Aleks PERSI-SMIT: Crnogorski naučnici postaće dio evropske i svjetske naučne zajednice

Ono što sam saznao tokom ove prve, kratke posjete Crnoj Gori – a mislim da govorim u ime cijelog tima – jeste da su ljudi ovdje veoma pozitivni. Imate divnu zemlju, ujedno i veoma čudnu zbog mnoštva raznolikosti koje nudi. Raznovrsni su pejzaži, ljudi, kulture, i pravi je izazov sve to povezati. Zbog toga ova zemlja ima veliki potencijal, kaže evropski eksperti Aleks Persi-Smit.
Objavljeno: 09. 03. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Aleks PERSI-SMIT: Crnogorski naucnici postace dio evropske i svjetske naucne zajednice

Programi kao što je Horizon 2020 za istraživanje i inovacije, najkorisniji su upravo za male zemlje, jer one nemaju dovoljno kapaciteta – ni ljudskih, ni infrastrukturnih – da bi samostalno sprovodile različita istraživanja. U vremenu globalizacije i združivanja, morate prvo misliti na partnerstva i saradnju, jer tako možete postići mnogo više, kaže za Portal Analitika Aleks Persi-Smit (Alex Percy-Smith), evropski ekspert za ovu oblast naučne saradnje koji finansijski podržava Evropska komisija.

Evropska unija angažovala je briselsku savjetodavnu agenciju IBF kako bi stručnjacima u Crnoj Gori pomogla u pripremi konkretnih projektnih prijedloga za četiri prioritetne oblasti istraživanja: poljoprivreda, bezbjednost hrane, zdravstvo i informacione tehnologije. U Ministarstvo nauke pristigle su prijave 16 institucija sa ukupno 25 projektnih ideja. Za prvu komponentu programa Horizon 2020 odabrani su prijedlozi pet institucija, čiji će predstavnici od 27. marta biti u prilici da dobiju više detalja koji im mogu pomoći u realizaciji projekata.

U tome će im pomoći tim eksperata na čelu sa Persi-Smitom, a čiji su članovi još Birgit Kerstens, Jacek Gajevski i Piter Kvantik.

- Mi nismo jedini eksperti u ovim oblastima, već imamo mogućnost da povežemo ovdašnje stručnjake sa kolegama iz inostranstva, da ih „umrežimo“ u sistem koji može značajno da im pomogne. Umrežavanje stručnjaka je značajan cilj našeg boravka ovdje. I zato sam siguran da će ovaj program u Crnoj Gori imati uspjeha – istakao je sagovornik našeg portala.

Fokusiranje na određeni problem i finansiranje su dvije ključne odrednice koje prate učešće zemalja u programu Horizon 2020, i ujedno razlozi zbog kojih je on komplikovan.

- Ne možete usko stručno da se bavite baš svim oblastima. Bilo da želite da riješavate svjetske ili crnogorske probleme, i za jedno i za drugo morate da budete fokusirani.

Persi-Smit dalje potcrtava da su ulaganja u stručnjake neophodna. Time će ujedno „Brisel i Podgorica biti bliži“, a crnogorski stručnjaci „postaće dio široke naučne zajednice i spoznati kako sistem funkcioniše“.

Njegovi utisci nakon razgovora sa jednim dijelom naše naučne zajednice su veoma pozitivni.

- Svi ljudi s kojima smo se sreli veoma su optimistični, žele da radom doprinose svojoj zemlji i već počinju da se osvrću ka Evropi sa željom da postanu njen dio... U Crnoj Gori smo sreli neke odlične naučnike, ali neophodno je da oni svoju stručnost stave u kontekst što više korisnika – posebno onih iz Evrope – da razmišljaju u ekonomskom okruženju. To znači da rješavanje jednog problema ne predstavlja puko liječenje neke bolesti na jabukama, već koliki će, recimo, doprinos od toga imati mala i srednja preuzeća u svom poslovanju. Sve su to bitna pitanja našeg današnjeg takozvanog društva izazova – dodaje on.

Naš sagovornik je posebno impresioniran „veoma dinamičnim mladim stručnjacima, koji pažljivo slušaju što to novo neko može da im prenese“.

