Da li je KHOV odgovorila zadatku regulatora?

Tržište kapitala od početka je karakterisala namjera investitora da ukrupnjavaju vlasništvo u kompanijama, tako da je Komisija omogućila jednoj grupi ljudi ogromno bogaćenje. Da budem precizan, radi se o grupi ljudi bliskih vlasti”, rekao je Bojanić.
Objavljeno: 31. 10. 2014 - 16:32 Promjenite veličinu teksta: A A A
Da li je KHOV odgovorila zadatku regulatora?

Za dvadeset godina postojanja crnogorskog tržišta kapitala - samo jedna kompanija se   dokapitalizovala na berzi. Radi se o Hipotekarnoj banci, koja je do sada uspjela da proda obveznice vrijedne pet miliona eura u okviru dokapitalizacije, ukupno vrijedne 10 miliona eura.

Crnogorske banke već šest godina nijesu odobrile iole ozbiljan zajam domaćim kompanijama jer ne mogu da se oporave od loših kredita. Više od pola milijarde eura, odnosno svaki peti kredit koji su podigli crnogorski privrednici - ne vraća se! Uprkos tim restrikcijama i visokim kamatama koje se ne spuštaju ispod 11 odsto, crnogorske kompanije ni ne pokušavaju da se dokapitalizuju na berzi. To čudi tim prije što je štednja građana na nivou od 1,2 milijarde eura i oni praktično nemaju u šta da ulože svoj novac. Njihova glad za kapitalom povećana je smanjivanjem pasivnih kamata, odnosno kamata na štednju, koje  su u periodu od početka globalne krize i povlačenja depozita iz banaka bile dostigle osam odsto. Ima više razloga što vlasnici kompanija ne traže pare na berzi – nepovjerenje u tržište kapitala, izbjegavanje dijeljenja vlasništva, loši poslovni rezultati, nedostatak razvojne vizije kompanije, odnosno nema se šta ponuditi investitorima.

Regulator ključni problem: Bivši direktor Neks berze Mladen Bojanić smatra da je glavni razlog za takvu situaciju nepovjerenje u Komisiju za hartije od vrijednosti.

“KHOV nije odgovorila svom zadatku regulatora. Naše tržište kapitala od početka je karakterisala namjera investitora da ukrupnjavaju vlasništvo u kompanijama, tako da je Komisija omogućila jednoj grupi ljudi ogromno bogaćenje. Da budem precizan, radi se o grupi ljudi bliskih vlasti”, rekao je BojanićPortalu Analitika.

On je ocijenio da je dokapitalizacija na berzi moguća jedino pod uslovom da se unaprijedi regulacija tržišta hartijama od vrijednosti, odnosno da se promjeni personalni sastav KHOV-a.

“Pojedini članovi su decenijama u KHOV i tolerisali su niz nezakonitosti. Prodaja obveznica kompanija podrazumijeva angažovanje ličnog kapitala građana i u takvim uslovima ne smije da bude ni zrna sumnje u regulaciju”, istakao je Bojanić.

Bojanić je podsjetio da je tržište kapitala zaživjelo sa vaučerizacijom i da se vrlo malo akcija kupovalo, te da se uglavnom išlo na ukrušpnjavanje vlasništrva u kompanijama. On smatra da regulator nije napravio sistem koji će da traje, već ga je ograničio na pet do sedam godina koliko je trajao proces privatizacije, umjesto da postane sistem komplementaran bankarskom koji bi omogućio investitorima da dođu do puno jeftinijeg novca nego što ga daju banke.

"Umjesto toga regulator je favorizovao grupu investitora koji su pravili pare, bez obzira što je iza njih bilo puno sumnjivih transakcija. Tržište kapitala je specifično i pravila moraju biti ista za sve", konstatovao je Bojanić.

On je istakao da Komisija za hartije od vrijednosti ni sama sebe više ne može da izdržava, jer je napravila gubitak u poslovanju od pola miliona eura. On je ocijenio da je preduslov za povratak povjerenja u tržište kapitala uspostavljanje transparentnog sistema sa puno većim stepenom odgovornosti.

„Povratak povjerenja će teško ići jer je potrebno vrijeme da se investitori ubijede da ih ovdje niko neće varati, lagati i potkradati“, naglasio je Bojanić.

KHOV je osnovana 2000. godine a predsjednik tog tijela Zoran Đikanović i članovi Azra Šehović i Draško Malbaški su tu od osnivanja. Osam godina kasnije, pridružili su im se Amir Nurković i Mirjana Pešalj.

Šansa za berzu: Direktor Montenegroberze Gojko Maksimović ističe u izjaviPortalu Analitika da  emisija obveznica Hipotekarne banke ima višestruku korist za tržište kapitala.

“Svjedoci smo procesa smanjivanja broja finansijskih instrumenata prisutnih na tržištu kapitala u posljednjim godinama. Ovaj  proces uzrokovan je ukrupnjivanjem vlasništva, odnosno preuzimanjem od strane većinskog akcionara i s tim u vezi gubitkom budućeg trgovanja; kao i upadanjem kompanija u finansijske probleme i otvaranjem postupka stečaja ili likvidacije. S tim u vezi, svaka nova emisija i nova hartija od vrijednosti ima ogromni značaj za tržište. Sa njom smo kao tržište uspjeli da povećamo ponudu finansijskih instrumenata i da utičemo na raznovrsnost hartija od vrijednosti prisutnih na tržištu”, kazao je Maksimović.

