A TEMPO: Zlatni presjek tradicionalnih motiva

Svaki festival, od prvog do ovog 14, imao je neku ideju oko koje se mogu okupiti umjetnici. Po onome što smo do sada postigli, možemo reći da je ovaj festival zaslužio da opstane. No, vidjećemo što će biti njegova budućnost, kazao je direktor Muzičkog centra Crne Gore Žarko Mirković nakon otvaranja ovogodišnjeg Međunarodnog muzičkog festivala A tempo.
Objavljeno: 22. 04. 2015 - 18:24 Promjenite veličinu teksta: A A A
A TEMPO: Zlatni presjek tradicionalnih motiva

Selektor festivala, koji je i pokrenuo jedan od najznačajnijih muzičkih događaja danas u Crnoj Gori, odlučio je da prvo veče bude posvećeno premijerama - crnogorskim i svjetskim.

- Ovogodišnji festival je pravljen sa idejom okupljanja naših umjetnika koji žive u inostranstvu. Kao što se ne odričemo reprezentativaca koji žive u inostranstvu, tako treba i da inkorporiramo te umjetnike u naš muzički život. To je i dobar znak da se polako približavamo onome što su druge sredine odavno dostigle.

Čast da svečano otvori 14. A tempo pripao je Darinki Matić-Marović koja je ne samo bila jedna od prvih dirigentica šireg regiona, već je proslavila muzičke izvođače sa ovih prostora - prije svega horove kojima je rukovodila. Rođena Kotoranka, koja je više puta nastupala na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, na značaj koji ovaj festival ima i koji, kako je istakla, "godinama oblikuje muzički život Crne Gore, nastao i vođen idejom da se oživi i obogati naša muzička scena".

- U CNP-u su proteklih 14 godina nastupali brojni svjetski muzičari, ali i naši umjetnici, što je jedan od ciljeva A tempa... Ovaj festival je pokazao da je potrebno njegovati mlade muzičare. Takođe, on je odnjegovao generaciju nove publike koja uživa u klasičnoj muzici - dodala je ona potcrtavajući da je u okviru ove manifestacije priređeno do danas priređeno stotinak koncerata.

Zvanični program počeo je prvim crnogorskim izvođenjem Koncerta za violinu i orkestar br. 1 Bele Bartoka, u kome je solistkinja bila članica Crnogorskog simfonijskog orkestra Katarina Pavlović. Ovo djelo jednako zahtjevno za izvođenje kao i za slušanje publici nenaviknutoj na savremenu orkestarsku muziku, pokazalo je da naš najveći instrumentalni ansambl može veoma dobro da iznese i ovakve koncerte.

Uslijedilo je praizvođenje "Ritusa" Nine Perović, djela za sopran, hor i orkestar nastalu prema muzičkim i tekstualnim motivima koje je kompozitorka preuzela iz narodnog stvaralaštva. Uz CSO, na sceni je bio ženski hor Collegium musicum, koji je pripremila Dragana Jovanović, dok je solistkinja bila sopran Aleksandra Stanković.

Nakon pauze izvedeno je "1,618... Nova muzika za gudače, udaraljke i čelestu", djelo Aleksandra Perunovića koje je publiku odvelo na novo putovanje kroz malo poznate pravce savremene muzike.

Koncert je, pak, zaokružila dopadljiva, razdragana Rumunska raspodija br. 1 Žorža Eneskua, čiji su motivi preuzeti iz narodnog folklora njegove zemlje publici bili dobro poznati.

- Posebno zadovoljstvo napravila su ova dva premijerna izvođenja domaćih djela, što je ilustracija da smo uspjeli da odškolujemo sposobne, darovite ljude i da u jednoj profesiji, koja je prilično delikatna i rijetka, imamo mlade koji u svakom smislu mogu da odgovore onome što zahtijeva profesija kompozitor. Kada je riječ o samim djelima, čuli smo dio doktorskog rada Aleksandra Perunovića i cio doktorski rad Nine Perović. U pitanju su dva djela potpuno različite umjetničke individualnosti, koja su pokazala da su ovi mladi kompozitori dostigli vrhunac zanata - potcrtao je Mirković i izrazio nadu da će Perunović i Perović "dobiti pravu šansu da svoje znanje prenesu drugima".

Govoreći o svom djelu, Perunović je precizirao koliko su tijesno povezani njegov naziv, motivi i ideje kojima se rukovodio prilikom komponovanja.

- U pitanju je matematička proporcija poznatija kao Zlatni presjek i, istovremeno, Fibonačijev niz koji je neka vrsta analogije u brojčanom nizu. Dakle, ono što sam htio da napravim - da matematikom govorim kroz muziku. A pojedini momenti koji su, možda, zvučali sentimentalno ili nekako drugačije, nisu proizvod komponovanja već "montaže" jednog matematičkog obrasca koji je sam, na neki način, radio svoj posao, dok sam ja držao konce u rukama... Ovo je i jedna posveta Beli Bartoku, njegovoj Muzici za žičane instrumente, udaraljke i čelestu, pa otuda i cijeli naziv djela. Bartok je, zvanično, prvi koji je koristio Fibonačijev niz upravo u toj kompoziciji.

Mladi kompozitor, kao i njegova koleginica, posebno su zahvalili MCCG što su dobili priliku da otvaranje A tempa bude u znaku njihovih kompozicija. Nina Perović bila je pod posebnim utiskom večeri, samim tim što je učestvovala u izvođenju obije nove kompozicije.

- Bila sam na sceni tokom cijelog koncerta - od Bartoka, pa do Eneska, preko kompozicija mog kolege i moje - zaista sam sve slušala i dijelom svirala, pa mi je jako teško da govorim... Taj proces učestvovanja i interpretaciji muzičkih djela različitih epoha i stilova zaista je veliko iskustvo i veoma zanimljiv, interesantan proces koji je dugo trajao. I orkestar i hor su više nego ispunili moja očekivanja! Prvi put su zajedno na sceni za ovakvo djelo i zbog toga je to bio "veliki zalogaj" za mene u ovom trenutku - izjavila je Perović i najavila da će još jedno njeno ostvarenje najvjerovatnije imati premijeru u okviru ovogodišnjeg Kotor Arta.

Na programu trećeg dana ovogodišnjeg A tempa za sjutra je predviđen koncert Crnogorskog gitarističkog dua koji čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović. Duo koji trenutno radi na albumu sa Engleskim svitama Johana Sebastijana Baha koji će izdati renomirana muzička kuća Naxos, upoznaće publiku sa prvim djelom tog ciklusa, a izvešće zatim djela Mlinareva igra, Magični krug i Ritualni ples vatre Manuela de Falje i Svitom op. 150 koju je ovom duu posvetio poljski kompozitor Gerard Drozd.

K.J.

Foto: MCCG

Komentari: 0

Novi komentar