Sve oči uprte u Filmski centar

Za sufinansiranje kinematografije ove godine Ministarstvo kulture zvanično je, preko javnog konkursa, izdvojilo 161.500 eura. Uz to, Pobjedi je iz Ministarstva saopšteno da će, na preporuku komisije iz 2016. godine, sa 150.000 eura podržati i debitantski dugometražni igrani film „Mornarica”, u režiji Ivana Salatića, piše Pobjeda.

Objavljeno: 20. 04. 2017 - 08:37 Promjenite veličinu teksta: A A A
Sve oci uprte u Filmski centar

Ovo će, po svemu sudeći, biti posljednja godina u kojoj je Ministarstvo kulture raspisalo konkurs za filmsko stvaralaštvo, budući da ta obaveza od 2017. prelazi na novoosnovani Filmski centar.

Stvaranje ambijenta

Filmskom centru, koji još zvanično nije počeo da funkcioniše, budžetom je za ovu godinu obezbijeđeno 560.000 eura. Od tog novca, pola miliona eura, prema najavama iz Ministarstva, u 2017. biće potrošeno za nacionalnu filmsku produkciju, manjinsku koprodukciju, ali i na međunarodnu prezentaciju, učešće na filmskim festivalima, rad bioskopa i stručno usavršavanje.

“To znači da je, po raznim osnovama, u 2017. godini za crnogorsku kinematografiju država obezbijedila skoro 900.000 eura, što je i najveći iznos izdvojen za kinematografiju u prethodnoj deceniji”, saopštila je za Pobjedu direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture, Dragica Milić.

Nakon objavljivanja Odluke o sufinansiranju programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2017. godini, većina filmskih radnika, koje je Pobjeda kontaktirala, negativno je prokomentarisala visinu ovogodišnjeg budžeta i broj odobrenih projekata. Svi se slažu u jednom premalo je to novca da bi se crnogorska kinematografija pomjerila sa mrtve tačke. Podsjećanja radi, najveći iznos (120.000 eura) dobio je scenario za dugometražni igrani film „Posle zime“ Ivana Bakrača. Kratki igrani film „Obraz“ Nikole Vukčevića sufinansiran je sa 25.000 eura, dokumentarno ostvarenje „Dom“ Seada Šabotića sa 6.5000, dok je animirani film „Čempres“ Nikice Raičevića dobio 10.000.

Ministarstvo je, takođe, poništilo konkurs za manjinske filmske koprodukcije i najavilo da će biti ponovo raspisan u okviru redovnih djelatnosti novoosnovanog Filmskog centra. Petnaest filmskih projekata, koje potpisuju renomirani regionalni reditelji, u tom trenutku ostalo je bez šanse za podršku i ostavljena im je mogućnost konkurisanja u okviru Filmskog centra. U obrazloženju Odluke o sufinansiranju nigdje se ne pominje nacionalna kinematografija, odnosno hoće li u 2017. Filmski centar, pored manjinskih koprodukcija, dio budžeta usmjeriti i za finansiranje većinske crnogorske produkcije.

Vršilac dužnosti direktora Filmskog centra, Sehad Čekić, Pobjedi je zvanično potvrdio da će ova institucija „raspisivati sve konkurse prema metodologiji i u zadatim terminima koji će biti usklađeni sa svim ciljevima, normama i obavezama.“

“Međutim, na početku rada Centra svakako je važnije ukazati na potrebu donošenja mnogih uredbi i pravilnika, kako bi se stvorio ambijent za pravilno i efikasno sprovođenje svih vrsta konkursa. Pri tome, valja istaći da su crnogorskoj kinematografiji, osim konkursa koji su namijenjeni domaćim dugometražnim igranim filmovima sa većinskim nacionalnim ulaganjem, vrlo bitni i konkursi i programi podrške koji se tiču razvoja scenarija, razvoja projekata, profesionalnog usavršavanja, kao i druge aktivnosti koje će omogućiti kako bolji kvalitet projekata, tako i dodatno podizanje kapaciteta crnogorskih filmskih stvaralaca”, kazao je Čekić.

