Nakon usvajanja „zakona o majkama“: Naknada teško može biti motiv za rađanje djece

„Koliko god to možda sada izgledalo tako iz nekog ugla, kada euforija prođe i kada se vidi ko će sve moći da dobije ovu naknadu i koliki će biti iznosi, shvatiće se da ta konstatacija teško može da stoji i da se ostvari. Treba raditi toliko godina, što je još važnije ostvarivati staž i podizati veliku porodicu da biste dočekali naknadu. Teško da to može biti glavni motiv za rađanje djece“, kaže Milica Kadović.
Objavljeno: 13. 08. 2015 - 00:04 Promjenite veličinu teksta: A A A
Nakon usvajanja „zakona o majkama“: Naknada tesko moze biti motiv za radanje djece

Iako je od usvajanja Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti prošao skoro mjesec, i dalje ne jenjava priča oko izmjena po kojima će, zaposlene majke sa troje i više djece koje imaju 25 odnosno 15 godina radnog staža, primati od sljedeće godine doživotnu mjesečnu naknadu u iznosu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Na tapetu je sada javna rasprava o ustavnosti ovog Prijedloga, kao i tumačenje da li je on diskriminatorski prema majkama koje ne ispunjavaju ove uslove, ali i očevima.

Podsjećamo 15. jula je za ovaj Zakon glasalo 35 poslanika opozicije, tri poslanika Bošnjačke partije, poslanici Socijaldemokratske partije SDP Izet Bralić i Džavid Šabović i Andrija Popović iz Liberalne partije. Poslanici Demokratske partije socijalista DPS bili su protiv. Prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona je podnio poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.

1308drobnjakUkoliko žele majke mogu ostvariti doživotnu naknadu: Prema novom zakonu zaposlene majke sa troje i više djece, koje imaju 25 odnosno 15 godina radnog staža, ukoliko žele, primaće od sljedeće godine doživotnu mjesečnu naknadu u iznosu 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno to pravo. To pravo u iznosu 40 posto prosječne neto zarade mogu da ostvare i nezaposlene žene sa troje i više djece koje imaju 15 godina kumulativnog radnog staža. Takvo pravo imaju i roditelji i njegovatelji lica sa posebnim potrebama.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, vladajuća partija nije podržala u Skupštini, a nakon usvajanja poslanica Demokratske partije socijalista Nada Drobnjak je najavila da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti i dodala da očekuje podršku od NVO sektora koji se bori za prava žena, jer smatra da je pomenuti zakon dikriminatorski po više osnova.

"Prvo, daje privilegiju ženama koje su rodile u odnosu na one koje nijesu. Majčinstvo je razlog da neko dobije naknadu. Drugo, pravi razliku, jer je neko vještački napravio granicu da su privilegovanije one koje su rodile troje i više djece od onih koje imaju jedno ili dvoje. To je sasvim dovoljan razlog", objasnila je Drobnjak i dodala da zakon pravi razliku između roditelja.

Ona je izričita da je ovakvo rješenje diskriminatorno i da je okrenuto protiv žena, iako izgleda da je u korist žena.

"Očevi su kao roditelji diskriminisani i pravo po osnovu roditeljstva pripada samo majkama, ali ne i očevima. Ovo je davanje privilegije ženama samo zato što su rodile troje ili više djece, a diskriminišu se one žene koje nijesu mogle ili nijesu htjele da rađaju, ili su se odlučile da rode jedno ili dvoje djece", istakla je poslanica vladajuće partije.

1308jancovskaNorma je socijalno pravedna: Na izjavu poslanice Drobnjak reagovala je predsjednica Foruma žena i članica Predsjedništva DNP-a, Mirjana Jančovska koja smatra da je članica DPS-a pribjegla oprobanom triku kako joj je izdiktirano u partijskoj centrali, pa navodno brine što će na taj način biti diskriminisane ostale majke, koje nijesu rađale, ili imaju manje od troje djece.

