Alzheimer se javlja kod mlađih ljudi i razlikuje se od klasičnog

Samo oko 0,5 posto slučajeva Alzheimerove bolesti može se povezati s genetikom. U rijetkim slučajevima genetske predispozicije bolest se javlja kod mlađih ljudi.
Objavljeno: 24. 05. 2016 - 15:36 Promjenite veličinu teksta: A A A

Prema istraživanju hrvatske zadruge za Alzheimerovu bolest govore da u Hrvatskoj od sindroma demencije boluje 86.000 ljudi.

Od toga čak više od 60.000, odnosno i do 70 posto, pati od Alzheimerove bolesti. Bolest se najčešće javlja kod starijih od 65 godina. Učestalost bolesti raste s godinama, a najviše oboljelih je u skupini 80-godišnjaka. No važno je reći da uz jednu oboljelu osobu svakodnevno zbog bolesti trpe još 2 do 3 osobe koje su neformalni njegovatelji, pa se broj onih koji su izravno pogođeni problemom demencije povećava za 4 puta.

Sjećaju li se oboljeli ičega i jesu li svjesni simptoma?

Ničeg se ne sjećaju samo oni oboljeli kod kojih je bolest već u poodmakloj terminalnoj fazi, a do tada često prođe i više od 10 godina vidljivih simptoma bolesti. Karakteristika AB-a je da sporo napreduje i da traje godinama. U početku bolesti zaboravljate nedavne događaje, a oni davni dugo se zadržavaju u sjećanju, kaže Nataša Klepac, spec. neurolog iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb i članica upravnog odbora zadruge.

Hoćemo li svi u starosti postati dementni?

Alzheimerova bolest nije sastavni dio starenja i nije neminovni dio našeg životnog vijeka. Ipak ne treba zanemariti to da se znatno češće javlja kod starijih osoba te je glavni rizični faktor za nastanak Alzheimerove bolesti - životna dob, kaže dr. Klepac. Važno je naglasiti da čak 50 posto najstarijih osoba, onih koji imaju 100 i više godina, nema naznaka Alzheimerove bolesti. Ostalih 50 posto imaju ovu bolest, no neki samo blagu formu.

Je li bolest nasljedna i mogu li oboljeti samo stariji?

Neke osobe svjesne su da se nešto s njihovom memorijom mijenja, no većina nije. Puno više simptoma, promjena u ponašanju i funkcionisanju oboljelih uočava njihova okolina i stoga je važno da je društvo senzibilizirano da posumnja na bolest dok je još u početnoj fazi. Samo oko 0,5 posto slučajeva Alzheimerove bolesti može se povezati s genetikom. U rijetkim slučajevima genetske predispozicije bolest se javlja kod mlađih osoba te se tad klinički ipak razlikuje od klasične Alzheimerove bolesti, pojašnjava dr. Nataša Klepac.

Je li zaboravljanje najveći problem?

Alzheimerova bolest nije samo zaboravljanje nego i nemir, strah, depresija, priviđenja, povlačenje u sebe, tuga, agresivnost, nemogućnost komunikacije, nepokretnost, potpuno psihičko i fizičko propadanje. Oboljela osoba ne poznaje smislen razgovor, ne zna se obući, uzeti hranu, ne zna koji je dan, može se izgubiti, ne razlikuje dobro od lošeg. To je sistemska bolest koja postaje problem porodice i društva, upozorava Mira Dajčić, voditeljka Savjetovališta za članove porodice oboljelih.

Treba li pomoć samo oboljelom?

Već u srednjoj fazi razvoja Alzheimera član porodice/njegovatelj prisiljen je zanemariti svoj život i 24 sata biti u službi bolesnika, najčešće bliske osobe, i tako nekoliko godina gledati njeno nestajanje.

Izvor: 24sata

Komentari: 0

Novi komentar