Crnogorke u djelima poznatih slikara

Ne mora da postoji određeni dan ili neka posebna prilika da se kroz djela umjetnika podsjetimo uloge Crnogorke - inspiracije umjetnika.

Objavljeno: 11. 12. 2016 - 19:18 Promjenite veličinu teksta: A A A
Fotogalerija
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Theodor Valerio Crnogorka 1876. 1/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak Crnogorka 1865. 2/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 3/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak Crnogorka 1866. 4/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 5/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak Crnogorka 6/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 7/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 8/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 9/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 10/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 11/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 12/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak 1865. 13/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 14/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka na izvoru - Vlaho Bukovac 1885 15/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Crnogorka 16/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak - Crnogorka koja čeka 17/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Jaroslav Čermak - Otete Crnogorke 1868 18/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Ludvik Kuba - Crnogorka sa kolijevkom 19/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Reitendes paar in Montenegro 20/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Theodor Valerio - Crnogorci odlazak na pazar u Kotor 21/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Theodor Valerio Porodica unutar kuće 1876. 22/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Theodor Valerio Tuženje za umrlim 1876. 23/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Vlaho Bukovac Crnogorka 24/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Vlaho Bukovac Crnogorka na sastanku 1883 25/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Vlaho Bukovac Crnogorke - razgovor 1919. 26/27
Crnogorke u djelima poznatih slikara
Vlaho Bukovac Crnogorka 1878. 27/27

.Umjesto pratećeg teksta nudimo esej Jovana Jovančevića, mladog uspješnog crnogorskog studenta Univerziteta New York  Abu Dhabi,  koji je nastao prije skoro tri godine dok je kao maturant pohađao II. Gimnaziju u  Mariboru.

Čitav esej možete pronaći na linku CRNOGORKA – POKRETAČ BORBE ZA SLOBODU I INSPIRACIJA  PJESNIKA.

Prikaz djela se može vidjeti u punom formatu u Foto galeriji na dnu naslovne strane Portala Analitika, jer se uspravne fotografije uz tekst ne vide u punom prikazu.

Iz eseja izdvajamo:

Motivaciju za pisanje  o ulozi žene u borbi za očuvanje  slobode, posmatrajući nacionalnu kulturu i književnost našao sam u radu i ličnosti slavnog pjesnika i vladike Crne Gore, Petra II Petrovića Njegoša; u knjizi „Tuđa večera“ (Milić, 1996), koja me je isprva upoznala sa temom; te u ženama u sopstvenoj porodici, kroz generacije – babi, majci i sestri. Rečeno je (Matović, 1936) da Njegoš o ženi pjeva zanosno, te da su njegovi stihovi himna ljepoti žene.

Takođe, narodna je izreka da kuća ne stoji na zemlji, već na ženi. Cjelokupna literatura, koju sam detaljno proučio, svjedoči da su Crnogorke kroz istoriju bile karijatide - prvo svoje porodice, a onda i svog društva.

Nezavisno da li je to djevojka, koja obično ljepotom plijeni; sestra, čija ljubav ka bratu topi kamen ili majka, koja je u stanju da učini doslovno sve kako bi se postavila između četiri zida kuće i odbranila porodicu, žena je u istoriji tihi heroj.

Otkrio sam da ženski likovi ne samo da ne usporavaju nacionalnu ideju, već su njena moćna potpora i inspiracija.

Ovaj rad bavi se upravo ženom kroz tri upravo pomenute uloge, osvrće se primarno na istoriju i kulturološki gleda na njih. Velika podjela biće napravljena na ženu „u rodu“ i ženu „u domu“

Prvi pojam se odnosi na ženinu prvobitnu porodicu, onu gdje provodi mladost, te uči da obožava svoju porodicu, koju mlada napušta. Sa druge strane, dom je za ženu druga kuća, porodica koju začne najčešće ugovorenom udajom za muža i postane majka nove generacije.

