ALARM: U Crnoj Gori svaka druga osoba umire od bolesti srca, a svaka četvrta od kancera

U Crnoj Gori svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaka četvrta od kancera, pokazuje zvanični izvještaj Instituta za javno zdravlje. U izvještaju se upozorava da su ovi podaci veoma zabrinjavajući “jer će značiti i ogromnu barijeru održivom razvoju humanog kapitala”. Ljekarka Ankica Ivanović, u izjavi za naš portal, ističe da su stres i nezdravi stilovi života glavni okidači ovih vrsta bolesti.
Objavljeno: 25. 02. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
ALARM: U Crnoj Gori svaka druga osoba umire od bolesti srca, a svaka cetvrta od kancera

U dokumentu se konstatuje da su hronične nezarazne bolesti u Crnoj Gori prepoznate kao ozbiljan javno-zdravstveni problem i prepreka održivom razvoju zemlje.

“U Crnoj Gori dominantno se umire i obolijeva od hroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, kancera, dijabetesa i respiratornih oboljenja. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u strukturi ukupnog umiranja stanovništva Crne Gore, udio hroničnih nezaraznih bolesti iznosi 80 odsto”, navodi se u Izvještaju usvojenom na Vladi.

Raspoloživi podaci Instituta za javno zdravlje, ukazuju da prijevremeni mortalitet, prije navršene 60-te godine života, kao posljedica hroničnih nezaraznih bolesti učestvuje sa 16% u ukupnom mortalitetu od hroničnih nezaraznih bolesti.

institut“Gotovo svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaka četvrta od kancera”, upozorava se u Izvještaju.

Rano obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i od kancera, predstavlja ogromni teret i za finansijsku održivost zdravstvenog sistema Crne Gore.

“Drugi, ali ne po važnosti problem da prijevremeni mortalitet od hroničnih nezaraznih bolesti, obolijevanje i povezani invaliditet predstavljaju ozbiljne generatore rasta zdravstvene potrošnje u zemlji", potencira se u Izvještaju.

Hronični nedostatak novca kod zdravstvenog sistema: I zaista, zdravstveni sistem Crne Gore se suočava sa hroničnim nedostatkom novca.

Zbog toga je Fond za zdravstveno osiguranje nedavno predstavio Program sanacije finansija zdravstvenog sistema s ciljem da se nadomjesti hroničan nedostatak novca u ovoj oblasti. 

Ova institucija je predložila da se novac od akciza na duvan i alkohol, dio premije od obaveznog auto osiguranja i boravišne takse, preusmjeri u zdravstveni sistem. U slučaju da se usvoji predlog, u pitanju bi bila radikalna promjena finansiranja čitavog sistema, čiji je deficit na nivou od makar 15 miliona eura godišnje.

Bolest se registruje u ranim godinama:  Sa ili bez deficita novca, u Crnoj Gori obolijevanje od hroničnih nezaraznih bolesti registruje se već u ranim godinama života, što rezultira dužim trajanjem oboljenja, većim invaliditetom i doprinosi porastu prijevremene smrtnosti.

"Hronične nezarazne bolesti doprinose absentizmu, lošijem učinku na radnom mjestu i gubitkom zaposlenih koji posjeduju znanja i iskustvo”, konstatuju eksperti koji su pisali izvještaj.

Situaciju dodatno usložnjava učestalo praktikovanje nezdravih stilova života poput pušenja, štetne upotreba alkohola, nedovoljna fizička aktivnost i neadekvatna ishrana.

“Prema poslednjim raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori je 31% populacije konzumiralo duvan, 32% alkohol, dok je samo oko 13% odraslog stanovništva upražnjavalo neku fizičku aktivnost. Radi se o četiri riziko faktora koja su zajednička za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti. Promjena stila življenja predstavlja važnu pretpostavku za promjenu trenda obolijevanja i umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti”, zaključuje se u Izvještaju.

