Etnografski muzej i dalje u privremenim prostorijama: Crnogorsko blago u depou – do daljnjeg

Ministarstvo kulture objavilo je Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu. Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara finansiraju se programi i projekti od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore. Na prvo čitanje ne može se ne primijetiti da i ove godine nema ni pomena o Etnografskom muzeju. O nezavidnom stanju muzeja koji se nalazi u privremenim prostorijama evo već - ove godine punih trideset godina. Mora se reći neslavan jubilej ustanove koja je reprezent i čuvar crnogorske narodne tradicije.

Objavljeno: 09. 01. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Cijeneći da su kulturna dobra, prepoznata kao važan faktor nacionalne identifikacije i da predstavljaju dugoročan resurs za održivi razvoj, te su kao takva, važan prioritet svih savremenih državnih politika, Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017, godinu, planirana je podrška, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kukume baštine Crne Gore, odnosno, realizacija projekata i programa iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti- kazali su iz Ministarstva kulture.

U cilju organizovane zaštite, obuhvaćeni su projekti namijenjeni unaprjeđenju stanja kulturnih dobara, očuvanju, zaštiti, valorizaciji, prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine, kao i unapređenju uslova za primjenu zakona iz oblasti kulturne baštine.     

Ministarstvo kulture je i ove godine obuhvatilo 101 projekat predložen od strane javnih ustanova i organa uprave iz oblasti kulturne baštine.

Programom zaštite i očuvanja za 2017. godinu, predloženi su projekti u oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djektnosti, a koje će realizovati nacionalne i lokalne javne ustanove, organi državne uprave iz oblasti kulturne baštine, u ukupnom iznosu od 832.435 eura.

Program sa svim prihvaćenim projektima možete pogledati na ovom linku plan. Količina sredstava i projekti su vjerovatno odraz trenutnih mogućnosti i pažnje koje su kulturna dobra u Crnoj Gori mogla u ovom trenutku dobiti.

912etno2

Ni pomena o Etnografskom muzeju: Na prvo čitanje ne može se ne primijetiti da i ove godine nema ni pomena o Etnografskom muzeju Crne Gore. O nezavidnom stanju muzeja koji se nalazi u privremenim prostorijama evo već - ove godine punih trideset godina. Mora se reći neslavan jubilej ustanove koja je reprezent i čuvar crnogorske narodne tradicije.

Ali, očigledno, na njega i njegovo kulturno istorijsko blago se godinama već ne odnosi uslov za dodjelu sredstava – “Cijeneći da su kulturna dobra, prepoznata kao važan faktor nacionalne identifikacije i da predstavljaju dugoročan resurs za održivi razvoj, te su kao takva, važan prioritet svih savrernenih. državnih politika, Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017, godinu, planirana je podrška, finansiraiije i sufmansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore”.

Sem, ako nije prepoznato da je “dugoročan resurs za održivi razvoj” izložiti samo 158 od 5.000 eksponata u privremenom prostoru od 1987. godine. A razliku od 158 do 5.000 eksponta uskladištiti u depo, i skloniti od očiju javnosti bezmalo četiri decenije.

Šta posjeduje Etnografski muzej: Etnografski muzej Crne Gore posjeduje elitnu zbirku eksponata od kojih je izložen samo manji dio od velikog iz dragocjenog fonda. Inače, Etnografski muzej je osnovan 1951. godine. Bio je smješten u zgradi Biljarde do katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, a nakon toga je cjelokupan fond predmeta deponovan u zgradi Vladinog doma. Opština Cetinje je 1987. godine ustupila Narodnom muzeju zgradu bivšeg Srpskog poslanstva koja je, naknadno, adaptirana za potrebe Etnografskog muzeja. Od tada počinje golgota crnogorskog etnografskog blaga, iskustva sticanog i prenošenog generacijama na ovim prostorima.

Do konačnog rješenja stalne postavke - na koje se, čekajući ga i zaboravilo – Etnografski muzej svoj materijal pokazuje javnosti preko povremenih tematskih izložbi.

