Nakon Vladine odluke o novom zaduživanju: Gdje naći novac?

Vlada je saopštila da ćemo se ove godine zadužiti skoro pola milijarde eura, skoro pola će otići na otplatu ranijeg duga. Da nam je novac neophodan, nije vijest, pitanje je gdje ga naći. Vlada još nije saopštila gdje namjerava da se zaduži, analitičari upozoravaju da ih čeka skoro pa nemoguća misija – naći novac pod iole prihvatljivijim uslovima.

Objavljeno: 08. 02. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Nakon Vladine odluke o novom zaduzivanju: Gdje naci novac?

Ministarstvo finansija bi ove godine trebalo da nađe alternativni model zaduživanja jer je emisija obveznica na međunarodnom tržištu nepoželjna zbog niskog kreditnog rejtinga države i visokih kamata, dok bi se prodajom obveznica na domaćem tržištu napravila "medveđa usluga" privredi,  smatraju analitičari. 

Analitičari su u izjavama za Portal Analitika saglasni da se nepovoljna dinamika otplate javnog duga, odnosno rast zaduživanja u narednim godinama za potrebe finansiranja obaveza iz prethodnog perioda, može neutralisati povećanjem budžetskih prihoda, boljom naplatom poreza, supstitucijom uvoza i povećanjem izvozno orijentisane proizvodnje, uz veći priliv stranih direktnih investicija.

Prema podacima koje je ranije saopštio bivši ministar finansija Raško Konjević, država će se u periodu od 2017 - 2021. godine zadužiti za oko dvije milijarde eura samo da bi se finansirale obaveze iz prethodnih zaduživanja - ove godine 221 milion, naredne 146 miliona, 2019. 502 miliona, a 2020. 743 miliona eura. Samo za kamate država će ove godine morati da izdvoji 95 miliona eura, u narednoj godini 88 miliona, u 2019. 96 miliona, u 2020. 84 miliona, a u 2021. 81 milion.

vlada-crne-gore

Ove godine do 455 miliona: Prema Odluci o zaduživanju i davanju državnih garancija za 2017. godinu, koju je Vlada usvojila u četvrtak, Ministarstvo finansija se ove godine  može zadužiti za iznos do 455.000.000 eura, od čega: za otplatu javnog duga u iznosu do 221.000.000 eura, za potrebe finansiranja kapitalnog budžeta i izgradnje prioritetne dionice autoputa, do 200.000.000 eura i za potrebe stvaranja fiskalne reserve do 34.000.000 eura.

Od ukupnog iznosa 164,5 miliona se odnosi na već ugovorene kreditne aranžmane sa međunarodnim institucijama za finansiranje projekata iz kapitalnog budžeta, dok se za kupovinu akceleratora i medicinske opreme, kao i dva helikoptera za potrebe Ministarstva odbrane, traže kreditori koji će obezbjediti 41,8 miliona eura. Preostali iznos zaduženja, od oko 250 miliona eura, će služiti za otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda i državnu kontribuciju u izgradnji autoputa.

-Sredstva će biti obezbijeđena kroz aranžmane sa kineskom Exim bankom; sa međunarodnim finansijskim institucijama; emisijom obveznica na inostranom tržištu; izdavanjem domaćih obveznica i/ili državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i inostranim finansijskim institucijama. Vlada može u 2017. godini, radi zaštite od rizika kursnih i kamatnih promjena, zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata. Vlada se može zadužiti i povući sredstva za finansiranje projekta izgradnje autoputa „Bar – Boljari“, prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mataševo, kod Exim banke ili druge finansijske institucije, do visine neophodne za nimplementaciju navedenog projekta. Od ukupnog iznosa za projekat izgradnje autoputa, 85 odsto sredstava, odnosno 943.991.500 dolara, obezbijeđeno je zaključenjem kreditnog aranžmana sa kineskom Exim bankom, dok će preostalih 15 odsto biti obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava ili kroz emisiju obveznica na inostranom ili domaćem tržištu, emisijom državnih zapisa, ili zaključenjem kreditnih aranžmana sa domaćim ili inostranim finansijskim institucijama- definisano je Odlukom o zaduživanju, što znači da su sve opcije otvorene.