- To je izuzetan kvalitet, jer na taj način mogu da prošire svoju svjesnost o određenom problemu. Takve ljude treba slati na šestomjesečne obuke u neki centar u SAD ili Dansku, Belgiju, Poljsku... Oni će se u Crnu Goru vratiti sa novim kvalitetima. Vidjeli smo te kvalitete i kod onih sa kojima smo se susreli, a već su bili na studijama u inostranstvu. Takvi ljudi su zaista vrijedni, upravo zato što se vraćaju svojoj zemlji i doprinose njenom razvoju. Mladi koji se upoznaju sa drugim kulturama, u mogućnosti su da na drugačiji način posmatraju vlastito okruženje, da razmišljaju na drugačiji, mnogo širi način, a ne samo u granicama Crne Gore.

Osim povezivanja s kolegama, Persi-Smit dodaje da je potrebno i povezivanje naših stručnjaka sa malim i srednjim preduzećima kako bi se njihovi rezultati koristili za kreiranje novih proizvoda.

- Činjenica je da ne možemo da garantujemo da će bilo koji od predloženih projekata dobiti novac ovog programa samo zbog toga što rješava određene probleme vezane za zdravstvo ili informacione tehnologije... Kada završimo svoj posao u Crnoj Gori, prave rezultate moći ćete da vidite tek za dvije, tri ili četiri godine... To znači da ćete, s jedne strane, odlučivati što je najbolje za Crnu Goru i njene stanovnike, a s druge strane da ćete shvatiti da je za to potrebno biti u skladnom partnerstvu za E​U – zaključio je on.

0903alex2

ANALITIKA: Koliko koristi može da ima jedna mala zemlja poput Crne Gore od programa Horizon 2020?

PERSI-SMIT: Smatram da su ovakvi programi najkorisniji upravo za male zemlje, jer one nemaju dovoljno kapaciteta – ni ljudskih, ni infrastrukturnih – da bi samostalno sprovodile različita istraživanja. U vremenu globalizacije i združivanja, morate prvo misliti na partnerstva i saradnju. Istina, i samostalno možete dobro uraditi neke stvari, ali kada sarađujete možete postići mnogo više. Zato program Horizon 2020, iako nije jedini, jeste veoma bitan za male zemlje. Takođe, mi koji radimo na ovom programu nismo jedini eksperti u ovim oblastima, već imamo mogućnost da povežemo ovdašnje stručnjake sa kolegama iz inostranstva, da ih „umrežimo“ u sistem koji može značajno da im pomogne. Naravno, umrežavanje stručnjaka nije jedini, ali svakako jeste značajan cilj našeg boravka ovdje. I zato sam siguran da će ovaj program u Crnoj Gori imati uspjeha.

Tokom prvih razgovora, poručio sam crnogorskim stručnjacima: morate stvari da posmatrate veoma široko, a ne da se stalno gledate što možete da učinite unutar granica Crne Gore. Činjenica je da ovdje mogu da urade mnogo toga, ali mi govorimo o mogućnostima koje pruža cijela Evropa! Zato je neohodno da promijene polaznu tačku svog načina razmišljanja. I, mogu reći da sam stekao veoma dobar utisak da je ovdje to moguće, što ujedno ilustruje način na koji se ova zemlja otvara prema Evropi.

Da bi to postao široko prihvaćen način razmišljanja, neophodna su i ulaganja u stručnjake. Na taj način Brisel i Podgorica biće bliži, a vaši stručnjaci će postati dio široke naučne zajednice i spoznati kako sistem funkcioniše. To je, inače, način na koji Evropska komisija želi da povezuje ljude – nudeći im različite mogućnosti.

S druge strane, i stručnjaci u Crnoj Gori moraju da se opredijele. Ne možete usko stručno da se bavite baš svim oblastima. Bilo da želite da riješavate svjetske ili crnogorske probleme, i za jedno i za drugo morate da budete fokusirani. Morate da imate strategiju kako ćete doći do rješenja tih problema, i morate je slijediti korak po korak. Dakle, fokusiranje na određeni problem i finansiranje su dvije ključne odrednice koje prate ovaj proces i ujedno razlozi zbog kojih je on komplikovan.

