Sto dana Vlade – sto dana krize: U sjenci pokušaja terorizma i štednje

Ako je prvih sto dana Vlade obilježila teška društveno-politička kriza, šta očekivati od narednih sto? Politički analitičar Boris Raonić za Portal Analitika kaže da očekuje početak dijaloga vlasti i opozicije. U ekonomskom smislu, ključno pitanje je čeka li nas još jače „stezanje kaiša“. Vladi nad glavom, osim nadoknada za majke i gašenja tog požara, stoji i pola milijardi eura kredita ove godine. Gdje naći taj novac?
Objavljeno: 08. 03. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Sto dana Vlade – sto dana krize: U sjenci pokusaja terorizma i stednje

Prvih sto dana Vlade premijera Duška Markovića prošlo je, tvrde mnogi poznavaoci crnogorskih prilika, u znaku najveće političke krize od obnove nezavisnosti. Opozicija bojkotuje parlament i ne prihvata ni pozive visokih zvaničnika EU da se vrati u poslaničke klupe, zahtijevajući pritom održavanje vanrednih parlamentarnih izbora najkasnije s predsjedničkim 2018. godine. Identičnim zahtjevom prvaci tzv. građanskog dijela opozicije odgovaraju i na pozive Markovića da uđu u njegov kabinet. Sve to događa se u jeku istrage o navodnom pokušaju terorizma na dan izbora 16. oktobra prošle godine, koja je otvorila još jednu krizu: opozicija je odlučila da bojkotuje lokalne izbore u Nikšiću zakazane za 12. mart, nakon prvobitne najave tužilaštva da će uhapsiti funkcionere Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića.

Kontinuitet: Prema mišljenju političkog analitičara Borisa Raonića, Crna Gora prolazi ne kroz najveću političku krizu od obnave nezavisnosti 2006., već od uvođenja višepartizma. Takva kriza, smatra on, u kombinaciji sa socioekonomskim problemima stvorila je tenzičnu atmosferu u državi. O tenzijama nešto kasnije.

Raonić kaže da je Vlada Duška Markovića po svojim nastupima, aktivnostima i magistralnim političkim pravcima, nakon prvih sto dana pokazala da je vlada kontinuiteta sa prethodnom Vladom bivšeg premijera Mila Đukanovića.

„Štaviše, mi do sada nikada nijesmo imali vladu političkog diskontinuiteta. Ne vidim suštinsku razliku ove sa prethodnom Vladom u stilu upravljanja i prioritetima spoljne i unutrašnje politike. Imajući u vidu ko je konstituiše, za mene je ovo vlada kontinuiteta“, rekao je Raonić za naš portal.

On kaže da je Vlada po prvi put sastavljena dominanatno od eksperata, što je velika novost na našoj političkoj sceni, jer smo, prema njegovim riječima, do sada imali ministre koji su jake političke figure, a ne profesionalci u svojim resorima.

„Takav trend ide i po dubini, pa to možemo vidjeti, recimo, na primjeru Ministartva vanjskih poslova. To je svakako za pohvalu“, napominje on.

0703raonic

Ratifikacija i tenzije: No, koji god potez u političkoj, ekonomskoj ili socijalnoj sferi da povuče nova Vlada, biće u sjenci istrage pokušaja terorističkog napada 16. oktobra prošle godine, koji je, kako se ocjenjuje iz vrha vlasti, imao za cilj sprječavanje crnogorskog puta u NATO. Nalazi istrage do kojih je crnogorsko tužilaštvo došlo uz pomoć stranih vlada i obavještajnih službi, sumnjiče službenike ruske vojne obavještajne službe – GRU za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.

Strahovanja da je Crna Gora postala poligon za sukobljavanje interesa velikih sila izrazilo je više opozicionih lidera, pritom ocjenjujući da je zaoštravanje retorike prema Rusiji opasno.

Od formiranja Vlade 28. novembra prošle godine nastavljena je ratifikacija Protokola o pristupanju naše zemlje NATO-u u deset zemalja: Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj, Poljskoj, Kanadi, Britaniji, Norveškoj, Belgiji, Luksemburgu i Portugalu. Ostalo je da još tri zemlje ratifikuju Protokol: Španija, Holandija i SAD. Fokus domaće i međunarodne javnosti usmjeren je, naravno, ka ratifikaciji u američkom Senatu, a ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je da Crna Gora ima garancije da će Senat to i učiniti.

