Blic: Sve o ubijenoj braći Šaranović, njihovim poslovima i saradnicima

Ubijeni Branislav (66) i Slobodan (79) Šaranović decenijama su važili za nekrunisane kraljeve kocke na Balkanu. Posljednji iz generacije Giške, Arkana i Ljube Zemunca, uvijek su radili sami uz, po riječima upućenih, podršku DB-a.
Objavljeno: 15. 03. 2017 - 17:58 Promjenite veličinu teksta: A A A
Blic: Sve o ubijenoj braci Saranovic, njihovim poslovima i saradnicima

Iako je među živima malo onih koji se sjećaju njihovih početaka, u bezbjednosnim službama ipak ima i obavještajaca koji su izbliza posmatrali uspon braće Šaranović.

Doktor i Dača Šulc

Za njihova imena jugoslovenski asfalt čuo je još ranih sedamdesetih. Iako mlađi, Brano je prvi ušao u posao, dok je njegov brat Slobodan - zbog čega su ga zvali Doktor - bio student medicine, jedan od najboljih u Jugoslaviji. Ipak, kao ljekar nije radio ni dana. U čituljama nakon ubistva mnogi su se posjlednji put od njega oprostili upravo sa "Doktore".

Šaranovići su tih 70-ih bili u rangu sa braćom Trifunović i Nicović, Darkom Ašaninom, Ratkom Đokićem, Dadom Cerovićem, Vlastom Petrovićem, Đorđem Božovićem, Mišom Martinovićem, Markom Vlahovićem... Branislav je bio jedan od rijetkih prijatelja Ranka Rubežića, poznatijeg kao srpski Dača Šulc. Vjeruje se da su se upoznali u Njemačkoj. Rubežić je ubijen 1985. u prvoj sačekuši u SFRJ.

Bjekstvo iz zatvora

- Šaranovići su početkom osamdesetih bili u rangu Željka Ražnatovića Arkana i Ljube Zemunca i ostalih žestokih momaka, ali se za razliku od njih nijesu medijski eksponirali. Oni su već tada ušli u posao sa kazinima. Živjeli su u Diseldorfu, ali su vrlo često dolazili u Beograd. Brano je živio i u Londonu godinama - kaže za "Blic" Božidar Spasić, nekadašnji operativac savezne Službe državne bezbjednosti.

Upravo za Diseldorf vezan je jedini podatak iz dosijea braće, gdje je Branislav osuđen zbog reketiranja. Bjekstvo iz tog zatvora, sredinom osamdesetih, proslavilo je Šaranovića. Zid koji je okruživao zatvor raznesen je, a kroz rupu u njemu pobjegao je ne samo Branislav već i još oko 150 zatvorenika, koji su preplavili Diseldorf.

Pljačka, Arkan i Italijani

Ime su pak stekli pljačkom kazina u slovenačkoj luci Portorož. Šaranovići su u prvi i jedini pravi kazino na jugoslovenskoj obali dolazili iz zabave. Ipak, kako su počeli da dobijaju veće svote novca, italijanska mafija, koja je upravljala kazinom, odlučila je da im uskrati gostoprimstvo.

Ne mireći se sa zabranom, Šaranovići su organizovali grupu - čiji je dio prema nekim glasinama bio i Arkan - koja je poharala kazino: plijen po čovjeku bio je oko 60.000 maraka, što je u to vrijeme bila basnoslovna suma.

Kazino i u Kongu

U međuvremenu, biznis Šaranovića je rastao, devedesetih su se vratili u zemlju. U njihovom vlasništvu bili su beogradski kazino "Slavija" i "Partizan", te kockarnice u Aleksandrovcu i Kruševcu. Imali su kockarnice u Srbiji, rodnoj Crnoj Gori, Austriji, ali i u Kinšasi, glavnom gradu afričke države Kongo. Braća su bila vlasnici i mjenjačnica, ali i drugih poslova u kojima je bio veliki protok keša.

Veze sa DB

Biznis Šaranovića je rastao, a iako je njihova riječ ulivala strah i trepet kriminalnim krugovima u cijelom regionu, braća su, kada je riječ o krivičnim dosijeima, pogotovu Slobodan, ostali čisti kao suza. Kako se otvoreno govori u bezbjednosnim krugovima - za to je bila zaslužna jugoslovenska SDB, dok su oni sami kasnije novac uložili u legalne biznise, ali i zadržali kontakte sa crnogorskom službom ANB.

- Recimo, Branislav je još 1990. povezivan sa ranjavanjem Borisa Petkova, Giškinog saborca koji je sumnjičen za ubistvo Rubežića, i to upravo ispred hotela "Slavija". S druge strane, pričalo se da je Petkov angažovan da ubije braću Šaranović. Istraga, po običaju, nije ni vođena - kaže sagovornik "Blica".

Na ulici u Beogradu se svakako znalo da su Šaranovići zadržali kodekse iz starih vremena. Tako su u njihovim kazinima postojala i ograničenja svota koje mogu da izgube ljudi koji imaju porodice, nakon kojih bi ih izbacili iz objekta. Takođe, nikada se nisu bavili drogom.

Ubistvo i krediti

Nakon što je Branislav ubijen 2009. u Beogradu, Slobodan je ponudio sumu od milion eura za onoga ko otkrije nalogodavca. Smrt brata nije prežalio. Po optužnici koja je kasnije podignuta, organizovao je 2013. ubistvo Nikole Bojovića kako bi se osvetio Luki Bojoviću, za kojeg se navodilo da je bio iza ubistva Branislava.

Njegova kompanija "Slobšar & Cok" ubrzo se tih godina našla na neslavnom četvrtom mjestu po zaduženosti u Crnoj Gori, i to zbog kredita od vrtoglavih 6,5 miliona eura, koji nije vraćen.

IZVOR: Blic.rs

 

 

 

Komentari: 0

Novi komentar