Neposredni povod nalazim u  slikovitim pričama svoje babe, koja se oštroumno i  detaljno prisjeća događaja tokom Drugog svjetskog rata i sa suzama u očima govori o svom  ocu iz tog perioda, a na pomen svoje preminule braće potresno rida. Intervjui koje sam  pratio u knjizi Zorke Milić govore mi da je to važna karakterna osobina Crnogorke.

U književnosti, boljeg svjedoka prošlosti ne možemo nadi od epohalnog djela „Gorski vijenac“, gdje nalazimo pažljivo opisana sva tri tipa žene. Naravno, iako su konkretni događaji vrlo vjerovatno plod pjesnikove mašte, ne umanjuju važnost žene u kulturnom biću crnogorskog društva.

Ono što je, ipak, karakteristično je uloga žene u pokretanju radnje, koja je u „Gorskom vijencu“ usmjerena isključivo ka borbi za očuvanje slobođe. Treba još reći da se takva žena može naći i u zemljama susjedima Crne Gore, pa i moguće u mnogim drugim, ali zbog svog neposrednog iskustva te dostupa velikom literarnom opusu, taj maleni i kršni predio moje domovine, Crne Gore, nametnuo se kao najbolji izbor.

----

Ovaj esej imao je za cilj približavanje odnosa crnogorske kulture i poezije prema ženi.

Esej je  objedinio literaturu pisanu na temu crnogorskih žena, te dao lični pečat svjedoka takvih pripadnika društva. Smatrajući da su, zbog prestrogog patrijarhalnog odnosa, često nepravedno tretirane i gledane sa nezasluženim nipodaštavanjem i negiranjem uticaja u  društvu, odlučio sam ovoj temi posvetiti svoju pažnju.

Ono što je osnova svake Crnogorke je kuća u kojoj drži porodicu, očevu ili domaćinovu. Zaključujem da su bile ključne u borbi za slobodu svog naroda, te da su neumitno svojom duhovnom snagom i ljepotom inspirisale hrabre ratnike u borbi protiv tuđina.

U tome dijelim mišljenje sa Perunovićem (Perunović, 1968), koji ulogu žene u životu i borbi naših naroda naziva „herojskom“.

Posmatrajući žene u svojoj kući, koje su ukupno održavale pet porodica, ne mogu a prema njima ne osjetiti najdublju zahvalnost, poštovanje i divljenje.

Ta nesebična bića su, kroz istoriju, u društvu bila jednako odgovorna za borbu i očuvanje slobode kao i muškarci, a brilijantnom umu balkanskog pjesnika, Petra Petrovića Njegoša, bile su inspiracija.

Ljubav koju ona osjeća prema ocu, bratu i djetetu i privrženost i odanost koju ispoljava prema mužu, daje snagu svakom od pomenutih muškaraca.

Kada su bili svjesni stamenog zida, koji je tu da očuva tu najvažniju društvenu jedinicu – porodicu, sloboda naroda je mogla biti jedina misao u glavi Crnogorca. Crnogorka u modernoj globalizaciji nije ništa drugačija od ma koje svjetske žene.

Ipak, ono što kola njenim venama, ona sposobnost da bude karijatida roda i doma, te plemenitost i širenje ljubavi, odgovorni su za to da ona zauzima posebno mjesto u svijetu.

Taj maleni dio svjetske slike je nevjerovatan, opisan najsnažnije time da je i smrt blagoslov, ako su oči i usta Crnogorke tu da borca za slobodu i pravdu pošalju u palate vječnosti:

„Blago Andriji đe je poginuo,

divne li ga oči oplakaše,

divna li ga usta ožališe“ 

Ono što ostaje za dalje istraživanje jesu likovi Ljubice, žene Radunove, snahe Anđelije, te Ruže Kasanove iz „Gorskog vijenca“ i njihove uloge u djelu. Takođe, statistika, koja bi obuhvatila trenutan položaj žena u Crnoj Gori, s parametrima kao što su: nasilje nad ženama, rodna neravnopravnost na radnom mjestu itd. bi bila od koristi, kada je riječ o poređenju istorijskih prilika, opisanih u eseju, sa današnjom situacijom.

Preuzeto iz eseja Jovana Jovančevića, fotografije priredio Dragan Perović

Komentari: 0

Novi komentar