„Svakako, položaj žene i majke u Crnoj Gori uopšte, zahvaljujući ovom režimu, jeste ponižavajući, i treba pomoći svim ženama. Ali se i tu zna lista prioriteta, a DPS-u niko ne brani da izglasa i zakon kojim bi se finansijski podržala ukupna ženska populacija u Crnoj Gori. Pa neka se makar krene od onih kojima je objektivno najteže, ali je Drobnjak protiv toga. Ona se pritom brani floskulom kako bi kritike prema njoj bile populističke. Ali joj to neće proći kod ogorčenih majki, koje posebno teško žive, i s mukom odgajaju djecu. Sve one su željno čekale usvajanje tog zakona, pa nek se Drobnjak zapita je li diskriminatorski i to što ona ima fina primanja u parlamentu, a mnoge majke niti rade, niti šta primaju.“, kazala je predsjednica Foruma žena i članica Predsjedništva DNP-a.

Bivši predsjednik Ustavnog suda, profesor Blagota Mitrić, rekao je da je siguran da Ustavni sud nema argumente kojima bi izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojima se majkama sa troje i više djece daju doživotne naknade, mogao da ocijeni kao neustavne.

„Kao pravnika, živo me interesuje kojoj ustavnoj normi je ovaj zakon suprotan, odnosno ova zakonska norma. Uz to, mislim da je u stvari ovakav eventualni predlog (ocjene ustavnosti) neustavan, jer bi se njime grubo kršio fundmentalni član 1 Ustava, koji propisuje da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde. Ova norma je par excellence na fonu socijalne pravde. I ne samo socijalne, već i demografske, što je još značajnije. I konačno, skoro sam sto odsto siguran da Ustavni sud nema ustavnih argumenata da ovu normu okarakteriše kao neustavnu“, istakao je Mitrić.

1308kadovicNaknada teško može biti motiv za rađanje djece: Milica Kadović iz Pravnog savjetovališta udruženja Roditelji smatra da je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti izazvao mnogo prašine u javnosti iz prostog razloga „što smo to mi“.

„Tako bude uglavnom oko svega pa i oko nekih pozitivnih stvari. Često pričamo o tome koliko se ništa ne pomaže porodici, koliko zaista država ne vidi potrebu da podrži roditelje u mnogim stvarima, i ne samo novčano, i onda se dođe barem do nečega, ali ni tada ne valja.“, tvrdi sagovornica Portala Analitika i dodaje da iako je ovim izmjenama obuhvaćen izuzetno mali broj žena, ipak se radi o prvom koraku.

Ona smatra da ova naknada neće oštetiti sve ostale roditelje, te da se nakon ovih izmjena može raditi po pitanju finansijske podrške porodici.

„Iako vjerujemo da ima boljih načina da se podrži porodica, na ovu naknadu gledamo samo kao prvi korak ka tome. Ali ako budemo čekali ispunjavanje svakog od mogućih načina u isto vrijeme, nećemo nigdje stići.“, objasnila je Kadović.

Iz udruženja Roditelji, kada je u pitanju diskriminacija kažu da „ako bismo tako posmatrali stvari stalno bi neko bio diskriminisan“.

U javnosti se moglo čuti i obrazloženje da se Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti podstiču stereotipi i mišljenje da je glavna uloga žene da rađa, ali su u pomenutom udruženju mišljenja da doživotna naknada „teško može biti glavni motiv za rađanje djece“.

„Koliko god to možda sada izgledalo tako iz nekog ugla, kada euforija prođe i kada se vidi ko će sve moći da dobije ovu naknadu i koliki će biti iznosi, shvatiće se da ta konstatacija teško može da stoji i da se ostvari. Treba raditi toliko godina, što je još važnije ostvarivati staž i podizati veliku porodicu da biste dočekali naknadu. Teško da to može biti glavni motiv za rađanje djece.“, istakla je Kadović.

Kada je u pitanju diskriminacija očeva, sagovornica Portala Analitika iz Pravnog savjetovališta udruženja Roditelji, kaže da se radi o pozitivnoj diskriminaciji.

