Vladan DUBLJEVIĆ: Oči svjetskog naftnog biznisa uprte su i u Crnu Goru

Smatram da bi istražna bušotina mogla da bude postavljena vrlo brzo-već 2016.godine ili godinu kasnije. Veličina ulaganja u istraživanje nafte jeste bitna, ali državi ne donosi nikakve benefite. Prihode državi donosi samo eksploatacija, odnosno proizvodnja. Tako je svuda u svijetu, kaže sagovornik Portala Analitika
Objavljeno: 30. 12. 2014 - 00:01 Promjenite veličinu teksta: A A A
Vladan DUBLJEVIC: Oci svjetskog naftnog biznisa uprte su i u Crnu Goru

Generalni direktor za rudarstvo i geologiju u Ministarstvu ekonomije Vladan Dubljević, kazao je uoči pregovora sa naftnim kompanijama, da su sve oči svjetskog naftnog biznisa sada uprte i u crnogorski dio Južnog Jadrana.

„U svjetskim naftnim krugovima, vlada mišljenje da je južni dio Jadrana najperspektivniji na cijeloj planeti. Iz analize kompanija, jasno se vidi da u Crnoj Gori postoji značajan resurs što se tiče nafte i gasa. Red veličine ulaganja u radni program istraživanja nafte, na koji su se obavezale kompanije-učesnice tendera je oko 100 miliona eura. Program, između ostalog, predviđa 3D seizmička istraživanja na cijeloj teritoriji, postavljanje dvije bušotine – jednu duboku na dubini 6.000 metara i drugu, pliću...“, kazao je Dubljević u intervjuu za Portal Analitika.  

On je siguran da se drastični pad cijena nafte na svjetskim berzama, neće odraziti na zainteresovanost investitora.

„Vidite, proizvodna cijena nafte u Saudijskoj Arabiji je deset do 12 dolara po barelu. Sve ostalo je špekulacija - zarada. Pad cijena nafte je prouzrokovan političkim igrama, možda i nekim vrstom pritiska na Rusiju“, kaže Dubljević.  

Pregovori sa tri konzorcijuma koji su se prijavili na tenderu, počeće sredinom januara, a Vlada je za te pregovore sastavila pregovaračku platformu.

3112vladanpocetnaok

ANALITIKA: Vlada je usvojila pregovaračku platformu za pregovore sa naftnim kompanijama koje su se prijavile za istraživanje nafte i gasa na Crnogorskom primorju. Šta piše u platformi?

DUBLJEVIĆ: Naš cilj je bio da skratimo pregovore na najmanju moguću mjeru, a da bi to postigli trebalo je donijeti zakon, podzakonske akte, modele ugovora – dokumente o kojima se ne pregovara. Ta dokumenta su dostupna javnosti od ljeta ove godine. Sa ovakvim usvojenim propisima, mi nemamo mnogo stvari da pregovaramo, jer nam je upravo bio cilj da smanjimo izloženost pregovorima. Jedna ista grupa ljudi, shodno usvojenim propisima, moći će da prati realizaciju svih tih, tipskih ugovora. Zbog toga nam je bilo potrebno više vremena. Dakle, pregovaračka platforma sadrži malo stvari o kojima se pregovara, kako je bilo i predviđemo tenderskom dokumentacijom. U suštini, predstojeći pregovori neće imati preveliki značaj na naše odnose sa naftnim kompanijama jer je praktično - skoro sve dogovoreno. Pregovaračka platforma je samo definisala minimum ispod kojeg nećemo ići, a o čijim detaljima ne bih govorio, jer nije mudro otkrivati unaprijed pregovaračke pozicije.

ANALITIKA: Da li je minimum na nivou onoga što su ponudile naftne kompanije?

DUBLJEVIĆ: Ponude naftnih kompanija nijesu na nivou minimuma definisanim pregovaračkom platformom.Cilj pregovaračke platforme je da uradimo to na način koji će omogućiti najveće benefite državi. Najosjetljivije pitanje kojim ćemo se baviti je učešće u podjeli teritorija gdje će se vršiti istraživanje nafte i učešće kompanija u nekim zajedničkim preduzećima…

ANALITIKA: Da li je vlada onda, zadovoljna ponudama tri konzorcijuma?