Ukupan fond Etnografskog muzeja iznosi oko 5.000 predmeta koji su, uglavnom, iz druge polovine XIX i prvih decenija XX vijeka, od kojih su trenutno izložena - 158 (sto pedeset osam) eksponata. Svi ostali eksponati, koji nisu izloženi, nalaze se u centralnom depou Narodnog muzeja, i to ni manje ni više nego – preko 35 godina! Skoro četiri decenije van pogleda šire javnosti. Prostom računicom: izloženo je manje od četiri posto eksponata.

Za pravilno izlaganje svih eksponata osnovno i najvažnije bi bilo da Muzej ima stalnu postavku u crnogorskoj prijestonici, gdje je i osnovan davne 1951. godine, gdje mu treba omogućiti dostojan “život”.

Uskraćena crnogorska javnost: Možemo zamisliti za koje vrijednosti su crnogorska javnost i posjetioci Cetinja bili uskraćeni ovolikim neizlaganjem tih eksponata? Stručna javnost je mišljenja da nisu uskraćeni samo crnogorski građani, nego i inostrani posjetioci za vanredne vizuelne i mentalne doživljaje koji se mogu doživjeti posmatrajući predivne narodne nošnje, ćilime, košulje, preslice, stare upotrebne predmete i drugo.

Koje su utiske mogli odnijeti posjetioci Cetinja i Crne Gore ako nisu bili u prilici da vide najvažnija kulturna dobra jednog naroda, njegovu kulturu, način života, odnosno njegovo tradicionalno nasljeđe, koje se po iskustvima svih država  najbolje prezentuje kroz etnografske muzeje?

To ćemo očigledno morati objašnjavati generacijama koje su rođene poslije 1979. od kada je ovaj prvorazredni kulturološki materijal nedostupan javnosti.

Kakav Armani i Kevin Klajn: Kao primjer nepoznavanja i fascinacije tim etnografskim materijalom Aleksandar Saša Čilikov je, u jednom ranijem razgovoru pominjao komentare svojih  studenata koji su za pojedine komade izloženih narodnih nošnji kazali – “kakav Armani i Kelvin Klajn”!

"Ove naše, često i nepismene, babe i prababe pravile su vrhunski modni dizajn sa nevjerovatno kvalitetnim osjećajem za boju i kompoziciju", tvrdi Čilikov.

Da bi se to crnogorsko nacionalno blago izložilo i prezentovalo bilo bi, po ocjenama stručnjaka neophodno makar 1000 kvadratnih metara izložbenog prostora umjesto sadašnjeg neadekvatnog, rekli bi - prinudnog prostora, gdje su eksponati izloženi u svega 180 kvadrata.

912etno3

Potreban bolji status: Svi etnografski muzeji u državama u okruženju imaju bolji status i vrlo su posjećene ustanove. Činjenica da je samo djelić etnografskog nasljeđa izložen na Cetinju govori da je potrebno učiniti više na prezentaciji nasljeđa. Identitet jednog naroda, njegova kultura, način života, odnosno njegovo tradicionalno nasljeđe najbolje se prezentuju kroz postavke etnografskih muzeja.

Bez obzira na to što se stručna javnost u više navrata oglašavala i isticala  neprocjenjiv značaj koji ovaj muzej ima za državu Crnu Goru, on je i dalje u 180 kvadratnih metara izložbenog prostora. Izloženo samo 158 eksponata, a gdje su predmeti iz drugih zbirki, kao, na primjer, Zbirke narodnih nošnji, Zbirke privrednih predmeta, Zbirka pokućstva i posuđa, Oružja, Nakita, Muzičkih instrumenata, Predmeta za proizvodnju tekstila, Zbirke predmeta za uživanje duvana i drugo.

Pošto je materijal muzeja više puta seljen i odlagan na više mjesta, postavlja se opravdano pitanje - da li su eksponati uspješno sačuvani?

