GJENERO: Odluka Senata je jasna poruka Rusiji da nema nove Jalte na Balkanu

Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero, izjavio je da je odluka američke administracije, da uprkos deklarisanoj skepsi prema NATO savezu podrži pristupanje Crne Gore, je jasna poruka Rusiji da nema neke "nove Jalte na Balkanu".
Objavljeno: 30. 03. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
GJENERO: Odluka Senata je jasna poruka Rusiji da nema nove Jalte na Balkanu

"Jasno je da pristupanjem Crne Gore NATO savezu definitivno propada koncept koji je početkom godine u Beogradu predstavio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, o stvaranju nekakvog bloka četiri neutralne države na Balkanu, među kojima bi Srbija bila prethodnica", kazao je on u intervjuu za Portal Analitika.

Upitan da li očekuje da se nakon učlanjenja u NATO zemlje Alijanse više zainteresuje za unutrašnjo-politička pitanja i da više otvore oči za pitanja korupcije i kriminala, on je kazao da Crna Gora ni po čemu nije izuzetak na Balkanu, osim toga što u njoj dosad nije provedena "druga smjena vlasti", što je ključno za razvoj demokratije, ali i za suzbijanje sistemske korupcije.

Kako je dodao, NATO neće tražiti otvaranje vojnih baza u Crnoj Gori, a u tom smislu bi Albanija bila atraktivnija od Crne Gore.

ANALITIKA: Senat SAD-a je sinoć ratifikovao Protokol za članstvo Crne Gore u NATO. Da li je ovim, po Vašoj procjeni, ustvari suštinski završen proces Ratifikacije, odnosno može li doći do bilo kakvih iznenađenja? Hoće li Crna Gora na Samitu u maju postati članica NATO-a?

GJENERO: Proces pristupanja Crne Gore NATO savezu, glasanjem u američkom Senatu, faktički je završen. Naime, ne može se očekivati bilo kakav oblik veta američkog predsjednika na odluku o ratifikaciji, jednostavno zato što je Trumpova administracija najprije senatore pozvala da podupru ratifikaciju, a nakon toga je ona provedena sa samo dva glasa protiv. Predsjednik, nadalje, u SAD može staviti veto na neki zakon samo u dva slučaja: ako je taj zakon izglasan tankom relativnom većinom, pa u ponovljenom glasanju ne bi bilo moguće postići tada potrebnu apsolutnu većinu, ili pred kraj ciklusa zasjedanja kongresnih domova, kad se ne stigne ponovno zakon uvrstiti na glasanje.

Dva glasa protiv pokazuju da je Rusija do zadnjeg trenutka nastojala opstruirati pristupanje Crne Gore u NATO, uz pomoć svojih američkih veza. Ista je stvar s pokušajem izazivanja referenduma u Nizozemskoj, ali posve je nevjerojatno da bi inicijatori referenduma mogli prikupiti dovoljan broj potpisa za svoju inicijativu. Slična se igra Hrvatskoj događala prije pristupanja NATO savezu, 2009. godine, kad su slovenski nogometni navijači pokrenuli postupak prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.

Naravno, od tog referenduma nije bilo ništa, upravo kao što neće biti ništa niti u Nizozemskoj. Španjolska, kao ozbiljna članica NATO saveza, sigurno će provesti proceduru ratifikacije pravovremeno, tako da već o Crnoj Gori možemo govoriti kao o punopravnoj članici NATO.

gjenero2ANALITIKA: Kako komentarišete odluku Senata u spoljnopolitičkom smislu- da li je ovo samo znak podrške Crnoj Gori ili i poruka Rusiji?

GJENERO: Odluka američke administracije, da unatoč svojoj deklariranoj skepsi prema NATO savezu, prije svega zato što članice ne ispunjavaju svoje financijske obveze vezane uz izdvajanje za obranu, podrži pristupanje Crne Gore, bila je jasna poruka Rusiji da nema neke „nove Jalte na Balkanu“.

Jasno je da pristupanjem Crne Gore NATO savezu definitivno propada koncept što ga je početkom godine u Beogradu predstavio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, o stvaranju nekakvog bloka četiriju neutralnih država na Balkanu, među kojima bi Srbija bila prethodnica. Pristupanje Crne Gore NATO savezu dobra je vijest i za Makedoniju, koja je neopravdano izostavljena iz procesa proširenja NATO saveza, iako je još 2009. zadovoljila sve kriterije za članstvo.

ANALITIKA: U dijelu javnosti se čuje da se kada dodje do ratifikacije u crnogorskom parlamentu može doći do određenih incidenata od strane protivnika za članstvo Crne Gore u NATO. Vidite li vi prostor za nestabilnost bilo koje vrste?

GJENERO: To ćete bolje znati vi. Izvana se ne čini da su one političke snage koje se odupiru euroatlantskoj perspektivi Crne Gore, niti racionalne niti dobro organizirane. Njihov dodatni problem je u tome što istovremeno dovode u pitanje euroatlantsku perspektivu, pristupanje Europskoj uniji, ali suštinski i neovisnost Crne Gore.

