ĐUROVIĆ: Izvještaj o napretku pozitivan za Crnu Goru, bolje ocjene nego prošle godine

Bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović kaže da je Izvještaj EU o napretku pozitivan za Crnu Goru i da potvrđuje progres u reformama na putu prema EU, uz isticanje značaja očuvanja političke i makroekonomske stabilnosti u zemlji.

Objavljeno: 10. 11. 2016 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
ĐUROVIC: Izvjestaj o napretku pozitivan za Crnu Goru, bolje ocjene nego prosle godine

"Za progres u poslednjih 12 mjeseci, prosječna ocjena bila nam je u 2015. godini 3,15, a u 2016. godini 3,22", kazala je Đurović u intervjuu za Portal Analitika.

Prema njenim riječima, Vlada izbornog povjerenja najslabije je funkcionisala u oblasti finansija, jer je upravljanje javnim finansijama bilo opterećeno politikom.

"Upravljanje javnim finansijama je ključna strukturna reforma, čije efikasno sprovođenje traži Komisija od svih država proširenja", navela je Đurović aktuelna predsjednica Crnogorske panevropske unije.

ANALITIKA: Kako komentarišete izvještaj EU o napretku Crne Gore? Da li smo dobili bolju ili goru ocjenu u odnosu na prošlu godinu? Koliko smo i jesmo li napredovali u političkom, a koliko u ekonomskom smislu? 

ĐUROVIĆ: Izvještaj Evropske komisije je referentna ocjena progresa u ukupnim demokratskim i ekonomskim reformama u zemlji, koja u zemljama proširenja zaslužuje pažljivu analizu. U načelu, ovaj izvještaj je pozitivan i potvrđuje progres u reformama na putu prema EU, uz isticanje značaja očuvanja političke i makroekonomske stabilnosti u zemlji.

Sada se nalazimo u naprednijoj fazi evropskih integracija, tako da za godinu dana ne može biti nekog značajnijeg progresa, niti iznenadnog nazadovanja u reformama. Ipak, Evropska komisija nastavlja da razvija metodologiju da pretvara kvalitativne konstatacije u kvantitativne ocjene, što donekle objektivizira sveukupni izvještaj.

Tako kada posmatramo progres ostvaren u 33 pregovaračka poglavlja, Komisija mjeri sveukupni progres u postizanju EU standarda članstva (tzv. “statički” indikator), kao i progres u poslednjih 12 mjeseci (“dinamički indikator”). Tako na primjer, kada je u pitanju ovaj “statički indikator” opšteg dostizanja EU standarda, njegova vrijednost u 2015. godini bila je 2,82, a u 2016. godini 2,91 (na sklali do 5).

Kada je u pitanju dinamički indikator, tj. kakav je progres ostvaren u poslednjih 12 mjeseci, prosječna ocjena bila nam je u 2015. godini 3,15, a u 2016. godini 3,22. To, po pregovaračkim poglavljima znači da je u najvećem broju poglavlja ocjena ostala ista, dok je, na primjer u slobodnom kretanju radnika i životnoj sredini,ostvaren progres kad je u pitanju statički indikator. Kod ocjene progresa u poslednjih 12 mjeseci progres je postignut u poglavljima  2,11,12,14,15,27, 29 i 30, dok je do niže ocjene u dinamici reformi došlo u poglavljima 5, 7, 13, 17 i 22.

Inovacija je napravljena i kod praćenja pilot oblasti o strateškog značaja za cijeli region. Prošle godine praćeno je 10 pilot oblasti, a ove godine, uvedeno je još 5 novih oblasti (ukupno 15 statičkih i dinamičkih ocjena progresa). Tako da se može pratiti komparacija regiona po ovim pilot oblastima: pravosuđe, antikorupcija, borba protiv organizovanog kriminala, sloboda izražavanja, reforma državne uprave, funkcionalna tržišišna ekonomija, konkurentnost, kao i nekoliko pregovaračkih oblasti: slobodan protok roba, javne nabavke, konkurencija i državna pomoć, transport, energetika, statistika, poglavlje 24 (zbog migracija, kontrole granice, azial i borbe protiv terorizma) i poglavlje finansijske kontrole.

Kad kvalitativne ocjene za ovih 15 oblasti pretovorimo u cifre, prosječan opšti nivo progresa u ovim oblastima do 2016. godine u Crnoj Gori je 2,73 (na skali od 5), dok je dinamika reformi u poslednjih 12 mjeseci u ovim oblastima procječno ocjenjena sa ocjenom 3,20. U odnosu na dinamiku reformi u regionu, u ovim oblastima, pored Crne Gore, dobre ocjene postigla je i Srbija.

gordana2

ANALITIKA: Kako čitate zahtjev EU da se od nadležnih državnih organa očekuje da brzo i transparentno istraže navodne proceduralne nepravilnosti, slučajeve hapšenja i privremeno zatvaranje dvije platforme za mobilnu komunikaciju? 

