Izraz divljenja prema prirodi

Pedeset godina od smrti i 120 godina od rođenja velikog crnogorskog i jugoslovenskog slikara Mila Milunovića obilježeno je juče na Univerzitetu Donja Gorica.

Objavljeno: 21. 04. 2017 - 10:45 Promjenite veličinu teksta: A A A
Izraz divljenja prema prirodi

O životu i stvaralačkom opusu ovog velikana govorili su istoričarke umjetnosti i muzejske savjetnice u Narodnom muzeju Crne Gore, Ljiljana Karadžić i Snežana Ivović, kao i likovni i književni kritičar mr Milun Lutovac.

Dubok trag

Ljiljana Karadžić kazala je da je riječ o veoma značajnom jubileju za Crnu Goru.

“Treba da koristimo svaku priliku da spomenemo njegov lik i djelo jer je on, uz Petra Lubardu, rodonačelnik moderne umjetnosti u Crnoj Gori. On je takođe i jedna od ključnih figura ovih prostora u periodu između dva svjetska rata koji je ovdje donio dah Pariza i svega onoga što se dešavalo u tadašnjoj svjetskoj metropoli. Milo Milunović je ostavio trag ne samo kao slikar, nego i kao profesor, pedagog”, istakla je Karadžić.

Milun Lutovac podsjetio je da je Milo Milunović dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih priznanja.

Uspjesi, ugled i nagrade nijesu uticali da se Milunović ne drži onog Sezanovog savjeta:

“Čitajmo prirodu; ostvarimo naša osjećanja pomoću estetike koja će istovremeno biti i lična i tradicionalna. I stvarno, kod Milunovića skoro da nema razlike između crteža i boje”, ocijenio je Lutovac.

Mediteranska faza

Snežana Ivović govorila je o Milunovićevoj posljednjoj etapi stvaralačkog rada nazvanoj „mediteranska“. Ona je podsjetila da je nakon Drugog svjetskog rata, koji je proveo u Beogradu, Milunović, na poziv Ministarstva prosvjete NR Crne Gore, od sredine 1946. godine do početka 1948. godine živio na Cetinju, gdje je u novootvorenoj Umjetničkoj školi radio kao profesor.

Poslije njenog preseljenja u Herceg Novi, Milunović odlazi u Beograd, dobija zvanje majstora-slikara i radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Iako kratak, boravak na Cetinju i neposredan dodir sa rodnim podnebljem, zasigurno su oživjeli zavičajnu čežnju. Crnogorska obala (Sveti Stefan, Herceg Novi, Pržno, Budva) postala je mjesto hodočašća, kojem se svakog ljeta do kraja života vraćao, istakla je Ivović.

Prema njenim riječima, Milunović je uspio da ostvari san kojem je od početka težio da njegovo djelo bude samo izraz divljenja prema vječitom i najboljem učitelju prirodi.

Program povodom Dana pobunjenika

Milun Lutovac podsjetio je da je program posvećen Milu Milunoviću, naslovljen „Riječ i slika”, Univerzitet Donja Gorica organizovao povodom 20. aprila Dana pobunjenika.

“U djelu Mila Milunovića materija je tu da bude preobražena, a ne da bude prezrena i odbačena. Metodologijom sticanja iskustva i vještinom i načinom razmišljanja, pobunjenik zna da svijet u kojem on stvara djelo nije nikakav stečeni red koji garantuje konačna rješenja, već da je to svijet u kojem je on odgovoran saučesnik koji se mora kretati prema hipotetičkim i promjenljivim rješenjima, u neprestanoj negaciji postojećeg i stvaranju novih oblika. Ako toga nema, nema ni pobune”, kazao je Lutovac.

Pobjeda

Komentari: 0

Novi komentar