Poruka regionu

Iz svega navedenog logično je pitanje zašto je Ministarstvo kulture uopšte raspisivalo konkurs za kinematografiju u novembru 2016, kada je krajem te godine bilo izvjesno osnivanje Filmskog centra? Od izvora u Ministarstvu kulture, Pobjeda saznaje da je Zakon o kulturi obavezivao Ministarstvo da raspiše konkurs u novembru, jer „niko nije pouzdano mogao znati da će krajem decembra ipak biti osnovan Filmski centar“. U međuvremenu je donijeta odluka o osnivanju Filmskog centra, pa se Ministarstvo odlučilo da prednost pruži domaćim autorima i podrži po jedan projekat iz svih žanrova.

“Budžet Ministarstva kulture je manji ove godine, kako bi Filmski centar imao obavezu da raspiše konkurs i podrži filmsku produkciju”, kazao je izvor Pobjede.

Odluka da konkurs za manjinske filmske koprodukcije bude prvi posao Filmskog centra proizilazi iz stava Ministarstva kulture da Crna Gora, nakon toliko decenija, pošalje poruku regionu da i kod nas postoji Filmski centar i da smo konačno otvorili vrata za koprodukcionu saradnju na pravom nivou. To je Pobjedi potvrdilo više izvora bliskih Ministarstvu i Filmskom centru.

Sa druge strane, odluku o odlaganju konkursa za manjinske koprodukcije oštro je za Pobjedu kritikovao reditelj Branko Baletić. On tvrdi da u očima regionalnih producenata ispadamo neozbiljni i neprofesionalni.

“Kinematografije bišvih jugoslovenskih zemalja pomagale su crnogorske filmske projekte, kao što smo i mi njihove. Postojao je tok, koji je prekinut. Nije trebalo raspisivati konkurs za manjinske koprodukcije dok ne profunkcioniše Filmski centar. Neke stvari mi možemo međusobno rješavati ‘kod kuće’, ali ono što je pitanje koprodukcija i internacionalnih poslova ne može se raditi s takvim odnosom. Treba biti odgovorniji u svemu tome”, kazao je Baletić.

Prema njegovim riječima, najava Filmskog centra da će raspisivati „sve konkurse” ne znači i da će nacionalna kinematografija u ovoj godini dobiti i centar, tim prije što ta institucija još nije počela da funkcioniše.

“Mi još ne znamo za šta će biti potrošeno pola miliona eura. Treba sačekati i vidjeti hoće li te pare najvećim dijelom otići na manjinske koprodukcije, ili će dio tog novca biti potrošen i za nacionalnu produkciju”, rekao je Baletić.

Pitanje nesklada

Među filmskim radnicima posljednjih godina sporan je i iznos koji je Ministarstvo kulture obezbjeđivalo za pojedine manjinske koprodukcije. Tako je, recimo, mnogima „trn u oku“ činjenica da je Veljko Bulajić prošle godine dobio 200.000 eura za film „Bijeg do mora“, u kojem je Crna Gora manjinski koproducent. Ta suma bila je samo pedesetak hiljada eura manja od ukupnog iznosa za osam projekata većinske crnogorske kinematografije. Svi se, naravno, slažu da Bulajić to zaslužuje, ali istovremeno ukazuju na nesklad i maćehinski odnos prema nacionalnom filmu. Nekoliko filmskih autora, koje je Pobjeda kontaktirala, nezvanično su prokomentarisali da svakako nije dobra praksa da budžet za jedan manjinski koprodukcioni projekat bude veći od budžeta jednog ili nekoliko projekata većinske crnogorske produkcije, jer to nije praksa nigdje u regionu.

