Milionski dug koncesionara na šume: Brak bez obaveza

Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koje imaju ozbiljan problem sa naplatom prihoda od koncesija, jer se po pravilu, radi o unosnim poslovima od kojih država uzima "dio kolača", dok se koncesionaru takođe omogućava da zaradi na, faktički, eksploataciji državnog resursa.

Objavljeno: 24. 02. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Milionski dug koncesionara na sume: Brak bez obaveza

Ponegdje se, na primjer, dešava da koncesionar, nečiste savjesti jer je novac stekao kao monopolista raubovanjem prirodnog resursa, dio profita usmjerava u dobrotvorne svrhe kako bi se dodatno odužio društvu.

Kod nas, međutim, veliki broj koncesionara na šume ne plaća, a izgleda neki i ne moraju, koncesije, što najviše pogađa budžete sjevernih opština, imajući u vidu da 70 odsto prihoda od koncesija pripada opštinama, a 30 odsto državi.  Prema podacima Poreske i Uprave za šume, krajem prošle godine je ukupan dug koncesionara i korisnika državnih šuma iznosio nestvarnih 8.041.848 eura. Iz tabele koju je Portal Analitika ranije objavio vidi se da je najveći dio prihoda od koncesija trebalo da završi u budžetima opština Pljevlja i Rožaje.

dugkoncesijeopstine

Iz Uprave za šume je pojašnjeno da se dug od preko osam miliona odnosi i na potraživanja koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih društava koja su kasnije bila predmet likvidacije ili privatizacije, kao što su AD.''Gornji Ibar'' Rožaje, DOO.''Vektra Jakić'' i slično.

“Činjenica je da je dug u pomenutom iznosu evidentiran kod Uprave javnih prihoda i smatramo da ovo pitanje treba ozbiljno analizirati, potruditi se da se naplate potraživanja u svim predmetima u kojima je to moguće, a ona koja su nenaplativa, otpisati na zakonom dozvoljen način, kako bismo imali realno stanje", navodi se u Godišnjem programu gazdovanja šumama.

Na Crnoj listi 12 koncesionara: Iz Poreske Uprave je Portalu Analitika saopšteno da, u skladu sa članom 16 Zakonom o poreskoj administraciji, podaci o dugovanjima pojedinačnih poreskih obveznika predstavljaju poresku tajnu, osim ukoliko iznos duga poreske obveznike ne kategoriše kao najveće poreske dužnike, pošto se njihov spisak objavljuje kvartalno, u skladu sa Uredbom o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika.

-Imajući u vidu navedeno, dostavljamo podatke o poreskim obveznicima – dužnicima po osnovu koncesionih naknada, čija imena i iznosi duga su bili objavljeni na tzv. Crnoj listi od 1. februara 2017. godine: (u zagradi su podaci o djelatnosti i odgovornim licima u društvima sa sajta Centralnog registra Privrednog suda- prim.aut)

-         Doo “Vektra Jakić”, Pljevlja (rezanje i obrada drveta, osnivač i izvršni direktor Dragan Brković)– 3.477.462,50 €

-         Doo “Wood” Žabljak (rezanje i obrada drveta, osnivač i izvršni direktor: Dušan Karadžić) – 343.514,83 €

-         Dio stranog društva “ Kapripidis Bross Co-SPAIK” Podgorica (rezanje i obrada drveta, ovlašćeno lice Novak Anđelić, dio grčke kompanije "Karpiridis Bross Co") – 207.343.17 €

-         Doo "Alpet” Gusinje (rezanje i obrada drveta, osnivač i izvršni direktor Salih Gjonbalaj)-  183.783,22 €

-         Doo “REZ” Rožaje  (rezanje i obrada drveta, osnivač i izvršni direktor Mirveta Pepić) – 152.917,87 €

-         Doo “Javor Company Export-Import” Rožaje (rezanje i obrada drveta, osnivač Hadžija Murić, izvršni direktor Senadija Murić)– 107.288,27 €

-         Doo “Podgor Product” Rožaje – (proizvodnja građevinske stolarije i elemenata, osnivač i izvršni direktor Raif Kurbardović) 107.166,60 €

-         Doo “El-promm” Rožaje (rezanje i obrada drveta, osnivač Rifat Mujević, izvršni direktor Eldin Mujević) – 56.409,30 €

-         Doo “Gross-Maradom Export-Import” Pljevlja (rezanje i obrada drveta, osnivač Gavro Marić, izvršni direktor Slađana Marić) – 52.121,91 €˘

-         Doo “Veraki Commerce” Podgorica (gajenje šuma i ostale šumarske djelatnosti, osnivač i izvršni direktor Mladen Vešović) – 49.366,19 €

-         Doo “Kubura Promet” Kolašin (gajenje šuma i ostale šumarske djelatnosti, osnivač Slavica Kuburović, izvršni direktor Ljubica Kuburović) – 48.600,81 €