DUBLJEVIĆ: Vlada je zadovoljna ponudama naftnih kompanija. Tu nema nikakve dileme.  Cijeli ovaj tenderski potupak nije zasnovan na principima na kojima su zasnovani tenderi za javne nabavke - gdje se traži najjeftinija ponuda. U ovom konkretnom slučaju, Vlada ima jasno definisan cilj šta želi da ostvari ovim postupkom, odnosno imamo definisan najpovoljniji mogući scenario. Zbog predstojećih pregovora koji će početi sredinom januara, ne bi bilo mudro otkrivati ga.

S druge strane, sve zainteresovane kompanije su imale mogućnost da se izjasne koliki je njihov nivo željenog interesa u nekom ugovoru, u smislu da li žele da budu operator ili samo partner u istraživanju i eksploataciji nafte. I šta su njihove preferirane teritorije. Ne kažemo da nijesmo zadovoljni njihovim željama i predviđenim radnim planom, ali mi imamo neke uslove koje bi željeli da se obavezno ispune. Zbog toga naša pregovaračka platforma sadrži niz mogućih scenarija. Naravno, zadatak pregovaračkog tima je da postigne najpovoljniji. Mi imamo pravo, shodno propisima, da mijenjamo i djelove inicijalnih ponuda, ukljućujući članove konzorcijuma.. Za nas je pitanje svih pitanja, kako će da upravljaju našim resursima. Pregovaračka platforma, na neki način, finalizuje to ključno pitanje.

3012dubljevic2

ANALITIKA: Kad već govorimo o ponudama naftnih kompanija, o kolikim se ulaganjima radi u istraživanje nafte i gasa?

DUBLJEVIĆ: Ulaganja u radni program istraživanja nafte, na koji su se obavezale kompanije su oko 100 miliona eura. Program, između ostalog, predviđa 3D seizmička istraživanja na cijeloj teritoriji, postavljanje dvije bušotine – jednu duboku na dubini 6.000 metara i drugu, pliću...

Ulaganja u istraživanje nafte jesu bitna, ali državi ne donose nikakve benefite. Prihode državi donosi samo eksploatacija, odnosno proizvodnja. Tako je svuda u svijetu. Ali, te iste naftne kompanije će morati da osnuju svoje kompanije u Crnoj Gori i da zaposle određeni broj. Pregovaramo oko nekih kontribucija za socijalnu odgovornost prema njima...Investicija od 100 miliona eura je značajna, ali je daleko veći benefit od pokretanja jedne potpuno nove industrije.

ANALITIKA: Kada se očekuje okončanje pregovora?

DUBLJEVIĆ: Ne očekujem teške pregovore, jer smo većinu stvari definisali. Prva runda pregovora biće okončana već krajem januara, a druga runda bi mogla biti završena u prvoj polovini februara - gdje ćemo pred naftnim kompanija iznijeti konačni državni prijedlog. Možemo i da kažemo - uzmite  ili ostavite. Svakako, nema žurbe, jer je riječ o poslu koji traje 30 godina.

ANALITIKA: Koja je ponuda najbolja? Američka?

DUBLJEVIĆ: To Vlada u ovom trenutku ne može saopštiti. Izvršili smo tehničku evaluaciju ponuda i znamo ko je prvorangirani ponuđač. Bez obzira na to, Vlada pregovara sa svim kompanijama i od odgovora na naša postavljena pitanja, zavisi koji ćemo im scenario istraživanja predložiti. Dakle, više koncesionara pod jedan ili dva ugovora je sasvim realna opcija. Kako ćemo ih mi uvezati, zavisiće od njihovih odgovora na naša pitanja tokom pregovora. Teoretski, svaka prijavljena kompanija može dobiti posao.

dubljevic3

ANALITIKA: Kada bi moglo da se očekuje postavljanje istražne bušotine?

DUBLJEVIĆ: Smatram da bi istražna bušotina mogla da bude postavljena vrlo brzo-već 2016. godine ili godinu kasnije. Trenutno, sve oči svjetskog naftnog biznisa su uprte u crnogorski dio Južnog Jadrana.