U Ministarstvu kulture za Pobjedu nijesu konkretno komentarisali odobreni iznos za Veljka Bulajića, ali su napravili zbir ulaganja u posljednjih pet godina. Podsjetili su da su prve pare za manjinske koprodukcije na konkursu obezbijeđene 2012. godine.

“U prethodnih pet godina po ovom osnovu obezbijeđeno je 450.000 eura za sedam dugometražnih igranih filmova u kojima su crnogorske producentske kuće manjinski koproducenti. U istom periodu, za domaću produkciju obezbijeđeno je 1.434.000 eura”, kazala je Dragica Milić.

Na to podsjeća i v. d. Filmskog centra Sehad Čekić i dodaje da se radi, i u jednom i u drugom slučaju, o limitiranim sredstvima koja su skoro redovno dosezala nivo minimalnih ulaganja, a mnogim producentima bila su nedovoljna za realizovanje filmskih projekata.

“Valja imati na umu i sistemska ograničenja koja je u tom procesu imalo Ministarstvo kulture, usljed izostanka odgovarajućih institucionalnih rješenja, a zbog kojih je, između ostalog, i formiran Filmski centar. Podrška koju je pružalo Ministarstvo kulture bila je esencijalna u održanju filmskog sektora, usljed izostanka drugih oblika podrške na mnogim drugim nivoima, a sada se stiču uslovi za dalji razvoj i unapređenje”, ističe Čekić.

Novo promišljanje

Neophodno je, prema riječima Čekića, da se uvede jedno novo promišljanje u sistem podrške projektima.

“Tada će se i odnos prema manjinskim koprodukcijama promijeniti, a učestvovanje u njima pružiće mnoge benefite crnogorskoj kinematografiji, i to ne samo na nivou tzv. ‘reciprociteta’ na koji se nedovoljno upućeni jedino pozivaju. Ideja koprodukcija jeste esencijalna ideja i evropske kulture”, kazao je Čekić.

On je dodao da će ulaganje u većinske crnogorske produkcije biti jedan od prioriteta Centra.

“Manjinske koprodukcije, njihov broj, kvalitet i raznovrsnost biće dokaz internacionalizacije crnogorske kinematografije, ali i kapaciteta naših filmskih producenata, autora, glumaca i svih drugih filmskih poslenika i saradnika”, rekao je on.

Nova ustanova u fazi „unutrašnje organizacije”

Odgovarajući na pitanje zašto Filmski centar još nije počeo da funkcioniše, v. d. direktora te institucije, Sehad Čekić, kazao je da je „konstituisanje jedne nove javne ustanove proces koji podrazumijeva mnogo aktivnosti kako bi sve bilo realizovano u skladu sa pravno-normativnom regulacijom, ali i procedurama u okviru sistema državne uprave.“

“Ovaj proces podrazumijeva objavljivanje odluke o osnivanju u ‘Službenom listu’, konstituisanje privremenog Savjeta, donošenje Statuta, njegova provjera na raznim odborima, praćena verifikacijama i zaključcima, kao i druge aktivnosti. Svakako, cijeli proces zahtijeva vrijeme, ali sa druge strane osnivanje Centra je od izuzetnog značaja za crnogorsku kinematografiju, pa se trudimo i da sve bude urađeno u skladu sa svim zahtjevima, ali i u korist budućnosti Centra. Prije koji dan, Centar je dobio rješenje o registraciji, a u toku su pripremne aktivnosti za unutrašnju organizaciju ustanove”, istakao je Čekić.

Pobjeda

Komentari: 1

Reditelj

21. 04. 2017 - 09:07

Mozemo li da dobijemo informaciju kad se vec oglasava doajen cg rezije Branko Baletic, gdje su mu rekordnih 35 hiljada eura koje je dobio za razvoj scenarija prije 3 godine, nije se pojavio ni na jednom programu za 3 godine, posto je aplicirao i ove godine s drugim filmom, pa nam nije jasno kako?
Novi komentar