Jela s heljdom

Heljda je izvrstan izvor antioksidativnih biljnih spojeva, poput luteina, zeaksantina, rutina i kvercetina te minerala mangana koji takođe posjeduje antioksidativna svojstva, a sadrži i triptofan koji pospješuje san.
Objavljeno: 13. 01. 2015 - 13:53 Promjenite veličinu teksta: A A A
Jela s heljdom

Brojni su nazivi za vrijednu, ali pomalo zaboravljenu drevnu žitaricu heljdu. Naziva se još i hajda, hajdina, ajda, eljda ili jelda. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko hiljadu metara nadmorske visine. Heljda zapravo nije prava žitarica, već je voćna sjemenka u rodu s rabarbarom, ali se najčešće razmatra kao žitarica. Puna je energije i hranjiva, a ne sadrži gluten.

Heljda ima približno jednaku energetsku vrijednost kao i druge žitarice, a jedna šoljica (168 grama) kuvane heljdine prekrupe sadrži oko 150 kalorija. U toj jednoj šoljici dobija se čak 4,5 g prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor antioksidativnih biljnih spojeva, poput luteina, zeaksantina, rutina i kvercetina te minerala mangana koji također posjeduje antioksidativna svojstva. Razmatra se i kao izvor vitamina B kompleksa i magnezijuma, a sadrži i triptofan koji pospješuje san.

U radnjama se može nabaviti pržena ili nepržena heljda. Pritom nepržena ima lagan, suptilan ukus, dok pržena ima više zemljan, orašast ukus. Boja joj se kreće od žućkastoružičaste do smeđe nakon prženja.

Prekrupa od heljde su sirove jezgre heljde kojima su skinute ljuske. One su nepržene i često se nazivaju cjelovita bijela heljdina prekrupa. Bijela prekrupa može se koristiti u receptima kao zamjena za rižu.

Heljdina krupica je sitno mljevena nepržena heljdina prekrupa. Brzo se skuva te je dostupna kao heljdina žitarica ili heljdino vrhnje.

Heljdina kaša najčešće se priprema s prženom heljdinom prekrupom. Ova vrsta ima slađi, orašastiji ukus od nepržene heljdine prekrupe. Kaša je odličan prilog jelima od mesa ili povrća, a za doručak ili desert može se pripremiti s medom, sladom i sušenim voćem.

Top pet jela s heljdom: Heljda ima jedinstven ukus koji je izraženiji od bilo koje žitarice, pa je zato njena primjena u kulinarstvu jak adut za one koji je znaju pripremiti i kombinovati s drugim namirnicama.

Hranjiva variva i salate s heljdom: Kao i mnoge žitarice, heljda odlično pristaje u hranjiva topla variva, poput variva sa šampinjonima. Osim u varivima, poslužiće i kao izvor ugljenihhidrata hladnim i toplim salatama.

Heljdina tjestenina –soba rezanci: Heljda se takođe melje u brašno i ima ga ili u svijetlom ili u tamnom obliku; tamna je varijanta hranjivija. Heljdino se brašno koristi u palačinkama, kolačima, keksu, italijanskoj tjestenini i japanskim soba rezancima. Bezbroj je kombinacija jela sa soba rezancima, a često se pripremaju u voku.

Heljdine palačinke: Francuzi su poznati po svojim palačinkama od heljde, a Rusi po blinima, svojoj verziji palačinki od heljdinog brašna koje se obično nadijevaju kavijarom i poslužuju s dimljenim lososom. Prilikom pripreme palačinki obično se heljdino brašno miješa s bijelim pšeničnim brašnom. I za pripremu ruskih blina najčešće se koristi mješavina heljdinog i pšeničnog brašna.

Heljda kao punjenje za živinu: Heljda će se sasvim dobro kombinuje s mesom, posebno sa mesom živine.

Heljda kao prirodna dijetetska namirnica: Kao žitarica koja prirodno ne sadrži gluten, heljda ima značajnu primjenu u proizvodnji hljeba i drugih proizvoda za osobe oboljele od celijakije i druge osobe koje moraju da izbjegavaju gluten. Temeljna heljdina kaša može poslužiti kao prilog, ali i kao jutarnji obrok za brojne osobe s posebnim prehrambenim potrebama. Osobe sa dijabetesom takođe mogu imati koristi od konzumacije heljde jer djeluje povoljno na regulaciju glukoze u krvi. Takođe, sve se više istražuje zbog povoljnog djelovanja na visinu holesterola i zaštitu srca i krvnog sistema.

Izvor i foto: gastro.hr

Komentari: 0

Novi komentar