Makedonija, šta slijedi?

Dan nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Makedoniji, gdje su i vladajuća VMRO-DPMNE doskorašnjeg premijera Nikole Gruevskog i opozicioni SDSM Zorana Zaeva proglasili pobjedu, na razlici od jedva nešto više od jednog procenta "u korist" Gruevskog na 99,72 odsto prebrojanih glasova, jasno je da izbori neće, bar ne tako brzo, staviti tačku na dugu političku krizu.
Objavljeno: 12. 12. 2016 - 14:50 Promjenite veličinu teksta: A A A
Makedonija, sta slijedi?

Naime, četvrti po redu vanredni parlamentarni izbori u poslednjih osam godina imali su za cilj da, uz posredovanje Evropske unije, izvedu Makedoniju iz duboke i teške dvogodišnje političke krize izazvane sukobima makedonskih političara.

I analitičari i pojedini zvaničnici EU procjenjuju da politička kriza neće biti okončana ovim izborima, te da problemi tek predstoje.

U narednim mjesecima, smatra se u Skoplju, tenzije će biti povećane prije svega oko toga koja će od dvije najveće političke opcije formirati vladu i sa kojom albanskom partijom.

Danas su, međutim, sve oči uprte u Državnu izbornu komisiju, koja je najavila objavljivanje zvaničnih rezultata do kraja dana, a s obzirom na razlliku u broju glasova od svega 1,37 odsto prednosti za VMRO-DPMNE veoma je nezahvalno predviđati konačan ishod.

Prema poslednjim rezultatima DIK, zasnovanim na više od 99,72 odsto prebrojanih glasova, VMRO-DPMNE osvojila je 38,06 posto, dok je SDSM 36,69 glasova.

Gruevski je proglasivši pobjedu istakao da to nije samo pobjeda koalicije koju predvodi VMRO-DPMNE, već pobjeda Republike Makedonije, uz opasku da je njegova lista imala veoma jake protivnike i to ne samo, kako je rekao, u SDSM.

On je najavio formiranje vladajuće koalicije i vlade, rekavši da Makedonija mora da izađe iz političke krize, te da je to glavni cilj te stranke.

Pobjedu je, međutim, proglasio i Zaev, koji se obratio pristalicama ispred zgrade makedonske vlade, sa mjesta na kojem je, kako je rekao, počela borba te opozicione stranke protiv aktuelne vlasti.

"Režim je pao. Cijeli svijet bi trebao da shvati da smo danas ispisali istoriju", rekao je Zaev i istakao da, prema njihovoj računici, ta stranka ima jedan mandat više od VMRO-DPMNE.

Ipak, ko god bude formirao vladu ona će morati da bude koaliciona i to strankama etničkih Albanaca, koji čine trećinu stanovništva u Makedoniji.

Kao izvjesni koalicioni partner se čini Demokratske unije za integraciju (DUI) Alija Ahmetija, koja na ovim izborima nije prošla u skladu sa očekivanjima.

A njihova očekivanja su bila da će rezultat biti približan onom osvojenom na prethodnim izborima 2014. kada je ova stranka osvojila 19 mandata u Sobranju.

"S ljutnjom kažem da su Albanci izgubili mandate. DUI je pobjedio na izborima, ali mene je zanimalo da u prvom redu pobijede Albanci i zato me ne raduje ovakva pobjeda", rekao je Ahmeti na konferenciji za novinare u Tetovu.

Prema posljednjim podacima DIK, DUI je osvojio 7,30 posto glasova, Pokret Besa 4,87, Alijansa za Albance 2,95 posto, a Demokratska stranka Albanaca (DPA) 2,61 odsto glasova.

Dakle, na pitanje ko bi mogao biti koalicioni partner odgovor nije jednostavan.

Da li će to biti ponovo DUI, koja je prethodnih deset godina vlada sa VMRO-DPMNE ili će, vlast, ipak, formirati aktuelna opoziciona koalicija SDSM?

Zaev i njegov SDSM, koji su aferom "prisluškivanja" pokrenuli cijelu priču o aktuelnoj vlasti i njenoj nekompetentnosti da vlada zemljom, na svaki način će pokušati da VMRO pošalje u istoriju i dokaže ono što mjesecima tvrdi - da je Gruevski korumpirani političar koji je zloupotrijebljavao tajnu policiju kako bi prisluškivao više hiljada ljudi.

Analitičari, pak, smatraju da izlazak Makedonije iz političke krize jedino može da obezbedi široka koalicija VMRO-DPMNE, SDSM i jedne od albanskih partija, ali u to malo ko veruje.

Zato će, smatraju, naredni, postizborni meseci do formiranja vlade, ali i kasnije, biti sve samo ne "relaksirani".

Analitičari smatraju da će stoga i dalje Makedoniji biti potrebna podrška EU, kao i SAD koja je, kako kažu, veoma zainteresovana za dešavanja u toj zemlji.

Prema mišljenju dijelu analitičara, pak, ne isključuje se i mogućnost sukoba i protesta kakvi su već bili viđeni širom Makedonije protekle dve godine.

Ne treba pritom zaboraviti da je Makedonija već 11 godina kandidat za članstvo u EU, ali da je njen evropski put stagnirao zbog političke krize, ali i spora koji ima sa Grčkom zbog imena.

Inače, prijevremeni izbori u Makedoniji dogovoreni su prije 18 mjeseci i ove godine su dva puta odlagani zbog zahtjeva opozicije koja je postavila uslove čije ispunjenje je omogućilo fer i demokratske izbore.

Ovi izbori su svakako bili demokratski i protekli su bez ijednog ozbiljnijeg incidenta, a da li su bili i fer pokazaće naredni dani.

Tanjug.rs

 

 

Komentari: 0

Novi komentar