ANALITIKA: Zašto?

DUBLJEVIĆ: U svjetskim naftnim krugovima, vlada mišljenje da je južni dio Jadrana najperspektivniji na cijeloj planeti. Iz analize kompanija jasno se vidi da u Crnoj Gori postoji značajan resurs što se tiče nafte i gasa. Međutim, u ovom momentu nezahvalno je baratati ciframa kao i prihodima od nafte.

ANALITIKA: U Strategiji razvoja energetike od prije desetak godina navodi se da su rezerve nafte sedam milijardi barela?

DUBLJEVIĆ: Tako je, ali tek kad se završe istraživanja možemo znati da li je to zaista tako. Ono što mogu da kažem jeste da potencijal postoji. Ovaj biznis je kao „zlatna groznica“: gdje se nađe nafta, tamo idu svi.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari: 13

Nafta

30. 12. 2014 - 02:50

E ovo je veoma deplasirana poruka. Danas kad kod cijene nafte od 55 dolara Rusija, Venecuela, USA, Alzir, Iran ne salju na trziste spremnu naftu jer je nemaju kome prodati i citava industrija se smanjuje Vladan prica o kantama nafte crnogorskim. Dok WSJ, Businessweek, Bloomberg , CNBC pricaju o tim problemima, PAnalitka/Dubljevic autisticno ignorise isto, jer je cijena kaze prouzrokovana politickim igrama i pritiskom na Rusiju. Naravno da nije, i da prati a to mu je valjda posao, procitao bi saopstenje OPEK-a od prosle nedjelje u kom su oni potanko objasnili svoje razloge ne-smanjivanja kolicina nafte poslatih trzistu. Glavni je izbacivanje potencijalnih protivnika u ovom poslu , prvenstveno USA i Kanade i njihovih nafte dobijene iz skriljaca sa trzista. To sto je proizvodna cijena nafte niska ne znaci nista, jer SArabija svoj budzet ne planira po proizvodnim cijenama a niti prodaje naftu po istima vec se ponasa kao i svaki drugi monopolista/clan kartela. A to da je juzni dio jadrana najperspektivniji je jos jedna novogodisnja prica. Sve oci naftnog biznisa svijeta uprte u Jadran i proizvod svega je da ce mozda neko zabusiti jednu probnu nedje 2017. Vrlo neozbiljno
Anonimno-1509390112

30. 12. 2014 - 11:42

Vladan gomila funkcije i euriće, briga ga sto vi pišete
Petar

30. 12. 2014 - 11:44

Dubljević je potpuno u pravu.U bivšoj strategiji razvoja energetike rezerve nafte su procijenjene na 7 milijardi barela što vrijedi 7x50 je 350 milijardi dolara plus 125 milijardi kubika gasa vrijedi makar 50 milijardi dolara.Dakle, crnogorsko naftno bogatsvo je 400 milijardi dolara. Zamolio bih komentatore da ne pričaju o onome o čemu pojma nemaju.
Anonimno-1386899095

30. 12. 2014 - 22:10

Zato bih te zamolio Petre moj, ako vec znas toliko, objasni zakonitosti ponude, potraznje i uslovljavanja trzisne vrijednosti robe. A sve to u kontekstu trenutne ekonomske situacije onog koji nudi proizvod. Da ti se malo olaksa, zanemari sve javne dugove i pratece kamate, sve zatvorene fabrike (nema proizvodnje), svu nezaposljenost u drzavi i to sto jos uvijek nismo postali clanica NATO-a a ni EU. Povrh toga, mozda se ponovo milionski zaduzimo kako bi platili nekom strancu da crpi nasu naftu.
Anonimno-499218111

30. 12. 2014 - 22:10

Zato bih te zamolio Petre moj, ako vec znas toliko, objasni zakonitosti ponude, potraznje i uslovljavanja trzisne vrijednosti robe. A sve to u kontekstu trenutne ekonomske situacije onog koji nudi proizvod. Da ti se malo olaksa, zanemari sve javne dugove i pratece kamate, sve zatvorene fabrike (nema proizvodnje), svu nezaposljenost u drzavi i to sto jos uvijek nismo postali clanica NATO-a a ni EU. Povrh toga, mozda se ponovo milionski zaduzimo kako bi platili nekom strancu da crpi nasu naftu.
Anonimno-968509927

