Glass Ceiling – barijera predrasuda

Piše: Suzana Đukić-Vukčević, Media Buying Director, Direct Media Crna Gora

Objavljeno: 12. 07. 2016 - 17:14 Promjenite veličinu teksta: A A A

Nedavno me koleginica iz jednog medija ubjeđivala da treba da napišem nešto na temu o kojoj često diskutujemo, a to su žene menadžeri. Odbijala sam, prvenstveno smatrajući da se o položaju žena u poslednje vrijeme često govori u javnosti, a svoju ličnu potrebu za razmjenom mišljenja na tu temu sam sasvim zadovoljavala u našim razgovorima. Medjutim, tema se ovih dana sama nametnula. Knjige, konferencije i razna istraživanja tjeraju na razmišljanje o neophodnosti da se o zastupljenosti i položaju žena u crnogorskom društvu više javno govori.

Muški i ženski poslovi

Na početku karijere baveći se bazama podataka nailazila sam povremeno na skeptičnost i pitanja upućena mojim kolegama da li sam, s obzirom da sam žensko, dovoljno kompetentna za taj posao, koji se oduvek smatrao pretežno muškim, ali na sreću taj period je brzo prošao i moje bavljenje računarima više nije bilo predmet čuđenja, kao ni  objavljivanje stručne literature na temu Business Intelligence and Data Warehouses koju sam napisala sa još dvije koleginice.

blog-pic-1

Dolaskom u Direct Mediju gdje više od dvije trećine zaposlenih naše kacelarije čine žene, pitanje zastupljenosti kao i bilo kog vida ravnopravnosti se nikada nije dovodilo u pitanje. Takođe, sarađujuci sa medijima često sam kao poslovne partnere imala žene.

Šta kažu statistike?

Naravno, znala sam statistike, i da moj utisak o zastupljenosti žena, kako to obično biva kad sudimo o nečemu samo na osnovu ličnog iskustva, ne predstavlja realnu sliku društva i sredine u kojoj živim i radim. U Crnoj Gori ima svega oko 8 posto menadžerki, oko 10 posto preduzetnica i samo 15 posto žena posjeduje nepokretnosti. Sledeće pitanje koje se nametalo u mom radu sa medijima, u kojima jeste bilo dosta žena, je fenomen poznat kao glass ceiling odnosno gdje je ta nevidljiva granica poslije koje žene postaju sve rjeđe zastupljene na višim pozicijama u kompanijama. Dok većinu marketing menadžera u medijima čine žene, na mjestima direktora medija one su još uvijek rijetke. Poslednjih pet godina njihov broj raste, ali i dalje u ovoj branši je to očigledno granica koju  žene teško prelaze. I među portalima, čiji broj u poslednje vrijeme najbrže raste, izuzetno je mali broj u ženskom vlasništvu.

blog-pic-2

Slično stanje je u ostalim oblastima društva. Podaci istraživanja o ženama u biznisu i menadžmentu u Crnoj Gori pokazuju da su žene najzastupljenije na srednjem menadžerskom nivou, gdje su prisutnije od muškaraca. Na višim nivoima veće je učešće muškaraca nego žena, i upravo na najvišem hijerarhijskom nivou ta je razlika najveća. Ni na globalnom nivou situacija nije mnogo drugačija. Ne čudi da u ravnopravnosti polova u svim segmentima društva, pa i u biznisu prednjače nordijske zemlje, gde na Islandu recimo, 44% žena ima funkcije u upravnim odborima kompanija. Kada se pogleda svetski prosek, i dalje je jednocifren procenat žena koje se nalaze na CEO pozicijama u svetskim kompanijama.

Bez izgovora

Ovakva situacija nam svakako ne smije biti izgovor da ne težimo boljem. Naravno, potrebno je usvajati nove zakone i standarde, ali najvažnija promjena treba da se odigra u nama, tek kad promijenimo sebe, način shvatanja uloge žene u društvu, imaćemo pravo da kažemo da smo stvarno napravili korak naprijed.

Holivud je konačno progovorio o ravnopravnosti polova, što se na neki način može smatrati presedanom u njegovoj istoriji.

Naravno da treba više da pričamo o promjenama koje želimo da se dese.

Komentari: 1

Sebastijan

12. 07. 2016 - 20:59

Odličan naslov, puno govori - staklena tavanica ..... ne vidiš kad udariš glavom, kao slobodno je, otvoren put
Novi komentar