Raonić je uvjeren da sama ratifikacija u Senatu neće umanjiti teznije u Crnoj Gori, ali da će stavljanje po strani jednog pitanja koje dijeli društvo – i konačnog i nepovratnog okretanja Crne Gore političkoj kulturi Zapada – omogućiti da na dnevni red konačnu dođu životne teme.

Hrabar čin: Premijer Marković juče je, po ko zna koji put od formiranja Vlade, pozvao dio opozicije da prekine parlamentarni bojkot i uđe u njegovu Vladu. Marković poručuje da vrata izvršne vlasti nijesu otvorena jedino za DF. Tvrdi da cilj opozicionog bojkota nije ponavljanje parlamentarnih izbora, već blokiranje puta u NATO. Građanska opozicija je, kao i u nekoliko prethodnih navrata, ekspresno odbila Markovićev predlog.

Pozivi za povratak u Skupštinu stizali su prethodnih dana i sa najvećih evropskih adresa – od visoke predstavnice EU za bezbjednost i spoljnu politiku Federike Mogerini i komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana. Opozicija je, međutim, poručila da je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora uslov za bilo kakav dijalog sa DPS-om

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić nedavno je saopštio da bez posredovanja EU ne može doći do rješenja političke krize. Međutim, iz Delegacije EU u našoj zemlji saopšteno je da bi rješenje krize trebalo da dođe iz Crne Gore, te da oni nijesu dobili zahtjev za posredovanjem u pregovorima vlasti i opozicije.

„Iako su postojale određene intencije unutar Delegacije EU, nakon jasnog stava od najuticjanijih zemalja, pa i samog vrha Evropske komsije, očigledno je da EU neće moderirati procese traženja kompromisa“, smatra Raonić i dodaje da aktuelna politička situacija nije zdrava za društvo u cjelini, pa bi pozive premijera opoziciji trebalo smatrati i kao hrabar čin.

„Sam rezultat eventualnih pregovora teško je prejudicirati, imajući u vidu da se ne zna ni ko ih može inicirati i moderirati“, podvlači on.

Ako je prvih sto dana Vlade obilježila teška društveno-politička kriza, šta očekivati od narednih sto?

„Očekujem da se vlast formira po dubini, da se nastavi sa profesionalizacijom administracije, pronalaženjem rješenja za socijalne probleme i početkom dijaloga vlasti i opozicije“, poručuje Raonić.

U ekonomskoj sferi, Vladi premijera Markovića u nasljeđe je ostavljen „vruć krompir“ – od kredita koji stižu na naplatu, do naknada za majke sa troje i više djece, a prvi dani nove vlade donijeli su i nove mjere štednje. Smanjenje naknada za majke, povećanje akciza na gorivo, ali i povećenje podsticaja za obnoviljive izvore energije koje građani plaćaju preko računa za sjutru, oštro su kritikovene od opozicije, dijela nevladinog sektora, ali i od poslodavaca i sindikata.

0703markovic

Stezanje kaiša“: U okviru mjera štednje, za osam odsto smanjene su zarade oko 800  najviših državnih funkcionera, i nakon prvobitne odluke da se povećaju, ipak su smanjena izdvajanja za partije.

Vlada će se ove godine zadužiti skoro pola milijarde eura, a pola će otići na otplatu ranijeg duga. Još nije saopšteno gdje  namjerava da se zaduži, analitičari upozoravaju da ih čeka skoro pa nemoguća misija – naći novac pod iole prihvatljivijim uslovima.

Suočila se Vlada i sa visokim poreskim dugom, za kojim kritičari Vladine politike često posežu kada napadaju njene odluke da smanji naknade majkama i poskupi gorivo. U dijelu javnosti se često čuje da Vlada oduzima siromašinima, a da nije udarila na bogate. Procjenjuje se da bi dio duga mogao biti naplaćen kroz reprogram potraživanja na pet godina, a ovih dana je u toku prikupljanje ponuda .

