LJUMOVIĆ: Procjena uticaja na baštinu riješiće pitanje gradnje u Kotoru

Ministarstvo kulture u kontinuitetu pruža finansijsku podršku za unaprjeđenje stanja kulturnih dobara, bez obzira na to ko je vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra. U tom smislu, već drugu godinu zaredom, a nakon rezultata preliminarnih stručnih analiza, prepoznajemo potrebu i finansijski pružamo podršku Opštini Kotor za sanaciju partija Bedema, kazao je prof. mr Janko Ljumović.
Objavljeno: 24. 04. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
LJUMOVIC: Procjena uticaja na bastinu rijesice pitanje gradnje u Kotoru

Polemike o tome ko treba da vodi računa o području Kotora i njegovog zaliva s okolinom, koji se kao prirodno i kulturno-istorijsko područje nalazi na listi UNESCO-a, svakog dana donose nove detalje. Ministar kulture u Vladi Crne Gore podsjeća kako je Kotor na toj listi kao „skladan spoj kulturnog i prirodnog faktora, odnosno jedinstvenog uticaja ljudskog faktora na prirodno okruženje“.

- Shodno odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, vlasnik kulturnog dobra - u ovom slučaju Opština Kotor - dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite - dodaje prof. mr Janko Ljumović.

ANALITIKA: Divlja gradnja, dozvoljena gradnja koja se odvija prema lošim planovima, zanemarivanje restauracije i konzervacije objekata, veliki pritisak turista i saobraćaja na grad samo su neki od problema koji su doveli do degradacije Kotora i njegove okoline. Da li Kotor, zbog mjesta na listi UNESCO-a, ima prioritet u odnosu na ostalu baštinu i zaštićena područja u Crnoj Gori?

LJUMOVIĆ: Kotor je upisan na UNESCO listu svjetske baštine 1979. godine, nakon zemljotresa, a može se reći da od tada zauzima posebno mjesto u sistemu zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori. Izvanredne univerzalne vrijednosti koje su Kotor preporučile za ovaj status, vrijednost su cjelokupnog čovječanstva, pa nas međunarodne konvencije i standardi dodatno obavezuju da se prema ovom Području odnosimo sa dodatnom pažnjom. Kotor nije upisan na dvije liste, lista je jedinstvena, iako su neka dobra upisana kao prirodna, a neka kao kulturna baština. Često se pominje da je Kotor upisan kao mješovito područje. Ipak, moramo istaći da to nije istina. Kotor je upisan kao kulturno dobro, takoreći kao kulturni pejzaž, skladan spoj kulturnog i prirodnog faktora, odnosno jedinstvenog uticaja ljudskog faktora na prirodno okruženje. Jednako važni su brojni kulturni slojevi koji ga karakterišu, te jedinstven konglomerat uticaja različitih kultura koje su se nalazile na ovom Području.

2404janko1ANALITIKA: Zbog čega su tek sada, skoro dvije godine nakon prvih sugestija iz UNESCO-a o ugroženosti Kotora, donesene odluke o zabrani gradnje? Što će se dogoditi sa već izgrađenim objektima koji svakako narušavaju prostornu cjelinu Kotorskog zaliva, na način kako je ona sačuvana pod okriljem UNESCO-a?

LJUMOVIĆ: Prve sugestije i zabrinutost UNESCO-a zbog pritiska nagle urbanizacije zapravo počinju od 2003. godine, kada je Kotor sa Liste kulturne baštine u opasnosti uključen na UNESCO Listu svjetske baštine. Ipak, sugestije UNESCO-a su vremenom bivale sve oštrije, sve do Odluke Komiteta donešene prošle godine u Istanbulu.

Kada se donese Procjena uticaja na baštinu - HIA, biće jasno u kom prostoru i na koji način je moguće graditi. Dakle, dokument će pokazati manjkavosti planske dokumentacije i dati smjernice za planiranje prostora zasnovano na prinicipima struke, a prilagođeno potrebama stanovnika Područja. Takođe, nakon donošenja HIA, biće moguće govoriti o mjerama sanacije već izgrađenog prostora.

ANALITIKA: Da li je Centar za konzervaciju i arheologiju za to vrijeme uradio sve što je bilo u njegovoj moći da se revitalizuje Kotor i njegova okolina?

LJUMOVIĆ: Centar za konzervaciju i arheologiju je javna ustanova osnovana 2011. godine, od strane Vlade za obavljanje kompleksnih stručnih poslova iz oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine. U skladu sa svojim ingerencijama, godišnjim planovima rada i raspoloživim finansijskim i kadrovskim kapacitetima, u kontinuitetu obavlja usko stručne poslove koji se odnose na unaprjeđenje stanja kulturne baštine na teritoriji države. U okviru organizacione strukture ustanove egzistira područno odjeljenje u Kotoru, koje dominantno djeluje na Području. Bitno je napomenuti da je riječ o ustanovi koja se bavi stručnim, a ne upravnim poslovima, te da su, uz podršku države, u proteklom periodu realizovani brojni projekti koji su unaprijedili stanje kulturne baštine Područja.