ĐUROVIĆ: Ove godine izvještaj je značajnu pažnju posvetio izbornom procesu u Crnoj Gori, ističući postignuća kao što su “vlada izbornog povjerenja” i primjena novih zakonskih rješenja u ovoj oblasti. Opšta atmosfera je ocjenjena kao konkurentna, uz poštovanje osnovnih sloboda.

Konstatuje se i izvještaj monitoring misije ODIHR. U tom kontekstu, Komisija poziva nadležne državne organe da efikasno i transparetno istraže “navodne proceduralne nepravilnosti sprovedena hapšenja i privremeno onemogućavanje dvije mobilne komunikacione platforme”.

S obzirom da su to veoma važni aspekti demokratskih reformi i ispunjavanja političkih kriterijuma budućeg članstva u EU, komisije eksperata država članica EU već su posjetile Crnu Goru i ovih dana obavile neophodne razgovore sa svim uključenim stranama i insitutucijama, kako bi došle do svih potrebnih informacija o navedenom.

Cijenim da u ovom Izvještaju, Komisija nije mogla ići konkretnije, niti dublje u elaboraciju ovih tema, jer se dokument morao zaključiti do kraja oktobra, a pokrenute pravne i istražne radnje su još u toku i imaju jednim dijelom ocjenu tajnosti.

ANALITIKA: U izvještaju EU se navodi da će napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora. Kako vi tumačite ovaj dio izvještaja?

ĐUROVIĆ: U ovoj oblasti, i pored značajnih rezultata, Komisija i dalje daje veoma slične ocjene o “određenom progresu” i poziva na veću efikasnost u borbi protiv korupcije na svim nivoima.

ANALITIKA:Navodi se da je fiskalna pozicija Crne Gore je pogoršana i povećani nivo javnog duga predstavlja izazov za fiskalnu održivost. EU navodi da je prioritetno da Crna Gora preduzme mjere da ograniči trenutnu potrošnju i poboljša naplatu prihoda. Sa druge strane, donijeta je odluka o novom zaduživanju od 100 eura putem emitovanja državnih obveznica. Da li ovo novo zaduženje može u tom smislu biti problematično?

ĐUROVIĆ: Najnovija odluka o zaduživanju od 100 miliona eura, ima utemeljenje u Zakonu o budžetu za 2016.godinu i nalazi se u granicama planiranog maksimalnog nivoa zaduženja do kog se država Crna Gora može zadužiti u tekućoj godini.  Na žalost, “Vlada izbornog povjerenja” najslabije je funkcionisala u ovoj oblasti, jer je upravljanje javnim finansijama bilo opterećeno politikom.

Upravljanje javnim finansijama je ključna strukturna reforma, čije efikasno sprovođenje traži Komisija od svih država proširenja. To je pretpostavka svih drugih struturnih reformi kao što su: reforme u sektoru industrije, energetike i poljoprivrede; infrastrukturni razvoj, unapređenje biznis ambijenta i smanjenje sive ekonomije; apsorbovanje tehnoloških promjena i inovacije, reforme tržišta rada i zapošljavanja; te jačanje socijalne inkluzije, borba protiv siromaštva i promovisanje jednakih mogućnosti. O tome trebamo da izvjestimo u Programu ekonomskih reformi za 2017-2019. godinu, koji trebamo dostaviti Komisiji u januaru.

gordana3

ANALITIKA: EU ističe da nekoliko javnih infrastrukturnih investicija i nekoliko novih skupih programa socijalnih naknada, predstavljaju izazov za fiskalnu održivost. Kaže se i da su neophodne nedložne korektivne mjere. Da li to znači da traže smanjenje zarada u javnom sektoru, redefinisanje zakona o majkama ili? Kako Vi komentarišete tu preporuku? 

ĐUROVIĆ: Crna Gora ima model privrednog razvoja koji je baziran na privlačenju stranih investicija, te na pozitivnom saldu usluga, a ne na konkurentnom robnom izvozu. Da bi smo ostvarili benefite toga modela razvoja, opredjelili smo se za investicije u kapitalnu putnu infrastrukturu, kroz model koji su jedini bili mogući. U ovoj fazi, to je bilo dodatno zaduživanje. Razvojna očekivanja idu u pravcu da će se pokrenute investicije, kroz svoje multiplikativno dejstvo u srednjem roku, vratiti kroz rast ekonomske aktivnosti i novu zaposlenost. Znači, to je naše strateško razvojno opredjeljenje i ono je uzrokovalo postojeći nivo zaduženosti.

Međutim, u 2016.godini napustili smo “zlatno budžetsko pravilo” i spletom više povezanih faktora, po prvi put ušli u zaduživanje za finansiranje tekuće budžetske potrošnje. Kako navodi Evoropska komisija, navedeno “skromno budžetsko planiranje”, dovelo je do rasta budžetskog deficita, a posebno usvajanjem zakona u Skupštini, bez  ocjene finansijskog uticaja i obezbjeđenih sredstava u državnoj kasi (kako navodi Komisija: “cjeloživotni benefiti za majke sa troje i vše djece”), što je, posljedično, dovelo i do smanjenja broja žena na tržištu rada, skraćenja dužine radnog  staža i izostanka podsticajnih mjera  za rad i zaposlenost.