-         Doo “Drvoprom” Plav (konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, osnivač Dušan Jašović, izvršni direktor Dragić Kočanović) – 43.683,02 €.

poreskaupravaNa pitanje imaju li ovlašćenja da prinudno naplate dug po osnovu koncesija na šume, iz Poreske uprave su naveli da "u kontinuitetu preduzimaju sve zakonom propisane mjere za naplatu potraživanja po osnovu koncesionih naknada",

-Treba imati u vidu da značajan dio dugovanja pripada poreskim obveznicima koji se vode kao neaktivni, imajući u vidu da duži niz godina ne obavljaju djelatnost, nalaze se u postupku stečaja ili su likvidirani, i tu postoji vrlo mala ili gotovo nikakva mogućnost naplate potraživanja. Zbog toga nijesu obuhvaćeni gore pomenutim spiskom. Takođe, treba naglasiti da je Poreska uprava u koordinaciji sa Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za šume i Komisijom za koncesije, kojima redovno izvještava o ostvarenoj naplati koncesionih naknada, stanju poreskog duga po ovom osnovu, kao i preduzetim mjerama za obezbjeđenje potraživanja od poreskih obveznika-koncesionara. Imajući u vidu da pitanje naplate koncesionih naknada predstavlja ozbiljan izazov, moguće rješenje ovog problema Poreska uprava vidi u pooštravanju politike izdavanja i produžavanja prava na koncesije, kako se licima koja imaju neizmirene obaveze ne bi dozvolilo dalje obavljanje djelatnosti- ističu iz Poreske uprave.

Prihodi povećani zbog bolje naplate zaostalih potraživanja: Prema zvaničnim podacima uprave, lani je ostvarena ukupna bruto naplata koncesionih naknada u iznosu od 29.697.691 eura, što je 17,43 odsto, odnosno više od četiri miliona eura iznad plana naplate tog prihoda za 2016. godinu. 

-Naplata je rezultat intenzivnih aktivnosti Poreske uprave na naplati kako tekućih obaveza, tako i zaostalih potraživanja, zbog čega je i poreski dug po osnovu koncesionih naknada u odnosu na 2013. godinu smanjen za dva miliona eura- precizirali su iz Poreske uprave.

vektrajakic"Vektra Jakić" posjekla 35 hiljada kubika, nije platila ništa: Vidjećemo da li će se preporuka Poreske uprave da se ne dozvoli obavljanje djelatnosti koncesionarima dužnicima primjeniti na najvećeg, "Vektru Jakić", biznismena Dragana Brkovića. Prema Izvještaju o radu Uprave za šume za 2016. godinu, koji je Vlada nedavno usvojila, lani je najviše drveta, 35.639 kubika ili 41 odsto od ugovorenih 86.930 kubika, posjekla "Vektra Jakić", a da za to nije platila ni cent.

Ugovor sa Brkovićevom kompanijom sklopljen je prije nepunih 10 godina, sa Upravom za šume i uz saglasnost Vlade, o davanju prava na korišćenje šuma u državnoj svojini i ustupanje poslova uzgoja šuma, izgradnje i održavanja šumskih saobraćajnica i poslova zaštite šuma u PJ Pljevlja na 30 godina. Prema tom ugovoru, koncesionar je dobio pravo na sječu 140.000 kubika godišnje. Očito da je aneksima ugovora, i u sklopu planova reorganizacije kompanije, u međuvremenu smanjen broj kubika za sječu na štetu koncesionara, ali to i nije neka utjeha kad taj koncesionar nastavlja da gazduje resursom ne izmirujući obaveze. U originalnom ugovoru, sklopljenom u maju 2007., propisano je da " država ima pravo da traži raskidanje ugovora sa koncesionarom ukoliko koncesionar ne plati dvije uzastopne mjesečne rate koncesione naknade, ili ako ukupno ne plati tri mjesečne rate koncesione naknade tokom jedne kalendarske godine”.

U izvještaju o radu Uprave za šume za prošlu godinu se navodi još jedan osnov za raskid ugovora sa Brkovićevom kompanijom, jer se "Vektra Jakić" između ostalog obavezala da će organizovati zaštitu šuma od požara.

- Koncesionar „Vektra – Jakić“ iz Pljevalja ima obavezu organizovanja zaštite šuma od požara. Dosadašnja iskustva pokazuju da koncesionar „Vektra – Jakić“ nije u potpunosti kadrovski ni tehnički osposobljen da izvršava navedene poslove, naročito kada je obim požara ogroman, kao tokom 2012”- navodi se u izvještaju Uprave za šume.

Evidentno da, ili su osnovi za raskid bitno izmijenjeni aneksima ugovora, ili se ove klauzule ne aktiviraju kako bi se koncesionaru tolerisalo da nastavi da sječe, doduše manje nego što je bilo zacrtano, a da kompletan profit zadrži za sebe.