ANALITIKA: Što ste saznali o mogućnostima Crne Gore tokom Vašeg prvog boravka?

PERSI-SMIT: Brojni su razlozi zbog kojih se u vašoj nacionalnoj strategiji razvoja pažnja usmjerava na poljoprivredu, bezbjednost hrane, zdravlje i informacione tehnologije, ali svaka od tih oblasti je veoma široka. Zato je potrebno da promijenimo način razmišljanja, način na koji prilazimo konkretnim istraživanjima.

Tako u poljoprivredi nije bitno samo proizvoditi više vina ili kukuruza. Sada su svi fokusirani na takozvanu zelenu cirkularnu ekonomiju (industrija koja promoviše veću produktivnost uz reduciranje količine otpada i izbjegavanje zagađivanja – prim.a.), a to ujedno znači prilagoditi poljoprivredu potrebama jednog društva, što podrazumijeva reciklažu te smanjivanje izvora energije koji ugrožavaju okolinu; riječju - održivi razvoj. Činjenica, svima nam je dosadio taj održivi razvoj, ali ako želimo da sačuvamo ovaj svijet za našu djecu i unuke, nužno je da radimo u tom pravcu.

Svaka od ovih oblasti je veoma široka, pa poljoprivredu ne možemo ograničiti samo na proizvodnju, niti bezbjednost hrane samo na kvalitet sira – a vaš je zaista odličan. Moramo o tome da razmišljamo u mnogo širim kategorijama.

Ono što sam saznao tokom ove prve, kratke posjete Crnoj Gori – a mislim da govorim u ime cijelog tima – jeste da su ljudi ovdje veoma pozitivni. Imate divnu zemlju, ujedno i veoma čudnu zbog mnoštva raznolikosti koje nudi. Kada pogledam kroz prozor, vidim snijeg i nula stepeni na okolnim planinama, a ja sam u sunčanoj Podgorici na barem 15 stepeni. Raznovrsni su pejzaži, ljudi, kulture, i pravi je izazov sve to povezati. Zbog toga ova zemlja ima veliki potencijal.

Tome u prilog ide i da su svi ljudi s kojima smo se sreli veoma optimistični, žele da radom doprinose svojoj zemlji i već počinju da se osvrću ka Evropi sa željom da postanu njen dio. Takođe, oni imaju različite uglove posmatranja određenih problema, jer neki imaju iskustva stečena na studijama u SAD, a neki ni dana iskustva van Crne Gore ili regiona. Među sobom su se prilično razlikovali, ali smo radionicu prilagodili onim potrebama koje su im bile zajedničke. Pa, iako smo sreli tek mali dio naučne zajednice, utisci su veoma pozitivni.

0903alex1

ANALITIKA: Zašto nam je potrebno više edukacije iz poljoprivrede, bezbjednosti hrane, zdravlja i informacionih tehnologija – oblasti ekspertize vašeg tima?

PERSI-SMIT: Moramo biti veoma oprezni s terminom „edukacija“, jer mnogi od ljudi sa kojima smo se sreli ima izuzetno visoki nivo formalnog obrazovanja. Zato je ono što mi nudimo više trening neopohodan za širenje kapaciteta ljudskih resursa. Svjesnost o određenom problemu je uvijek ključna, a ne edukacija sama po sebi.

U Crnoj Gori smo sreli neke odlične naučnike, ali neophodno je da oni svoju stručnost stave u kontekst što više korisnika – posebno onih iz Evrope – da razmišljaju u ekonomskom okruženju. To znači da rješavanje jednog problema ne predstavlja puko liječenje neke bolesti na jabukama, već koliki će, recimo, doprinos od toga imati mala i srednja preuzeća u svom poslovanju. Sve su to bitna pitanja našeg današnjeg takozvanog društva izazova.