On je istakao da je za berzu važna i ročnost obveznice, jer su ovom emisijom dobili novi   instrument kojim će se u narednih sedam godina moći obavljati sekundarna trgovina.

“Ovo treba da posluži kao model za ostale firme, posebno one koje svoje nezadovoljstvo visinom kamatnih stopa u bankarskom sistemu ispoljavaju već duže vrijeme. Nažalost, do sada se tržište kapitala prevashodno koristilo kao mjesto na kojem se obavlja sekundarna trgovina - zaključenje transakcija između postojećih i budućih vlasnika. Primarna uloga tržišta kapitala se veže za njegovu funkciju kao mjesta na kojem se formiraju izvori finansiranja i prikuplja kapital. Navedenoj situaciji sigurno da je doprinijela karakteristika našeg bankcentričnog finansijskog sistema i nepoznavanje alternativnih načina prikupljana sredstava”, naveo je Maksimović.

Prilika za povećanje štednje: Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Zoran Vulević podsjeća da je funkcija berze  transfer  kapitala od subjekata koji imaju višak ka onima koji imaju manjak sredstava..

“Štednja se upumpava u privredne tokove, što je od posebne važnosti za ukupan ekonomski razvoj.  Treba, između ostalog, imati i respektabilan broj učesnika na ovom tržištu da bi se stvari odvijale u željenom pravcu. Ovo je kompleksno pitanje, jer su tržišta novca i kapitala, u neku ruku, ogledalo stanja ekonomije”, rekao je Vulević Portalu Analitika.

On je naglasio da tast i razvoj tržišta kapitala zavisi od kvaliteta ponude i sposobnosti tražnje da tu ponudu na pravi način iskoristi.

-Smatramo da će značaj dokapitalizacije banaka i kompanija preko berze rasti, jer će se  na taj način rješavati problem nelikvidnosti koji već više godina potresa našu i svjetsku ekonomiju- rezonuje Vulević.

Dobar tajming miliona vrijedi: Direktor Hipotekarne banke Esad Zaimovićistakao je da je osnovna garancija za ulagače u korporativne obveznice povjerenje u onoga ko ih izdaje.

“Dosadašnja dobra istorija poslovanja, kao i očekivanje da će se dobro poslovanje nastaviti u budućnosti, a samim tim isplatiti obaveze investitorima, razlog je zašto se u njih ulaže. Povjerenje u Hipotekarnu banku razlog je i što je za manje od mjesec prodala preko 50 odsto emisije subordiniranih obveznica. Emitovali smo ih jer subordinirane obveznice ulaze u dopunski kapital, čime se stvara osnova za dalji rast aktive i poslovanja banke. Odabrali smo i dobar trenutak za njihovo emitovanje, jer su u inostranstvu i u Crnoj Gori značajno pale kamate, a samim tim je i povoljan trenutak za emisiju obveznica jer je zaduživanje sada jeftinije nego prije godinu – dvije, pa je ponuđena kamata od šest posto izazvala veliko interesovanje investitora”, pojasnio je Zaimovićza Portal Analitika.

On je podvukao da je mogućnost prodaje obveznica na sekundarnom tržištu prednost u odnosu na depozite.

“Ukoliko investitoru zatreba novac do njega dolazi lako, realizacijom prodajnog naloga, za razliku od razročavanja u banci. Zanimljivo je da prilikom prodaje prodavac dobija i kamatu za period od posljednje isplate kupona do dana prodaje. Konkretno u slučaju Hipotekarne banke, gdje je kamata šest odsto godišnje, a isplata kamate polugodišnja, ukoliko prodate obveznicu tri mjeseca od posljednje isplate kamate, dobijate još 1,5 odsto više od prodajne cijene, jer vam pripada kamata akumulirana za taj period”, precizirao je Zaimović.

Veći rizik za ulagače: Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti. Izdavalac obveznice je u određenom roku dužan vratiti novac koji su investitori uložili primarnom kupovinom obveznice i, naravno, uz to će isplatiti i određenu kamatu. Obveznica ima mnogo vrsta, isto kao što ima i mnogo vrsta kredita. Najčešće su one pri kojima izdavalac obveznica svake godine plaća određenu kamatu investitoru, i na kraju perioda na koji su izdate isplati i glavnicu.

Za razliku od štednje gdje Fond za zaštitu depozita garantuje za uloge do 50.000 eura, za obveznice koje izdaju kompanije nema garancije. Pošto je rizik zbog toga veći, veća je i kamatna stopa. Sa druge strane, obveznice nose mnogo manji rizik od akcija. Kao što joj ime kaže, isplata kamate i glavnice je obaveza preduzeća bez obzira da li je ostvaren profit ili gubitak. Za razliku od njih, dividenda se kod akcija isplaćuje u slučaju kada je kompanija ostvarila profit, a o njenoj visini odlučuje se na skupštini akcionara i podložna je promjenama.

 

 

Komentari: 0

Novi komentar