Nema para za održivo gazdovanje šumama: Uprava za šume u Izvještaju o radu konstatuje da se, godinama unazad, obezbjeđuju isključivo sredstva za obnovu šuma, dok za druge vrste potrebnih radova nema novca.  Za zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetočina je lani potrošeno simboličnih 7.875 eura.

Takođe, nešto više od trideset hiljada kubika označeno je kao “sanitar”, drvo koje je trebalo posjeći. Nije posječeno nijedno.

“Nesumnjivo je da najviše štete u šumama nastaje kao posljedica požara, a nakon toga štete koje nastaju kao posljedica nerealizacije planskih dokumenata. Ukoliko se ne vodi računa o mjerama koje zaštita preporučuje - pretjerano prosvetljavanje sastojina, neodgovarajuća obnova, uklanjanje stabala koja nisu iskoristila svoj proizvodni potencijal, zanemarivanje stabala budućnosti, ne vođenje računa o stabilnosti sastojina, zdravstvenom stanju i vitalnosti -  neminovne su greške, koje vode u šumsko-uzgojne neuspjehe sa posljedicama populaciono-ekološke degradacije. Ove posljedice, kao i posljedice kod šteta od požara, ne mogu se sanirati za nekoliko decenija. Mogu se izbjeći samo održivim gazdovanjem šumama u skladu sa planski propisanim dokumentima”, navodi se u izvještaju Uprave za šume.

Brak bez obaveza: Da bi se uopšte moglo govoriti o održivom gazdovanju šumama mnoge stvari bi se ovdje, očito, morale promjeniti. U suprotnom, posljedice od ovakvog gazdovanja šumama se neće moći sanirati ne samo za nekoliko decenija, već što bi se u žargonu reklo "nikad, a možda ni tad".

Namjerno se nijesam bavio računicom koliko su, ili koliko bi, koncesionari zaradili izvozom drva u Albaniju, gdje kubik drva dostiže cijenu i do 90 eura nakon što je država dekretom zabranila sječu šuma. A kod nas se šuma daje pod koncesiju bez nadoknade. Kao brak bez obaveza.  

Siniša GORANOVIĆ

Komentari: 7

fatamorgana

24. 02. 2017 - 07:18

Sve firme opozicionara
plaza hn

23. 03. 2017 - 11:28

Brkovic je opozicionar jeli ? A jedan nezaposleni nesrecnik nije platio alimentaciju za sina iz prvog braka i morao u zatvor .
Johnny

24. 02. 2017 - 09:50

Odličan tekst, jasno pokazuje kako država brine i koliko o prirodnim bogatstvima i ko i kako zarađuje na eksploataciji tih bogatstava. I onda se posle čudimo što je država slaba i što ne može da se nosi sa nekim stvarima.
Mila K

24. 02. 2017 - 10:05

Imajuci u vidu da je PA zbog neuspjesnog ckl-a zdusno podrzavao ministra cija je ovo tekovina njegovog rada, onda je sada previse kasno... I posebnpo je kasno ako se zakopavaju predmeti u tuzilastvu koji se ticu sverca drvetom koji je opet projekat jednog covjeka i jednog preduzeca i ko zna kakvih tokova distribucije preko granice.
Guest_17397

24. 02. 2017 - 13:57

Ima li ijedne firme da je " auspuh servis " nije ojadio ? Sta su god tom "ekonomskom debilu" dali taj je unistio. Najbolje hotele , firme , fabrike . Sve ih je lagumao . Pobogu ima li drzave da naplati svoje i da mu uzme sto je oteo . Kupuju se kuce , avioni , novi mercedesi i ostali idiotizmi . U medjuvremenu "auspuh servis "pomisli da je biznis genije i da je sve zaradio svojom pamecu . A onda apetiti postaju sve nezajazljiviji . Kao : Ja sam sve sam stvorio ! Ja cu da radim sto ja hocu ! O boze ima li te ?! Ima li mogucnost da drzava naplati svoje makar i imovinom stetocine ?!? Kako bi se vratile pare iz Swice - treci dan i uplatile u budzet ! Samo da drzava hoce !!
DENI

24. 02. 2017 - 19:09

A ZASTO IH JE PORESKA UPRAVA PUSTILA DA NAGOMILAJU MILIONSKE DUGOVE AKO SE NE TALE SA NJIMA .NAMA BLOKIRAJU RACUNE ZA 100EURAPROTESTUJU GARANCIJE ZA 1000 EURA ZA OVE DUGOVE NIJE KRIV BRKOVIC NEGO PORESKA UPRAVA
Jovo

24. 02. 2017 - 19:56

Samo pet komentara, hm, da je Ćoske objavio neku od svojih "naučnih" teorija ili da je Amfilohijena izvalio neku glupost ne sumnjam da bi bilo 55 komentara. No, kad se radi o krčmljenju prirodnih bogatstava ili kulturne baštine (kao što je pokazano u jučerašnjem tekstu) ili društvenih bogatstava ili uništavanju ekonomije to onda ne zaslužuje "mučenje" tastature. Žalosni smo....
Novi komentar