„Sigurni smo da neće zamjeriti jer su svjesni da se oni ne suočavaju sa puno problema na koje nailaze njihove partnerke, te da vrlo često ne mogu da ih riješe. Našem Pravnom savjetovalištu za roditelje u ostvarivanju prava iz radnog odnosa za tri godine javilo se 1.124 žene i tri muškarca koja su nas kontaktirala da bi se interesovala za prava svojih partnerki.“, zaključili su iz pomenutog udruženja.

1308zakon

Petnaest miliona eura, iako se ne zna tačan broj majki koje mogu ostvariti pravo: Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za Portal Analitika su objasnili da u Crnoj Gori ne postoje zvanični statistički podaci koji bi ukazali koji je broj žena sa troje i više djece koje bi ostvarile pravo na naknadu iz ovog Zakona.

„Ministarstvo rada i socijalnog staranja pokušalo je da prilikom rasprave u Skupštini i davanjem mišljenja na amandmane ukaže na rizike donošenja ovog zakona bez predhodnog sagledavanja fiskalnog uticaja na budžet. Takođe Ministarstvo je planom budžeta za 2016. godinu predvidjelo iznos od 15.000.000 eura za ove naknade.“, objasnili su iz resornog ministarstva.

Ukoliko prosječna zarada u državi bude 480 eura, to znači da će od naredne godine žene koje imaju potrebno radno iskustvo, ukoliko žele moći da ostvare pravo na doživotnu naknadu od oko 330 eura, dok će nezaposlene majke primati 190 eura na osnovu naknada za troje i više djece.

Kristina ĆETKOVIĆ

Komentari: 7

Guest_1436353269

13. 08. 2015 - 09:28

Ne znam jeli zakonito, ali znam da je naopako. Dajte tim ženama pare dok rade i podižu djecu, a ne kad odu u penziju, a djeca im porastu. Za četvrto dijete se ne dobija dječiji dodatak dok je dijete malo i dok majci treba novac da ga podiže, ali se poslije odlaska u penziju po osnovu tog istog djeteta dobijaju pare. Potpuno promašena populistička priča koja će samo izazvati sporove, pizmu i nesuglasice.
Analitičar

14. 08. 2015 - 13:30

Zakon je diskriminatorski, paa ga onda možemo zvat i kretenskijem i populističkijem. Ako se mislilo dobro ženama-majkama, a i dolazećijem generacijama države SVAKA majka bi morala dobit izvjestnu naknadu za svako rođeno dijete i NIPOŠTO to ne bi smjelo bit vezano za radni staž! Da li država ima novaca za to, drugo je pitanje, i ako nema onda zakon prolongirat za neka bolja vremena. Umjesto toga, već SAD treba svakoj majci (ili ocu) koja brine o đetetu s posebnijem potrebama treba dat redovnu mjesečnu PLATU kao državnome službeniku, uz sve ostale beneficije koje zapošljeni imaju. Ne dao bog nikome takvu "privilegiju", ali kad je problem već tu, red je da država pomogne.
Guest_1436353269

24. 08. 2015 - 12:01

Zamislite ovu situaciju. Dva stana jedan pored drugog. U oba stana zive majke koje imaju po cetvoro djece. Jedna majka ima 50 godina zivota i 16 godina staza. Svo cetvoro djece su ozenjena i udata i nijedno ne zivi sa majkom. Ona prima po ovom zakonu 336 eura mjesecne naknade. Sto se desava u drugom stanu, druga majka ima 35 godina zivota, cetvoro djece i 14 godina radnog staza. Sva djeca su osnovci i naravno zive sa majkom. E ova majka nema pravo ni na jedan cent. Cini mi se da ovdje nesto debelo skripi. ALI DEBELO !!!
Guest_38396

05. 11. 2015 - 02:03

DA LI SE U RADNI STAZ RACUNAJU I GODINE KOJE SU STECENE RADJANJEM DJETETA?
Novi komentar