Sreli smo se, recimo, i sa nekim veoma dinamičnim mladim stručnjacima, koji pažljivo slušaju što to novo neko može da im prenese. To je izuzetan kvalitet, jer na taj način mogu da prošire svoju svjesnost o određenom problemu. Takve ljude treba slati na šestomjesečne obuke u neki centar u SAD ili Dansku, Belgiju, Poljsku... Oni će se u Crnu Goru vratiti sa novim kvalitetima. Vidjeli smo te kvalitete i kod onih sa kojima smo se susreli, a već su bili na studijama u inostranstvu. Takvi ljudi su zaista vrijedni, upravo zato što se vraćaju svojoj zemlji i doprinose njenom razvoju. Jer, mladi koji se upoznaju sa drugim kulturama, u mogućnosti su da na drugačiji način posmatraju vlastito okruženje, da razmišljaju na drugačiji, mnogo širi način, a ne samo u granicama Crne Gore.

ANALITIKA: Na koji način će u Crnoj Gori biti iskorišteni budući rezultati odabranih projekata?

PERSI-SMIT: Kao što sam već rekao, to podrazumijeva povezivanje stručnjaka sa malim i srednjim preduzećima, te korišćenje njihovih rezultata za kreiranje novih proizvoda. Ali to su samo neki od načina, jer ove rezultate možemo koristiti i za poboljšanje kvaliteta života, ekonomskog razvoja i tako dalje. No, činjenica je da ne možemo da garantujemo da će bilo koji od predloženih projekata dobiti novac ovog programa samo zbog toga što rješava određene probleme vezane za zdravstvo ili informacione tehnologije.

Mi smo ovdje kako bismo izgradili određene kapacitete ljudskih resursa. Kada završimo svoj posao u Crnoj Gori, prave rezultate moći ćete da vidite tek za dvije, tri ili četiri godine. Jer, ovo je samo dio tog procesa koji je najsličniji jednom dugom putovanju. Zato je neophodno da sada izgradimo kapacitete ljudskih resursa, podignemo njihovu svjesnost o određenim problemima, te mogućnost da se odrede prema njima. To znači da ćete, s jedne strane, odlučivati što je najbolje za Crnu Goru i njene stanovnike, a s druge strane da ćete shvatiti da je za to potrebno biti u skladnom partnerstvu za EU. Uvijek je mnogo bolje raditi u paru, nego biti sasvim sam.

ANALITIKA: Što Crna Gora može da ponudi EU, ali i ostatku svijeta, kroz ove projekte?

PERSI-SMIT: Teško da mogu dati sasvim objektivnu ocjenu nakon prvih par dana boravka u Crnoj Gori, ali pokušaću. Sve će biti mnogo jasnije na kraju projekta. Naša želja je da napravimo osnovnu procjenu situacije kada su u pitanju odabrani projekti, i da to ponovimo za neki šest ili devet mjeseci. Nadam se – i siguran sam – da će promjena biti uočljiva. Sve to vodi odgovoru na još jedno pitanje: za neke će se linija uspjeha edukacije kretati snažno prema gore, a za druge praktično neprimjetna. Razlog je što neki ljudi već imaju veliko iskustvo. Recimo, u oblasti zdravlja smo se susreli sa ljudima čija je početna osnova na veoma visokom nivou. U drugim oblastima, pak, nema takvog polazišta. Pa, ipak, u oba slučaja možemo učiniti mnogo da njihov budući način razmišljanja bude fokusiran na EU i razvoj projekta u tim uslovima.

Zato ćemo se vidjeti ponovo za par sedmica. Imamo šest trenažnih ciklusa koji će trajati do oktobra. U novembru, kada se projekat bude zvanično završio, svi ćemo imati jasnu sliku o tome koliko smo pomogli jedni drugima.

Kristina JERKOV

Foto: Ministarstvo nauke

Komentari: 1

Johnny

09. 03. 2017 - 17:41

Samo ulaganje u nauku može našu državu, ekonomiju i društvo dovesti u rang Zapadnih država, ekonimija i društava. Zamislite da je novac veličine poreskog duga ili novac koji smo dali za KAP, uložen u nauku - danas bi smo bili jedna od najrazvijenijih država Evrope. Međutim, niko u CG ne mari za to - ni država, ni političari, ni građani. Kad se potegne identitetska priča ima po 150 komentara, i to uglavnom idiotskih i besmislenih, a ovdje nijedan. Zato smo i kao država i kao društvo tu gdje jesmo. Bruka...
Novi komentar