2312drecunOtplata duga novim zaduživanjem: Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da polako dolazi na naplatu politika koja je prije sedam - osam godina bila dominantna- da se svi problemi rješavaju zaduživanjem.

-Neko svjesno radi na tome da zakucamo na vrata MMF-a, što naravno nije dobro. Zbog ubrzanog rasta javnog duga smo, nažalost, došli u situaciju da bez novog zaduživanja ne možemo servisirati obaveze. Srbija se, na primjer, u zadnje četiri godine zadužila za 10 milijardi dolara, a javni dug te zemlje je prije toga  iznosio 14 milijardi dolara. Jasno je da moramo otplaćivati javni dug i izvršavati obaveze, ali osim novog zaduživanja nemamo drugo rješenje, jer se ni revizijom poreske politike, povećanjem postojećih ili nametanjem novih poreza, ne može postići odgovarajući finansijski efekat- naglašava Drecun. 

On je istakao da bi prodajom obveznica domaćim bankama Vlada napravila "medveđu uslugu" privredi, jer bi se to negativno odrazilo na kreditnu aktivnost.

- Svaki bankar se ponaša tržišno, kupi obveznice sa prinosom od četiri do pet odsto i ostvaruje dobar i povoljan spread. Time se, međutim, značajno umanjuju sredstva da se privreda kreditira, što bi trebalo izbjeći. Što se tiče zaduživanja na stranom tržištu, pretpostavljam da bi kamatna stopa morala biti visoka zbog niskog kreditnog rejtinga Crne Gore. Nalazimo se, dakle, u lošoj i nezavidnoj poziciji i jedini put je supstitucija uvoza, povećanje proizvodnje i izvoza i privlačenje stranih direktnih investicija. Za to je potrebno najmanje tri do pet godina i trebalo bi što prije usvojiti strategiju koja bi pomogla u ostvarenju ovih ciljeva - podvukao je Drecun.

U suprotnom, kako je dodao, moraće se ići na radikalnije mjere kako bi se smanjila javna potrošnja.

- Ako izostanu pozitivni efekti i ne bude korekcija na prihodnoj strani budžeta, mislim da je neizbježno smanjivanje plata i penzija, uz otpuštanja u javnom sektoru- naveo je Drecun.

Struka ispred politike: Ekonomski analitičar Siniša Lekić konstatuje da  smo do sada probali nekoliko varijanti- od emisije državnih obveznica na domaćem i međunarodnom tržištu do povlačenja kredita kod stranih komercijalnih banaka uz zalaganje državnog zlata.

2312sinisalekic -Ove opcije zaduživanja sad teško mogu da se iskoriste. Mislim da je zaduživanje kod komercijalnih banaka, kako stranih tako i domaćih,  preskupo, posebno što je rastom javnog duga naš kreditni rejting opao, pa kamate za nas nisu nimalo jeftine. Sve mogućnosti koje su bile na domaćem tržištu su višestruko nepovoljne, počev od visoke cijene kredita, pa do toga da se domaće banke sve više okreću poslovima kreditiranja države, a sve manje našoj privredi, što bi im trebala biti glavna funkcija. Kada se u obzir uzme da i u narednim godinama dospijevaju enormne obaveze po pitanju otplate glavnica za kredite iz prošlih vremena, mora se ovom problemu prići krajnje objektivno i prvenstveno stručno, jer  ovdje više politike nema- zaduženja su ogromna i treba tražiti izlaz, a uzroke tih zaduženja ostaviti političarima za dnevne potrebe. Naravno da treba naći izlaz. Vlada još nije izašla ni sa nagovještajem gdje će potražiti ova sredstva, mislim da  je vruć krompir iz prošlog vremena stavljen u fotelju Ministarstva finansija- rekao je Lekić.