Divlja gradnja: Vlada je odlučila i da se obračuna sa divljom gradnjom, nakon što je u posljednjih petnestak godina devastiran veliki dio prostora, posebno na primorju. Primjena Zakon o legalizaciji je, kako je saopšteno, odložena iz tehničkih razloga, ali se krenulo u rušenje objekata u Ulcinju, gdje je posljednjih mjeseci gradnja uzela maha – gradilo se čak i u Maslinadi, što je bio alarm za uzbunu.

Auto-put: Markovićeva Vlada naslijedila je i radove na dionici auto-puta Smokovac – Mateševo i obećala da će ih ubrzati i utrošiti svih 193 miliona eura. Ova prioritetna dionica bi trebalo da bude završena do maja 2019. Premijer je u subotu obišao gradilište i ocijenio da će ova investicija, najznačajnija i najveća u istoriji Crne Gore, biti kapitalno važna za razvoj Crne Gore.

Alternativno rješenje za drugi blok TE: Završeno je polaganje podmorskog energetskog kabla između Italije i Crne Gore u crnogorskom podmorju sa rta Jaz ka Italiji, ali drugi veliki energetski projekat, drugi blok Termoelektrane Pljevlja, još nije započet. Prije nekoliko dana je iz EPCG saopšteno da je Škoda Praha predložila Bank of China i kinesku osiguravajuću kuću Sinosure kao alternativno rješenje za finansiranje. Iz Vlade je poručeno, po ko zna koji put, da ih neće dovijeka čekati.

Majke: Pa, ipak, ispostavilo se da je najveći problem smanjiti naknade majkama sa troje i više djece. Naknade su uvedene glasovima tadašnje opozicije i SDP-a koji je bio u vlasti, ali uz „tihu“ pomoć DPS-a koji nije želio da talasa pred izbore. Sada se ispostavilo da je namet preveliki, da međunarodni kreditori upozoravaju na neodrživost tog rješenja, pa je Vlada odlučila da ih smanji. Majke protestuju, a čeka se i konačan stav Ustavnog suda – da li je odluka u skladu sa najvišim pravnim aktom. Očekuje se i da se Ustavni sud konačno kaže da li je sami zakon ustavan ili ne. Premijer Marković je u više navrata ponovio da se naknade moraju smanjiti, a sinoć u emisiji „Živa istina“ naveo da status majki neće biti pogoršan.

„Taj zakon je u Skupštini izglasala nelegitimna većina i to je bila klasična politička trgovina. Zakon zahtijeva 74 miliona eura novog novca za taj program, a sa ovim umanjenjem to je 51 i nešto, pa je to dakle opterećenje koje država jednostavno ne može da izdrži jer za to nema realnog osnova. Ako imate pravo da smanjite plate i penzije, onda imate pravo da smanjite i to. Nijesmo ih (naknade) ukinuli kao što se pokušava ovdje predstaviti'', kazao je Marković.

Ekonomski analitičari ocjenjuju da se Vlada suočila sa ogromnim naslijeđenim problemima i da je po ko zna koji put pitanje standarda i onoga od čega se živi u drugom planu u odnosu na politička pitanja.

Vasilije Kostić za Portal Analitika kaže da je sto dana Vlade obilježeno odsustvom političke stabilnosti.

0703kostic

„U takvom ambijentu rad bilo koje vlade, pa ni ove, ne ocjenjuje se sa stanovišta njene djelotvornosti u odnosu na ekonomske pokazatelje i opravdanosti preduzetih mjera, već sa aspekta političke probitačnosti koji je najčešće suprotstavljen potrebom za ekonomsko-finansijskom konsolidacijom. To je i razlog što se mjere štednje, inače uvijek nepopularne, dočekuju na nož uprkos opštoj saglasnosti o neophodnosti štednje, tačnije o njenoj  neizbježnosti i traženju odgovornosti za njeno nesprovođenje“, naglašava on.

Kako dodaje, mjere štednje su neophodne i o njima se, kaže, trenutno može suditi samo na osnovu percepcije koja je subjektivna pod uticajem naših ličnih, ekonomskih i političkih interesa.

 „Imam utisak da se rastegljivi pojmovi pod kojima se  može podvesti mnogo šta, kao što je „socijalna pravda“ često  zloupotrebljavaju u različite svrhe (političke, ekonomske i druge), pritom ne  vodeći računa o opštem interesu“, kazao je on.