Pored više pokušaja prije nekoliko godina da se i lično uvjerimo u stanje uskladištenog materijala i okolnosti u kojima se čuva ovo prvorazredno crnogorsko kulturno dobro, nijesmo uspjeli da naiđemo na razumijevanje kod nadležnih ljudi i institucija zaduženih  za to. Tako da nam jedino preostaje da vjerujemo na riječ da je struka zadužena za zaštitu kulturnih dobara u ovom slučaju ispunila očekivanja i da je ispunila obaveze zbog kojih postoji.

 Vrstan poznavalac crnogorskih kulturnih dobara i uslova u kojima se čuvaju, kaže da mu nije poznato da li su eksponati deponovani u muzeju doživjeli neka oštećenja; nada se da nijesu, ali iz svog bogatog iskustva tvrdi da je potrebna velika briga oko održavanja s obzirom na prirodu materijala od koga su izradjeni.

Muzejsko siroče: Dugi niz godina ovaj muzej potpuno neopravdano uživa neku vrstu „muzejskog siročeta“.

 Danas Etnografski muzej, koji se nalazi u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, posjeduje u depoima solidne zbirke koje mogu predstaviti načine privređivanja, ishrane, kulturu stanovanja, tekstilnu radinost, odijevanje, oružje, muzičke instrumente i druge elemente materijalne i duhovne kulture stanovništva Crne Gore. Posebno značajna mogućnost ovog Muzeja je impresivna predstava narodne umjetnosti, što je dokazao uspjelim izložbama u Londonu, Moskvi, Pragu i brojnim drugim gradovima u inostranstvu i kod nas. U vjekovnoj odbrani slobode, narodna umjetnost na našim prostorima, sažimala je likovna stremljenja Crnogoraca, jer je bila jedini oblik likovnog izraza ovog naroda.

I ove godine je Etnografski muzej izgleda van fokusa pažnje javnosti.Za sada o stanju etnografskog materijala nema odgovora nadležnih. A valja se nadati da je razumijevanje nadležnih i odgovornih lica i institucija sazrelo za ovih skoro četrdeset godina. Jer, za ovako vrijedan, za Crnu Goru neprocjenjiv kulturno–istorijski materijal, kakav jeste etnografsko blago, ne treba nalaziti privremena ili parcijalna rešenja. Potrebno je etnografsko nasljeđe Crne Gore prikazati svim crnogorskim građanima.

Ali izgleda da nije samo etnografska zbirka na Cetinju “preskočena”. Naime, prema izvještaju za realizaciju 25 projekata, koji su bili predmet Javnog poziva prošle godine, nije bilo prijava od strane pravnih i fizičkih lica, koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za obavljanje određenih poslova iz oblasti konzervatorske djelatnosti, te stoga nijesu bili stvoreni uslovi za implementaciju projekata. Među njima su se našli: Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Etnografska zbirka vlasništvo Zavičajnog muzeja Nikšić, Arheološka i konzervatorska istraživanja i izrada konzervatorskog projekta za kulturno dobro Manastir Beška, Arheološka i konzervatorska istraživanja i izrada konzervatorskog projekta za kulturno dobro Crkvu Sv. Tome u Prčanju, i tako dalje.

Sad, Portal Analitika je već pisao http://www.portalanalitika.me/clanak/210682/nema-zainteresovanih-za-radove-na-manastiru-beska-neimarima-dosadilo-beskanje , da nema zainteresovanih čak i na ponovljenim Javnim pozivima za podnošenje zahtjeva za dobijanje finansijskih sredstava od tog vladinog resora za realizaciju 28 projekata koji se odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, kao i na izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima Crne Gore.

Postavlja se pitanje da li zakonom zaštićena kulturna dobra Crne Gore na kojima je prepoznat stepen hitnosti preduzimanja radova na njihovom očuvanju mogu čekati odgovore na javne pozive. Ili će ipak biti da se radovi na njima mogu i moraju vršiti i bez  uslova sa početka teksta, javnih poziva, ponovljenih javnih poziva…

Ivan KERN

 

 

Komentari: 1

Mikera

09. 01. 2017 - 23:26

E, svaki komentar je suvišan.
Novi komentar