Pored preporuka za smanjenje javne potrošnje u svim segmentima, i dodatne akcije u cilju povećanja budžetskih prihoda, Komisija predlaže da se razmisli i o rastu nekih poreza, što bi opet bilo destimulativno za investitore. Takođe, predlažu i da se preispitaju neke postojeće poreske olakšice i izuzeća. Konačno, država Crna Gora, odnosno njena izvršna vlast snosi punu odgovornost za upravljanje javnim finansijama, a Komisija je tu samo da da preporuke, jer mi još uvijek nijesmo država članica.

ANALITIKA: Sljedeći izvještaj najavljen je za proljeće 2018. godine? Da li je i to neka poruka Evropske komisije kad je proširenje u pitanju?

ĐUROVIĆ: Tačno je da je Komisija najavila da će sljedeći izvještaj biti pripremljen za proljeće 2018. godine, ali to je promjena kalendara prvenstveno iz konkretnih, tehničkih razloga. Naime, zaključuje se da je bolje da izvještaji sadrže ocjenu godišnjih podataka (stanje prethodni decembar), a da  se preporuke odnose na tekuću budžetsku godinu i okvir razvojne politike.

To je istovremeno i ciklus priprema Programa ekonomskih reformi. Na taj način, naša zemlja se takođe priprema za članstvo, jer je to dinamika po kojoj Komisija daje preporuke državama članicama (u junu), a taj se ciklus ekonomske politike zove „Evropski semestar“. Da zaključim, pomjeranje ne znači poruku o novom odlaganju proširenja, već naprotiv, ozbiljnije pripremanje za ono što nas čeka članstvom.

 

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ

 

Komentari: 7

REP

10. 11. 2016 - 00:32

Badava ti sada SLIFTANJE -na REP si dosla.
veliki getsbi

10. 11. 2016 - 06:02

Naslov je u suštini tačan. Za nadati se da će i u narednih pedeset godina svake godine biti sve bolji od prethodne.
danilo s.

10. 11. 2016 - 09:14

Veliki getsbi - I ja se nadam da ce CG svake godine biti bolja nego u prethodnoj godini. Medjutim, vas cinizam samo otkriva vasa osjecanja prema CG. Nema sumnje da cemo uskoro imati strucne ocjene Lekica, Krivokapica, Rakcevica, Abazovoca o tome da je CG opet "nazadavala" da smo na ivici kolapsa i baknkrotstva, da nema prave (citaj njihove) demokartije, itd. itd. Zar nije vrijeme da pocnemo da registrujemo - ne samo mane i nedostake u CG - vec i neke pozitivne stvari. Bilo bi mnogo bolje za CG - i za vas licno - kada bi vasa casa od poluprazne - postala polupuna?
Feedback

10. 11. 2016 - 07:41

Postoji znacajna neusaglasenost u pregovarackom poglavlju VI tj u oblasti revizije sa Direktivom 2013/34/EU i nasa drzava tu pravi politicki propust, jer to pitanje ne posmatra sa pozitivnog stanovista da treba da se vrsi revizija finansijskih iskaza svih srednjih preduzeca u CG, nego zastupa stav protivno ovoj Direktivi, da je zahtjev direktive po pitanju obavezne revizije srednjih preduzeca (ona ciji su godisnji prihodi iznad 8.000.000 EUR) protivno politickim interesima Crne Gore.Takav stav osudjuje Komisija EU.Zbog toga u Skupstini 30.07.2016 nije prosao Zakon o reviziji.
ISKRA

10. 11. 2016 - 10:26

I svi prethodni izvvještaji su bili pozitivni, znao sam da će biti i i ovaj, a i ja i svi znamo da će i svi sledeći biti pozitivni i šta s tim? Tandara mandara, a dani i godine idu. Mi o izvještajima o članstvima u ovo i ono, krademo Bogu i narodu dane. Umjesto da radimo nešto konkretno i opipljivo, kao ozbiljni narodi, po pitanju proizvodnje prvenstveno, a time i kvalitetnih radnih mjesta, infrastrukture, obrazovnog sistema ...mi punimo vreće maglom, opet kažem o nekakim članstvima, poglavljima, ponožjima, turizmima i ostalim hvatačima zjala. Tandara-manda, godinama.
Evropejac

14. 11. 2016 - 06:55

Profesorica Đurović je izvanredan stručnjak i poznavalac evropskih integracija. Želim joj puno sreće i uspjeha na čelu Crnogorske panevropske unije, ogranku renomirane međunarodne organizacije u Crnoj Gori.
Milan

05. 12. 2016 - 10:03

Profesorica Đurović je dobar stručnjak!
Novi komentar