Eksproprijacija ili otimačina: Kad se želja investitora tumači kao javni interes

Prema dopuni Zakona o eksproprijaciji Vladi Crne Gore bilo je omogućeno oduzimanje zemljišta građanima u slučajevima kad se radi o javnom interesu od strateškog značaja za ekonomski razvoj, ili kad se doprinosi smanjenju javnog duga. Međutom, zbog kontroverze, jer se dopunom širi ustavni pojam javnog interesa, predložena dopuna povučena je iz skupštinske procedure i vraćena na doradu. “Komunisti su bili bolji”, kaže Veselin Uskoković. “Rješenje po kojem treba konfiskovati privatnu imovinu građana kako bi se sanirao javni dug je nezabilježeno u svjetskoj praksi”, ističe Zarija Pejović
Objavljeno: 30. 04. 2015 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Dopune Zakona o eksproprijaciji, koje je predložilo Ministarstvo finansija usvojene su 30. marta na parlamentarnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.

Prema tim dopunama, predloženo je da Vlada Crne Gore može građanima  oduzeti zemljište u slučajevima kad se radi o javnom interesu od strateškog značaja za ekonomski razvoj, ili kad se doprinosi smanjenju javnog duga.

Tako se pod opasnošću moguće eksproprijacije zbog navodnog javnog interesa odmah našlo više zemljišta uz more, za koje su zainteresovani strani investitori iz Turske i Katara.

Ali, očigledno da bi usvajanje pomenutog prijedloga otvorilo u budućnosti problem koji se ne tiče samo zemljišta za koje su zainteresovani Turci i Katarci, već i za svakog građanina koji ima (ne)sreću da posjeduje imanje na atraktivnom mjestu, koje bi moglo da zapane za oko nekom investitoru čije bi ulaganje Vlada mogla da proglasi javnim interesom.

Profitni javni interes: Novim zakonom o eksproprijaciji se pokušava, naime, proširiti značenje “javnog interesa”. Takvim bi mogao biti proglašen i prosti profitni interes privatnih investitora koji je, suštinski, nerijetko dijametralno suprotan javnom interesu.

Pod eksproprijacijom iz javnog interesa obično se podrazumijevaju situacije kad država primorava vlasnike na prodaju parcela koje se nalaze na zacrtanim trasama  puteva, ili na mjestu gdje je planirana izgradnja škole, bolnice i sličnih društveno važnih sadržaja.

Međutim, prema novom tumačenju crnogorske vlade, javnim interesom se proglašava i svaki “strateški projekat bitan za ekonomski razvoj, ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga”. Dakle, i hoteli koje strani investitori namjeravaju da grade u Crnoj Gori proglašeni su javnim interesom, nezavisno od toga što će ti isti investitori ljudima koji nisu gosti hotela zabraniti pristup plažama, ili će im ga u najmanju ruku naplaćivati.

Ovim, za sada povučenim prijedlogom, i svaka prodaja nekretnina proglašava se javnim interesom, jer se svakim oblikom prodaje navodno smanjuje javni dug.

Prijedlog je išao i korak dalje, pa bi po njemu država mogla oduzeti i nekretninu u kojoj neko živi, i ako mu je to jedina nekretnina koju posjeduje! Osim toga, država bi mogla oduzeti i poslovne prostore u kojima pojedinci, npr. mali preduzetnici, obavljaju neku djelatnost. Prema starom zakonu, eksproprijacija u korist države je u ovim slučajevima bila moguća samo ukoliko se ranijim vlasnicima osigura nova nekretnina. Prema prijedlogu novog zakona, država je dužna da vlasnicima eksproprisane imovine plaća mjesečnu nadoknadu za stanovanje, ili 1/12 prihoda od obavljanja djelatnosti u eksproprisanoj nekretnini u posljednjoj godini prije eksproprijacije, na način da se oštećenom ne pogoršaju životni uslovi.

Komunisti su bili bolji: Predsjednik Udruženja za povraćaj imovine Veselin Uskoković i dalje strijepi. On je ranije izjavio Portalu Analitika da ne vjeruje da će dopuna Zakona o eksproprijaciji doživjeti bilo kakvu promjenu.