On sumnja da će Vlada okrenuti MMF-u kao mogućem rješenju, bez obzira što ta finansijska institucija sa sjedištem u Vašingtonu nudi znatno povoljnije kredite od komercijalnih banaka.

-Ti povoljni krediti zahtjevaju velike rezove u našoj državnoj upravi, smanjenje panzija i plata, kao i mnoge druge nepovoljnosti, počev od smanjenja broja zaposlenih i slično. Smatram da se sredstva trebaju naći preko granice- tu prvenstveno mislim na komercijalne kredite kod zapadnih banaka, a trebalo bi uključiti i kinesku Exim banku. Ta banka nam, zbog svojih pravila, možda ne može dati novac za otplatu kredita ili sanaciju budžetskog deficita,  ali bi nam mogla odgoditi plaćanje državne kontribucije za auto-put, što bi u ovim uslovima bila vrlo značajna stvar- ističe Lekić.

Naglasio je da je potrebno uključiti domaće i strane eksperte  u rješavanje ovog pitanja.

-Naravno da bi priliv novih stranih investicija i bolja naplata poreskog duga, sa otvaranjem novih investicionih projekata, dalo vjetar u leđa da se ovaj problem prevaziđe, posebno što i narednih godina imamo sličnu, ili još goru situaciju. Zadatak je postavljen, još samo da se nađu pare i nema problema. Kredite i obaveze ostavljamo budućim generacijama- zaključio je Lekić.

Traži se strateški partner za zaduživanje: Ministarstvo finansija će se, vjerovatno, zadužiti do propisanog nivoa u prvoj polovini godine, jer je drugu polovinu lakše "izgurati" oslanjajući se na prihode od turizma. U svakom slučaju, bilo bi dobro pronaći, birokratskim rečnikom rečeno, "strateškog  partnera" za zaduživanje, dovoljno finansijski moćnog i solventnog, pošto će nam biti potreban i u narednim godinama.

Siniša GORANOVIĆ

Komentari: 14

Da, da...

08. 02. 2017 - 01:08

Opet. A zašto sad i koliko puta još?
Bodin

08. 02. 2017 - 01:13

Ovako bi i svaki srednjoskolac vodio drzavu ka sto nam je ovi vode.
1

08. 02. 2017 - 06:34

A zašto nipodaštavaš srednjoškolce? Mogu biti pametniji i sposobniji deset puta od onih koji imaju doktorske diplome ( One fakultetske možeš danas naći i po kontejnerima za smeće)..Primjer: U onom proteklom vremenu imali smo čovjeka koji je dugo vodio državu, a po struci je bio bravar. On je imao i zvanje maršala (doduše ne i čin) a bio je u startu kaplar u austrougarskoj vojsci. Pa šta? Država je bila srećna i mi smo u njoj srećno živjeli. Suprotan primjer: Svi članovi vlade (skoro svi članovi) Pavelićeve NDH su bili d o k t o r i - pa dali su usrećili hrvatski narod? Nisu! A ko ga je usrećio? Ona šaka primitivnih komunista koja mu je abolirala kolektivnu krivicu, spasila ga i poravnala u stroju sa pobjednicima u ratu.(Zbilja su oni imali sreće: Prvi put regent Aleksandar poslije WW1, a drugi put drug maršal poslije WW2 od gubitnika napraviše pobjednike). Prosto im bilo.
Mila K

08. 02. 2017 - 01:26

Kakvo je ovo kao citiranje ministra Konjevica, kada odluku o zaduzivanju za 2017-u spovodi nova vlada a sve da je Konjevic pripremio budzet kao sto bi bilo u normalnim drzavama, Radunovic bi ga u strahu od svoje sjenke strunjenog bezbjednjaka bacio u smece. I, nije Vlada donijela odluku o zaduzivanju, nego je Skupstina CG odobrila budzet kao kljucni zakonski akt, a odluka je onda operativni dokument a ne zapisavanje sa bilo cijom moci. i hehehe Necemo stizati na vrata MMF-a, namjerno ili nenamjerno, jer bi se glasacko tijelo penzionera odmah svelo na mnogo manje. Medjutim, Svjetska banka vec najavljuje smanjenje plata i penzija kao novi zahtjev a onda je svejedno stizemo li na vrata MMF-a. Recept se vec trazi na ispunjenje. I nisu se svi problemi rjesavali zaduzivanjem, nego smo mi na nivou udarnih institucija bili alavi da ozbiljno budemo posveceni ekonomskoj politici. Opet Luksic i Katnic krivi, heheh, i bez Zugica Zugiceve misli
55,2%