Ključno je, međutim, pitanje – hoće li biti daljeg „stezanja kaiša“. Međunarodni monetarni fond (MMF) predložio je Vladi ove sedmice dalje smanjenje zarada u javnom sektoru, uvođenje poreza na dohodak i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje penzionerima koji imaju visoka primanja, kao i uvođenje akcize na ugalj koja bi se odrazila na povećanje cijena električne energije. MMF predlaže i povećanje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, povećanje tarife za vodu i odlaganje smeća i povećanje naplate poreza na nepokretnosti. Predlog je i da se poveća niža stopa PDV-a (sedam odsto) na polovinu standardne stope (9,5 odsto) i da se PDV na hotelske i usluge u marinama oporezuju standardnom stopom od 19 odsto, umjesto nižom od sedam odsto. Premijer Marković je saopštio da da većinu preporuka MMF-a, ipak, neće prihvatiti.

„Ne kažem da to nijesu dobre mjere, oni su prijateljska organizacija. Ali, imamo drugo rješenje. Ti razgovori sa njima nijesu bili prijatni, jer kad vam MMF kaže da te mjere koje su predložili idu u prilog smanjenju deficita i javnog duga, i kad vam kažu da ćete imati 300 miliona jeftinog novca, onda sam samo rekao „OK, hvala, ali mi ćemo sami donijeti odluku''“, kazao je Marković.

No, hoće li Vlada imati taj luksuz da sama donese odluku? Nad glavom joj, osim nadoknada za majke i gašenje tog požara, stoji i pola milijardi eura kredita ove godine. Gdje naći novac i hoćemo li ipak morati u zagrljaj „prijateljskomMMF-u?

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ/Nikola DRAGAŠ

Foto: okruzenje.net; gov.me

Komentari: 8

svašta

08. 03. 2017 - 02:40

Kakvoj sjenci pokušaja terorizma kada ništa nije dokazano niti će??
Krnja vlada

08. 03. 2017 - 09:54

Ja bih se zaista osjecao neprijatno da znam da me ne podrzava i ignorise cak mrzi i prezire jedan ogroman dio CG stanovnistva .
Mikloš kauboj

08. 03. 2017 - 22:53

Ne bih baš rekao da je tako, Marković je dobar premijer, polako ...
Ibrahim

08. 03. 2017 - 12:02

Naša ekonomija se zasniva na potrošnji i to mora da se promijeni inače ćemo da završimo kao Grčka, jer da bi trošio moraš da imaš pare a to znači zaduživanje, a dug moraš da vraćeš, a to ne možeš da uradiš ako ti izvoz pokriva 14 posto uvoza. Pri tom mi ne vodimo nezavisnu monetarnu politiku i ne možemo da devalviramo euro kad je to potrebno, tako da su neophodne radikalne promjene u ekonomiji. Ako uđemo u aranžman sa MMF-om, kukala nam majka.
Pojam

08. 03. 2017 - 14:20

Gospodo novinari, analitičari i svi koji znate sve, shvatite da sva voda okeana i mora ne mogu potopiti brod ako ta voda ne uđe iznutra u njega. Gospodine Premijeru nastavite onako kako Vi smatrate da treba i budite čvrsti ali i principijelni i polažite račun samo Vašoj savjesti, jer je imate i havala Vam što ste ČOVJEK.
neso

08. 03. 2017 - 17:17

SMANJITE PLATE I ZARADE VAMA A NE SIROTINJE.
Molba

08. 03. 2017 - 22:01

Gospodine moderator, da li biste ovaj link proslijedili vasem uredniku. Mislim da je imperativ da se prevede i objavi publici: https://www.theguardian.com/world/2017/mar/08/top-mep-says-eu-must-do-more-to-stop-russia-destabilising-balkans Hvala lijepa !
Mikloš kauboj

08. 03. 2017 - 22:51

Očekivani odgovori ovih analitičara. Baš se namučio ovaj Raonić, stalno daje izjave - nije mu lako, a o čemu i sam se pita, ništa mu nije jasno. Ova Vlada vuče dobre poteze, to moraju čak i Vijesti da priznaju
Novi komentar