30uskokovic

"Umjesto toga, izvršiće se pritisak na poslanike SDP-a da je podrže. Dakle, nijesam siguran da dopuna zakona neće proći u svojoj izvornoj formi, iako se trenutno tome protive SDP i kompletna opozicija", uvjeren je Uskoković. 

Ministar finansija Radoje Žugić je u ponedjeljak na sjednici parlamentarnog Zakonodavnog odbora povukao dopunu Zakona o eksproprijaciji, ističući da bi je trebalo usvojiti u Skupštini konsenzusom. Ministar je očigledno shvatio da na plenumu ne bi imao ni prostu većinu, a kamoli konsenzus za pomenute prijedloge dorade Zakona. Žugić je najavio doradu dopune zakona, nakon čega bi se inovirana verzija dostavila parlamentu na razmatranje.

Uskoković  je istakao da je stav međunarodne zajednice, uključujući sud u Strazburu, da se između javnog i privatnog interesa nađe balans.

"Tu ne postoji egzahtna matematika i u principu se toleriše nacionalno zakonodavstvo. U SAD se vrlo dobro zna šta je javni, a šta privatni interes. Što se tiče Crne Gore, jasno je da se, ukoliko se eksproprijacija odnosi na gradnju neke saobraćajnice ili autoput, taj proces ne može zaustaviti. Međutim, ne može se javnim interesom proglasiti gradnja turističkog kompleksa koju realizuju privatnici, Arapi ili neki drugi, svejedno, makar se radilo o investiciji od milijardu eura", pojasnio je Uskoković.

On smatra da bi logično rješenje bilo, "kad bismo imali povjerenja u vlast", da se utvrđivanje javnog interesa prepusti sudu.

"Međutim, ovdje sudovi rade u korist vlasti. Znate da u Crnoj Gori proces restitucije nije ni blizu završetka, a sad se izlazi u javnost sa jednim ovakvim zakonskim rješenjem. Generalno, komunisti su bili bolji. Imali su jedan humanistički pristup, jer su oduzimali privatnu imovinu da bi gradili puteve, škole, bolnice i slično. S druge strane, mjera aktuelne vlasti je poremećena i oni se ponašaju vrlo raspojasano, tako da je veliko pitanje na šta će ovo izaći", naglasio je Uskoković.     

Poslanik DPS-a i član parlamentarnog Odbora za ekonomiju Zoran Jelić kazao je za Portal Analitika da je njegov lični stav da Zakon o eksproprijaciji treba koncipirati tako da budu zadovoljene obje strane - oni koji zastupaju javni interes, ali da kvalitetno budu obeštećeni vlasnici koji daju svoju imovinu u cilju ostvarivanja proklamovanog javnog interesa.

30zoranjelic

"Što se tiče dopuna zakona i eventualnih korekcija, smatram da bi to trebalo isključivo raditi na matičnom Odboru za ekonomiju", istakao je Jelić.

Opasan presedan i kolizija sa Ustavom: Ekonomski analitičar i nekadašnji član parlamentarnog odbora za ekonomiju Zarija Pejović ocijenio je za Portal Analitika da bi jedino pravedno rješenje bilo da odgovorni za zaduživanje države u zadnjih nekoliko godina garantuju isplatu javnog duga ličnom imovinom.

"Rješenje po kojem treba konfiskovati privatnu imovinu građana kako bi se sanirao javni dug je nezabilježeno u svjetskoj praksi i predstavljalo bi opasan presedan", naveo je Pejović.          

30zarijapejovic

Problematično je i što se dopunom  Zakona o eksproprijaciji ne preciziraju detalji vezani za isplatu nadoknade za oduzetu imovinu. Važeći Zakon o eksproprijaciji propisuje da se država može uknjižiti kao vlasnik nad oduzetom imovinom tek nakon što obešteti osobe kojima je eksproprisala vlasništvo. Potrebna su im, dakle, dva dokumenta – rješenje o upisu vlasništva i potvrda o isplaćenom obeštećenju. Takvi procesi dugo traju, često i zbog toga što država ne isplaćuje redovno obeštećenja. Stoga se tome “stalo na kraj”, ali ne u korist oštećenih ljudi, nego u korist države i privatnih investitora. Naime, prema novom zakonu, novi vlasnik oduzete imovine vlasništvo stiče u roku od osam dana od donošenja konačnog rješenja o upisu prava vlasništva nad eksproprisanom nekretninom, bez obzira da li je u tom roku oštećenom isplaćena naknada ili ne! 