08. 02. 2017 - 07:07

Kakvo sad zaduzivanje za Autoput zar to ne kreditiraju Kinezi.
55,2%

08. 02. 2017 - 07:53

Ja predlazem da se oformi drzavni fond za pomoc drzavi pa svaki gradjanin koji je u mogucnosti da izdvaja mjesecno neka sredstva .Da se prikupljaju sredstva za otvaranje novih fabrika to je za buducnost nase djece .Ne moramo sve iz donacija i kredita. Ako 100hiljada gradjana daju bar 10 eura mjesecno za godunu dvije eto nam nova fabrika .Nisam strucnjak ali moramo i mi gradjani odvojit nesto za nasu drzavu. Koju su samo zrtvu podnijeli nasi preci izgradnjom infrastrukture raznim radnim akcijama itd.Ali i elita na vlasti da povede racuna o bahatom trosenju drzavnih para
55,2%

08. 02. 2017 - 08:27

I da ne zaboravim Zoricu Kovacevic na celo fonda za pomoc drzavi.
Tara

08. 02. 2017 - 11:33

Niposto MMF..oni su Grcku doveli do bankrota.. Plate se ne smiju smanjivati..inace bi doslo do socijalnih problema a u medjuvremenu bi se javili fasisti i stvar bi eskalirala! Autoput je skup..oceli se to isplatiti vidjecemo! Mi trebamo investitore..i to prave ..milijardere!!
Zašto

08. 02. 2017 - 15:58

Milo ne bude finansijer Tara.
za Taru

08. 02. 2017 - 16:01

Druže (ili drugarice -ne znam), potpuno se slažem s tobom što se tiče MMF-a. Što se tiče autoputa - mislim da si u zabludi! Mi nećemo dočekati da eksploatišemo autoput! Zašto? Mislim da su ovi lupeži smislili da u samom startu p r o d a j u nezavršen autoput nekom budalastom budućem koncesionaru i to za nezamislivo veliku lovu i da te pare odmah lape. Vidjećeš, uskoro očekuj tender za prodaju kompletnog projekta (zajedno sa već uzetim kreditima i drugim obavezama - sve u paketu). Kanjon Morače ne mogu prodati i ćapiti lovu prije nego se napravi ova d i o n i c a autoputa.
nema druga ni brata

08. 02. 2017 - 13:06

Taj problem se morao prije ili poslije pojaviti. Stanovnistvo i drzava je rasprodata i opljackana do kosti . Ko se upustio u biznis sa Svetom Milom Acom i ostalima prevarantima ostao je kratak . To je kao jedan moj rodjak sto je pozajmljivao a ne vracao i sad niko mu ne da 5 eura a svi vrebaju dje ce ga izbiti.
nemam drage nemam druga život

08. 02. 2017 - 16:01

mi je samo tuga. Sve si u pravu.
zivot mi je prepun smeca

08. 02. 2017 - 16:54

jedina si moja sreca Eh a sto je najgore na svakojega prijatelja smo pljunuli i kamenom se bacili pa sad i ako bi se neko smilovao iz humanitarnih razloga da nam posalje dzak mekinja nece zainat .
uzmite od kamatasa

08. 02. 2017 - 21:00

Ima u nasoj zemlji veliki broj kamatasa pa neka se zaduze kod njih,bolje nego kod MMF/a,to je domaca bagra pa vec kad nas dave neka to bude ruka domace olosi.
Novi komentar