2404janko2ANALITIKA: Kako je kancelarija UNESCO-a za Crnu Goru otvorena pri Ministarstvu kulture, a pošto je Kotor na listi i kao prirodna baština, na koji način ćete uticati da se zaustavi devastacija ekosistema Kotorskog zaliva?

LJUMOVIĆ: Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO predstavlja savjetodavno tijelo Vlade, a njen Sekretarijat pripada Ministarstvu kulture. Crnogorska nacionalna komisija ima zadatke da: koordinira i unapređuje aktivnosti i saradnju ministarstava i državnih organa i institucija nadležnih za donošenje i sprovođenje mjera i aktivnosti Crne Gore u okviru saradnje sa UNESCO-om; omogućava uspostavljanje direktne veze između UNESCO-a i obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori; utvrđuje prioritete i efikasne metode na planu razvoja i jačanja saradnje Crne Gore sa UNESCO-om; informiše Vladu o ciljevima i aktivnostima UNESCO-a i kontinuirano prati i analizira sprovođenje predloženih mjera, i utvrđuje budžet za sprovođenje različitih aktivnosti Nacionalne komisije u saradnji sa UNESCO-om.

Kada je u pitanju zaštita ekosistema, Crnogorska nacionalna komisija sarađuje sa nadležnim resorom za zaštitu prirode - Ministarstvom održivog razvoja i turizma, te u tom pravcu daje određene preporuke.

ANALITIKA: Da li će Ministarstvo kulture uputiti zahtjev Vladi da se odobre vanredna sredstva, za početak, namijenjena saniranju kotorskih bedema i njihovoj budućoj permanentnoj zaštiti?

LJUMOVIĆ: Shodno odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, vlasnik kulturnog dobra - u ovom slučaju Opština Kotor - dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite. Napominjem da Ministarstvo kulture u kontinuitetu pruža finansijsku podršku za unaprjeđenje stanja kulturnih dobara, bez obzira na to ko je vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra, a posredstvom godišnjih Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara. U tom smislu, već drugu godinu zaredom, a nakon rezultata preliminarnih stručnih analiza, prepoznajemo potrebu i finansijski pružamo podršku sanaciji partija Bedema.

U toku su pregovori sa Institutom za tehnologije primijenjene u kulturnoj baštini - ITABC Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije - CNR u cilju dobijanja adekvatnih procjena konstrultivnih i drugih parametara Bedema. Nakon odrađenih analiza i procjene potrebnih sredstava, planiraćemo podršku kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji krajem tekuće godine usvaja Vlada.

Kristina JERKOV

Foto: Ministarstvo kulture

Komentari: 3

Procjena

24. 04. 2017 - 10:28

Sama izjava ministra iz naslova teksta "LJUMOVIĆ: Procjena uticaja na baštinu riješiće pitanje gradnje u Kotoru", govori da on, kao i njegovi prethodnici ne razumiju suštinu zaštite Kotora. Prvo - Kotor je zaštićen kao prirodna i kulturna rjetkost i to od Troice do linije Kamenari - Lepetani. Drugo - ovaj prostor je toliko devastiran pretjeranom urbanizacijom, da je osnovno pitanje mogućnost sanacije već izgrađenog i devastiranog, a ne u smjernicama za dalje planiranje prostora, koje će omogućiti dalju devastaciju. Treće - Od 2003. go 2017.godine, za koji vremenski period smo opominjani od UNESCO-a, urađena je ta drastična devastacija. Upravo tada je sve devastirano. Nijedan ministar, u tom periodu, nije ništa uradio da do toga ne dođe. A i kako bi kada su to bili: Vesna Kilibarda - profesor jezika ili književnosti, Mićunović reditelj, Goranović - književnik i Ljumović - književnost. Pa oni u svojoj struci, čast izuzetku, ako ga ima, nijesu dokazani.
Nick za neregistrovane

24. 04. 2017 - 12:28

Ministar je korektno prenio da Ministarstvo kulture u kontinuitetu pruža finansijsku podršku za unaprjeđenje stanja kulturnih dobara, bez obzira na to ko je vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra. Što Ministar nije rekao, a nije ni mogao da kaže jer mu saradnici to nijesu prenjeli, jest da su Uprava i Ministarstvo veliki krivci za stanje jer nijesu u zakonom propisanom roku odradili poslove iz nadležnosti: nijesu na vrijeme uradili kvalitetan elaborat o utvrđivanju kulturnih vrijednosti i nijesu na vrijeme ocijenili stanje što bi da su gledali išta značilo i potrebu urgentnog djelovanja prije tri- četiri godine.
Nick za neregistrovane

24. 04. 2017 - 12:34

Još jedna konstatacija Ministra koja pokazuje da Ministar ima dobre namjere, ali tanke saradnike: "Kada se donese Procjena uticaja na baštinu - HIA, biće jasno u kom prostoru i na koji način je moguće graditi". U kom prostoru i na koji način je moguće graditi trebalo je da pokaže Studija zaštite kulturnih dobara, a navedena Studija je propustila da to uradi.
Novi komentar