Ustavni sud je još 2002. godine donio presudu prema kojoj nije dopušteno uvođenje bilo kakvih izuzetaka u postupak eksproprijacije, pa se, da bi eksproprijacija bila valjana, naknada oštećenom mora obezbijediti unaprijed, ili istovremeno sa prenosom prava vlasništva. Prema Ustavu Crne Gore, eksproprijacija je moguća samo u slučaju javnog interesa. Zato su i predlagači, očigledno, pokušali da zakonom prošire pojam javnog interesa. Ali, toliko, da se i privatni interes može proglasiti javnim.

Istovremeno, novim Zakonom o energetici eksploatacija uglja u svrhe proizvodnje električne energije proglašena je javnim interesom, zbog čega se već čuju glasovi energetskih kompanija koje zahtijevaju da se i njima omogući eksproprijacija privatnih zemljišta koja leže na nalazištima sirovina.

Zaista, zašto bi samo investitori u hotelijerstvo bili privilegovani? Ako se njihove investicije proglašavaju javnim interesom, što to ne bi bila na isti način, ako ne i više, proizvodnja električne energije? Pa onda i nešto drugo, treće, peto…Kad se otvori ovakva Pandorina kutija, kraj se ne može ni nazrijeti.  

Siniša GORANOVIĆ

Komentari: 11

Anonimno-2013839970

30. 04. 2015 - 01:34

Komunisti nisu bili bolji vec su Staljinisti bili gori. Razumijem da se eksproprijacija sprovodi kada se rade objekti od javnog interesa poput saobracajnica, mostova, bolnica, elektrana, brana itd. Ali ne, oni bi da nam oduzimaju zemlju zbog javnog duga koji su sami napravili tako nesposobni, da prodaju NASU DRZAVU, ZEMLJU NASIH PREDAKA KOJI SU BRANILI CRNU GORU, bace nekim investitorima koji su se jos davno dokazali u nasoj domovini. Sve ih je dovela nasa vlast i svi su propali osim nekolicine.
zvonko bogdan

01. 05. 2015 - 10:45

javno privatno partnerstvo je resenje ..medjutim imamo ljude u vlasti koji se ugradjuju samo za sebe i onda nude placeve ...umjesto da se dogovore sa vlasnicima privatnih poseda ukoliko su isti zainteresovani ...formiraju zajednicku cijenu i sa njom izadju na trziste ...ali ne ...ovdje je slucaj da se proda pa privatnici na sudu u procesu koji traje godinama da dokazuju da su zakinuti ..o transparentnosti da ne pricamo ..
Analitičar

29. 06. 2015 - 09:01

NE MOŽE Vlada određivat što je javni, a što privatni interes. Postoji Prostorni plan CG kojega usvaja Skupština i SAMO njime i SAMO od Skupštie može bit definisana namjena pojedinijeh lokacija. Čak mislim da SAMO kad NEMA drugoga RAZUMNOGA riješenja treba ODKUPLJIVAT privatno zemljište po sili zakona. A, to su uglavnome infrastrukturni objekti (ceste, pruge, aerodromi). Što se tiče visokogradnje, NAJPRIJE treba vlastnike OBAVEZAT da za neko razumno vrijeme IZGRADE zemljište prema urbanističkijem uslovima. Sami ili uz nečiju pomoć, nebitno. Ali, NE da MORAJU gradit ovo ili ono, već da im se ostavi mogućnost izbora: stambeni ili poslovni objekat, javni objekat, park.
potpuno pogrešno......

23. 07. 2018 - 19:59

....postavljeno!. Sve! Sjeti se (ili potsjeti se) kako je pravna regulativa u prošlom socijalističkom sistemu uredila bila ovu materiju! Nije tu bilo hajdučije - sve je bilo na svom mjestu!
Analitičar

29. 06. 2015 - 09:12

A, što za objekte od opštega interesa? Tender za kupovinu. A, ako nema ponuda za traženo područje? Nek to vide oni kojijema taj objekat treba (škola, vrtić, dom zdravlja). Što bih ja prodao SVOJU imovinu da bih NJIMA učinio korist? Što, bili su brži pa su prije mene sazidali kuće? Što ću, kad više volim šume i livade....
Novi komentar