Na neki način se u Crnoj Gori uspostavila jednakost između projekta konsolidacije demokratske države, pristupanja euroatalntskim strukturama i Europskoj uniji, što oba integracijska procesa samo dodatno osnažuje, ali osnažuje i položaj onih političkih aktera koji zagovaraju članstvo Crne Gore u EU i NATO savezu.

ANALITIKA: Dio opozicije smatra da se odluka o članstvu mora donijeti na referendumu. Sa druge strane, vlast zagovara ratifikaciju u parlamentu, iako opozicija bojkotuje rad Skupštine zbog dešavanja tokom izbornog dana. Još se ne zna hoće li se i ko vratiti u parlament, kad se bude glasalo. Koji je, po vašem mišljenju, najboji način da odluka bude ne samo zakonita već i legitimna i kao takva prihvaćena od većine?

GJENERO: Kad se u Hrvatskoj raspravljalo o mogućnosti raspisivanja referenduma o članstvu u NATO savezu, tadašnji predsjednik Ustavnog suda, jedan od najboljih hrvatskih ustavnih pravnika, profesor Smiljko Sokol, ustvrdio je da je u Hrvatskoj već višekratno proveden referendum o pristupanju NATO-savezu, samo da je on bio "skriven".

Naime, glasajući za stranke koje podupiru članstvo u NATO, i dajući im dvotrećinsku parlamentarnu većinu, građani su sudjelovali u svojevrsnom "skrivenom referendumu", a budući da je proces pristupanja NATO trajao tijekom mandata dviju ili triju administracija, taj je "skriveni referendum" bio višekratno proveden.

gjenero3ANALITIKA: U Crnoj Gori imamo paradoksalnu situaciju: nemamo podršku 50 odsto građana za učlanjenje, ali da druge strane imamo podršku skoro dvije trećine poslanika za taj proces…

GJENERO: Identična je situacija bila i u Hrvatskoj, a u Sloveniji je referendum proveden, ali istovremeno s referendumom o članstvu u EU, što je olakšalo postizanje apsolutne većine izašlih na referendum u korist pristupanja NATO savezu.

ANALITIKA: Je li Srbija sljedeća kandidatkinja za članstvo u NATO, može li uopšte u podjeli geopolitičkih karata biti neutralna?

GJENERO: Srbija je evidentno odabrala "euroazijsku perspektivu", odnosno kvazi-neutralnost s jasnim oslanjanjem na vojnu suradnju s Rusijom, a čini se da je i odustala od pristupnih pregovora s EU. Iako pristupni pregovori Srbije traju tek neznatno duže od onih crnogorskih, Srbija je do sada otvorila tek 8 poglavlja, a Crna Gora 26, pri čemu osim dva koja se automatski zatvaraju, ona uskoro može očekivati zatvaranje još tri poglavlja. To znači da je Crna Gora definitivno prešla onu kritičnu fazu u pregovorima, i da predstoji razdoblje njihova ubrzavanja.

U takvim uvjetima premijer Vučić pokreće inicijativu o Carinskoj uniji Zapadnog Balkana, što znači da se barem za deset, ako ne i za dvadeset godina, odriče perspektive punopravnog članstva u EU.

ANALITIKA: Očekujete li da nakon učlanjenja u NATO da se zemlje Alijanse više zainteresuje za unutrašnjo-politička pitanja i da više otvore oči za pitanja korupcije, kriminala i slično? 

GJENERO: Korupcija je prije svega pitanje s kojim se Crna Gora mora suočiti na putu prema članstvu u EU. Na Balkanu je korupcija strukturalni problem, ona je stvarala probleme u pristupanju i Bugarskoj i Rumunjskoj, i Hrvatskoj.

Bugarska i Rumunjska i danas su pod posebnim monitoringom Europske komisije u korištenju sredstava EU fondova (mehanizam nadzora i suradnje), a opće je mjesto da je Hrvatska nazadovala u suočavanju s korupcijom, nakon pristupanja Uniji. Crna Gora ni po čemu nije izuzetak na Balkanu, osim toga što u njoj dosad nije provedena "druga smjena vlasti", što se smatra kritičnim za konsolidaciju demokratskog poretka, ali i za suzbijanje sistemske korupcije.

ANALITIKA: Hoće li NATO, po vašoj procjeni, tražiti otvaranje vojnih baza? Hoće li tražiti da koristi Luku Bar? 

GJENERO: NATO nema nekog strateškog interesa u Crnoj Gori, koji ne bi mogao ostvariti u svojim starim članicama – Hrvatskoj i Albaniji. Crna Gora je kao članica važna samo zato što je time cijeli Jadran postao prostorom NATO saveza, i nema opasnosti od infiltriranja ruskog utjecaja na ovaj prostor. Nema govora o nekakvim bazama, u tom smislu bi Albanija bila atraktivnija od Crne Gore. Moderna kontrola mora drukčija je od one s početka XX stoljeća, kad je Boka Kotorska imala značenje važne ratne luke, prije svega zbog svojih geografskih i geopolitičkih obilježja. 

Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ

 

Komentari: 8

Ruska politika prema malima

30. 03. 2017 - 03:11

Doktrina ruske spoljne politike prema malim drzavama jesu mreza investicionih poteza, narocito u energetskom sektoru , da bi se drzava ucinila zavisna od Rusije. potom slijedi prijateljsko ubjedjivanje u neke ustupke poput luka Bar i Kotor. Sljedeci korak jesu upozorenja na konsekvence a onda otvorene ucjene, nakon kojih dolaze prijetnje. Poslje toga se primjenjuje sila ili u vidu pokusaja atentata ili otvorena agresija. Rezultat ovakve doktrine jeste istorija odnosa Rusije prema malim drzavama,koje su joj od reda bili ili podanici ili neprijatelji. Zapanjujuce je da su oni stavili Crnu Goru na Mediteranu u istu ravan kao Gruziju, Moldaviju ili Ukrajinu. Prijetnje i ucjene prema CG nisu nikad donosile rezultat
Evo zasto smo u pravu

30. 03. 2017 - 03:19

Rusija se godinu i po dana ne prestaje baviti Crnom Gorom. I ako bi pokusali razumjeti nacin na koji oni funkcionisu, najlakse bi bilo poredit je sa mafijom. “Slusaj me ili ces platiti”. Vjerovatno nije bilo sedmice najprije bez “zabrinutosti”, upozorenja, a sto je vrijeme odmicalo preslo se na otvorene prijetnje, narucene clanke u Forbsu, organizovanjem i finansiranjem protesta i huliganizma DF-a, da bi sve kulminiralo pokusajem oruzanog puča i atentata premijera. Zasto? Pa CG se drznula da slijedi kontinent na kojem se nalazi, umjesto slijeda Srbije i Bjelorusije, ili lojalnosti Rusiji.
Evo zasto smo u pravu I

30. 03. 2017 - 03:19

Covjek se pita, pa zasto to nisu radili recimo Bugarskoj, ili Grckoj, sa kojima su bili ili su i sad prijatelji? Jednostavno su izabrali Crnu Goru kao malu zemlju sa korisnim lukama na Mediteranu, i smatrali je za lak plijen zbog ruskih taktickih investicija koje se kad dodje ura, koriste kao sredstvo ucjene. Kako se jedna zemlja koja drzi do svog renomea moze samo dan nakon usvajanja deklaracije od strane Amerike, obrusiti sa ovakvom besramnom propagandom, koja je nista no nastavak siledzijstva u novoj formi? Ironicno je da upravo takvi metodi ubjedjuju gradjane CG da nijesu pogrijesili sto idu ka Zapadu, ka demokratskim, civilizovanim drzavama, prateci svoj kontinent, Evropu.
Vasojevic

30. 03. 2017 - 09:13

Da bi vise da se preprica to.Evo, protivnik sam NATO ali jedva cekam da se ovo zavrsi da pocinemo svi.Ako treba i dupli ulazak i trupe da dodju , sve sve, samo dosta vise o tome.Ajmo malo o devastaciji obale , o pljacki ovolikoj, o poreskom dugu od 700 miliona, o gardonacelnicima lopovima.Ima vaznijih tema .
Felix

30. 03. 2017 - 11:06

Jes jes Rusi su nam vazda neprijatelji bili e kad čovek podukljani isto je ka da poaveta !
crnogorsko kamenje

30. 03. 2017 - 21:06

Srbija je propustila zadnju pruliku da pide Westu(NATO,EU).Umjesto pa skoro samonaruceno mini bombardovanje 1999godine svali na grob u Pozarevcu on je odala pocast liku koji je Srbiju i srbe zavio u vjecno crno.Od sada ce poceti zalit za drugim okom koji je isto zaškiljeno bombardovan .Kako će se sada preinaciti ona izricana u Srbiji-SRPSKA CRNA GORA ,dodavanje ovog prefiksa NATO nikako se neuklapa pa ce vjerovatno sada lako lomiti jezik samo na CRNA GORA.
zapadna centrifuga

30. 03. 2017 - 21:27

Po svemu sudeci rusija je odvojila dva oka u glavi sto je nesto nepojmljivo.Stala je Rusija u odbranu Srbije po pitanju BOSANSKOG GENOCIDA kojeg čitav svijet zna .Branila se Srbija od neceg svima znanog i ostala u Ruskoj orbiti.Crna Gora je to svima znano prihvatila u svojoj malenkosti prema BiH i Westu a za uzvtat sada dobila svoju sigurnost za vjecnost.
Srbija je zrtva

30. 03. 2017 - 22:16

Nije dobro za Srbiju niti region sto jedina gravitira ka Rusiji. Jasno, rusija je miti, daje joj darove, kao sto je ovo oruzje. Ovo je interes Rusije a ne Srbije, kojoj sluzi kao jedna od rijetkih baza u Evropi Ovim se gradi temelj za neke buduce sukobe. RUsija ce ih ko I uvijek gurnuti u neki rat,
Novi komentar