Stručnjaci godinama  unazad, preko masmedija, skreću pažnju građanima da mogu da urade mnogo na prevenciji obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti ali i kancera.

kancerStres glavni okidač: Ne želeći da komentariše podatke Instituta za javno zdravlje, doktorica Ankica Ivanović kaže da je stres glavni okidač ovih vrsta bolesti.

“Pored stresa, tu su i nezdrava ishrana i nezdravi stilovi života. Da li se iko u Crnoj Gori zapitao da li naši građani imaju novca za zdravu organsku hranu i da tretiraju zdrave stilove života. To sve košta”, navela je Ivanović u izjavi za Portal Analitika.

Stručnjaci predlažu  da fizička aktivnost treba da bude prisutna  u svim starosnim grupama, prilagođeno utreniranosti. Preporuka je da se vježba 30 minuta dnevno, makar tri dana u sedmici.

U rizične kategorije za oblijevanje od opasnih vrsta ovih bolesti spadaju ljudi sa povišenom tjelesnom težinom, dijabetesom, povišenim krvnim pristiskom i "masnoćom" u krvi.

Preporuka Evropskog kardiološkog društva je da krvni pritisak bude ispod 140 sa 90, da vrijednost šećera u krvi bude ispod sedam, a ukupni holesterol manji od pet milimola po litru.

Za pacijente koji su preživjeli infarkt, strućnjaci potenciraju važnost nastavka rigorozne prevencije – odricanje od loših životnih navika, zdrava ishrana, kontrola dijabetesa, krvnog pritiska, fizička aktivnost prilagođena stanju i godinama.

Zbog navedenih alarmantnih podataka, državni organi bi morali osmisliti relevantnu i savremenu strategiju za borbu protiv ovih vrsta bolesti. Vremena za čekanje više nema...

P.Z.

Komentari: 6

Bez Aktivnosti

25. 02. 2017 - 09:19

Kod nas u CG je vazno da se proda ĐEDOVINA,BABOVINA I OSTALO, I DA SE KUPE AUTA I ONDA KRECE VIZNJA PO CIJELI DAN, OD KUCE,STANA ,DO LOKALA 100 METARA, ONDA, OD LOKALA DO DELTE ISTO 50 METARA I TAKO SVAKI DAN, IZ STANA U AUTO I OBRNUTO, NUGDE FIZICKE AKTIVNOSTI I PJESACENJA I ZDRAVE ISHRANE.
@

25. 02. 2017 - 10:32

AKO MOGU DA BIRAM JA BIH VOLIO DA UMREM OD SRCA U DUBOKOJ DUBOKOJ STAROSTI.
neso

25. 02. 2017 - 13:50

A SVAKI ČETVRTI DAN SE DOGODI PO NAJMANJE JEDAN SUICID-SAMOUBISTVO, ZBOG GLADI, KREDEITA I KAMATA POGOTOVO ZELENAŠKIH, DEPRESIJE, BOLESTI, NEMaNJA POSLA ITD...
Nobelmontenegro

25. 02. 2017 - 17:45

Kakvu hranu jedemo i kakvu vodu pijemo bolje nam i ne moze biti. Organska hrana je luksuz na zapadu a kod nas su u modu vestacke bljuvotine, a seljaci bacaju svoje proizvode. Cesmovaca i flasirana voda su vestacki IN, a aparati za fltriranje vode, npr. nobelmontenegro filteri, su spansko selo za vecinu stanovnika. Posledica takvog zivljenja i razmisljanja jesu i bolesti kojih je na zalost, sve vise.
MMS Car

27. 02. 2017 - 12:41

Jedemo nezdravu hranu malo se krecemo a stres za stresom nas pogadja.
InVekta

27. 02. 2017 - 12:55

Generalno mislim da je brz nacin zivota glavni okidac za sve ovo. Pocevsi od vece izlozenosti stresu, brze i nezdrave hrane koju konzumiramo, vodu koju pijemo, prostor u kojem zivimo, odrzavanju objekata u kojima radimo, obitavamo. Celokupan danasnji nacin zivota, prouzrokuje sve ovo. Nazalost.
Novi komentar