30. 12. 2014 - 22:16

Ono sto mislim Petre, uz duzno postovanje, je da mi kao drzava nismo dostigli neophodan nivo razvoja da bi od prodaje nase nafte stvorili sebi nesto jos bolje (osim ako necemo da mazemo sebi oci nekakvom romanticnom slikom koja nema osnova u stvarnom stanju stvari). Na zalost, mi upiremo iz sve snage da prodamo jos jedan komad odjece sa nas samih kako bi produzili zivot za koji dan vise. Mi nase resurse dozivljavamo kao robu tipa "ja tebi kilo zlata a ti meni pola hleba". Mehanizam vrednovanja nafte na trzistu je VIC za cijeli svijet pa i za malu CG.
Anonimno-1507581247

30. 12. 2014 - 12:21

Treba da se osiguramo kako nas stranci nebi operutali kao kokosku. Sva je sreca sto imamo nase tajkune koji su velike patriote pa ce tu naftu sacuvati kao narodno blago. Ima da nam skoci zivotni standard preko noci. Treba donjeti zakon kao ovaj za autoput. Podici ogromne kredite za nekog amera da bi ZA NAS crpio tu silnu naftu. Pred nama je mjesto u svjetskom privrednom vrhu. Tako mali a tako zestoki!
Analitičar

30. 12. 2014 - 19:40

Sreće naše, velike...
Anonimno-664863899

30. 12. 2014 - 21:49

Irak, Brunei, Libija, Saudijska Arabija, Venecuela, Turkmenistan, Nigerija, Azerbejdzan... Sve su to drzave koje imaju dosta nafte ali narod generalno zivi u siromastvu. Prica o nafti u Crnoj Gori je romanticna za usi gradjana koji nemaju pojma zasto nekada jedna mala resursima bogata zemlja postaje prokleta pod sapama giganata.Jednom data strancima za eksploataciju, gradjani ce je prodavati za veliko DZ! http://www.elektronickeknjige.com/simlesa_drazen/cetvrti_svjetski_rat/pages/026.php
Novinar

30. 12. 2014 - 21:53

Dubljevichu, zassto nechess da pomeness, ili ti i ne znass, da je obimna istrazzivanja nalazissta nafte na crnogorskom Jadranu vrssio profesor Tihomir Dragassevich. To je nass ccovjek. Postoje njegove studije. Zassto se ne pozivate na njega? Crna Gora je u vrijeme komunista imala ozbiljna istrazzivanja nafte , ne poccinje sve od vas. Hochete li da strance ponovo plachate za istrzzivanja koja su vech obavljena?
Anonimno-2075979561

30. 12. 2014 - 21:54

U prodavnici Okov se prodaju daske umotane u najlon, porijeklom iz Njemacke (jela, smrijeka). Komad dimenzija 200x30x1.8cm kosta preko 9eura. Izracunajte sami koliko kosta kubni metar takve daske kada ga nabavljamo u Njemackoj. Koliko kosta takav isti kubni metar sirovine (jer u Crnoj Gori ne znamo da obradjujemo i pakujemo daske kao oni) kada sijecemo nase sume da ih za DZ prodajemo strancima? TREBA LI VAM ROMANTIKA O NASIM PRIRODNIM POTENCIJALIMA?
Anonimno-1049904579

31. 12. 2014 - 00:25

"Vladan DUBLJEVIĆ: Oči svjetskog naftnog biznisa uprte su i u Crnu Goru" Ne Dubljevicu, te oci su uprte u NASU naftu koju vi necete znati nista vise od politicara da posteno prodate u ime gradjana Crne Gore. Za gradjane Crne Gore i za Crnu Goru. To necete umjeti. Cak cete se i zaduziti kao za autoput. Da platite nekoga da vadi NASU naftu i da nam taj neko za uzvrat da obican SIPAK.
Novi komentar