Karteli i zabranjeni sporazumi u CG: Tržište RTG filmova, obuća, vodosnabdijevanje, lučke usluge...

Vlada Crne Gore usvojila je na prošloj sjednici Izvještaj o radu Agencije za zaštitu konkurencije, u kome se navodi da je ta državna institucija pokrenula postupak protiv dvije podgoričke firme zbog zaključivanja kartelnih sporazuma na tržištu filmova za radiološko snimanje. Prema dokumentu, još nijesu pravno okončani pokrenuti postupci pred nadležnim sudovima za kartelna udruživanja, zabranjene sporazume i zloupotrebe dominantnog položaja iz oblasti vodosnabdijevanja, tržišta obuće i pružanja lučkih usluga...
Objavljeno: 25. 04. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Karteli i zabranjeni sporazumi u CG: Trziste RTG filmova, obuca, vodosnabdijevanje, lucke usluge...

Portal Analitika objavljuje dijelove izvještaja Agencije uz napomenu da se u EU, kartelnim sporazumima i njihovim otkrivanjem, posvećuje posebna pažnja, a da razotkrivene članice nedozvoljenih saveza plaćaju odštete koje se mjere stotinama miliona eura. Kod nas su firme uhvaćene u kartelnim sporazumima kažnjene sa sitnim prekršajnim kaznama.

Konkretno, od stupanja na snagu Zakona o zaštiti konkurencije prije pet godina, nadležni sudovi izrekli su samo jednu kaznu za povredu konkurencije, što svakako upućuje na još uvijek nedovoljnu posvećenost predmetnoj problematici od strane postupajućih sudova.

Kartel u oblasti RTG filmova: Kako se navodi u Izvještaju, Agencija za zaštitu konkurencije pokrenula je pred nadležnim sudovima postupak zbog nesumnjivog postojanja kartelnog sporazuma u oblasti RTG filmova i filmova za radiološko snimanje između podgoričkih kompanija „Urion“ i „Montemedicom“.

„S tim u vezi, Agencija je donijela Rješenje kojim je utvrđeno da su privredni subjekti „Urion“ d.o.o. iz Podgorice i „Montemedicom“ d.o.o. iz Podgorice, izvršili povredu konkurencije na relevantnom tržištu javnih nabavki RTG filmova i potrošnog materijala - vlažna tehnologija, filmova za radiološko snimanje, filmova za rendgensko snimanje, razvijača za rendgensko snimanje, fiksira za rendgensko snimanje, a na geografskom tržištu Crne Gore, dogovaranjem, zaključenjem i izvršenjem sporazuma kojim se spriječava, ograničava i narušava konkurencija.

Ugovor o zajedničkom nastupanju u postupku javne nabavke Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, po javnom pozivu koji je predmet postupka, a zaključen između „Urion“ d.o.o. i „Montemedicom“ d.o.o., sadrži odredbe kojima se regulišu međusobni odnosi u vezi podnošenja zajedničke ponude po pozivu 2/15, odnosno vrši usklađivanje cijena RTG filmova i potrošnog materijala, na osnovu čega je izvršena podjela tržišta te, s tim u vezi, spriječen razvoj slobodne konkurencije.

Agencija je jasno utvrdila da je navedeni Ugovor zaključen sa ciljem isključivanja konkurencije između nezavisnih učesnika na tržištu „Montemedicom“ d.o.o. i „Urion“ d.o.o., te sljedstveno podjeli tržišta, utvrđivanju cijene, ograničavanja i kontrole tržišta. U smislu navedenog, utvrđeno je da je Ugovor imao za cilj ili posljedicu da ponuđena cijena u konkretnoj javnoj nabavci, kao rezultat postignutog dogovora, bude viša po pojedinačnom proizvodu nego što bi bila u slučaju pojedinačne ponude svakog od učesnika u zabranjenom sporazumu, te da su privredni subjekti bili u obavezi da odluke o cijeni i uslovima prodaje donose samostalno i nezavisno od svojih konkurenata. Rješenjem je istovremeno utvrđeno da je navedeni sporazum zabranjen i ništavan. Ugovornim stranama „Montemedicom“ d.o.o. i „Urion“ d.o.o. zabranjena je dalja primjena isprovođenje predmetnog ugovora, te naloženo da o predmetnim mjerama Agencije obavijeste Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, uz istovremeno dostavljanje dokaza o izvršenju naloga.

Sudu za predršaje u Podgorici podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka protiv učesnika zabranjenog sporazuma. Protiv navedenog rješenja, “Urion” d.o.o, je pokrenuo upravni spor i postupak pred Upravnim sudom je u toku, navodi se u Izvještaju.

kartel2

Postupak protiv trgovaca obućom: U Izvještaju se potencira i narušavanje konkurencije kod dva trgovca obućom, i da je Agencija pokrenula postupak prije dvije godine.

U postupku protiv kompanije „Šafran“ iz Bara  i firme „Obuća Minja“ iz Berana, donijeto je Rješenje, kojim je utvrđeno da su pojedine odredbe Sporazuma o upotrebi zaštićenog znaka robne marke „Šafran“ i zaštiti kupca za dalju prodaju, zaključenog između te dvije kompanije imale za cilj ili posljedicu spriječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu, te da su iste ZABRANJENE I NIŠTAVE. Ugovornim stranama zabranjena je dalja primjena i sprovođenje pomenutih odredbi Sporazuma o upotrebi zaštićenog znaka robne marke „Šafran“ i zaštiti kupaca za dalju prodaju.

Takođe, zabranjeno je „Šafranu“, da utvrđuje i na tržištu koordinira i nadzire primjenu prodajne cijene svojih kupaca ka krajnjim potrošačima za proizvode „Šafrana“, te naloženo da obavijesti sve svoje kupce dostavom kopije dispozitiva Rješenja, kao i da dokaz o izvršenju naloga dostavi Agenciji na uvid.  Postupajući po nalogu iz Rješenja, „Šafran“. je dostavio dokaz o izvršenom nalogu i postupanjima po istom.

Protiv navedenih privrednih društava podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka pred područnim organom za prekršaje u Baru. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, podnijetog protiv „Obuća Minja“, Sud za prekršaje Bar je rješenjem obustavio postupak zbog zastare.

Na odluke postupajućih sudova, te odluke o zaštiti zakonitosti, Agencija je podnijela ustavnu žalbu pred Ustavnim Sudom Crne Gore.

Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnijetog protiv firme „Šafran“, Sud za prekršaje Bar je rješenjem obustavio postupak zbog zastare, na koje je u zakonskom roku od strane Agencije uložena žalba Višem sudu za prekršaje.

Žalba Agencije je od strane Višeg suda za prekršaje usvojena, Rješenje suda za prekršaje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak. Očekuje se održavanje sljedeće rasprave pred prekršajnim sudom, piše u Izvještaju.

Dominantni položaj u vodosnabdijevanju Budve:  U Izvještaju se navodi i ponovljenipostupak protiv budvanskog „ Vodovoda“ zbog zloupotrebe dominantnog položaja nametanjem neopravdano visoke cijene vode.

Na osnovu detaljno sprovedenih analiza, te utvrđenog činjeničnog stanja, Agencija je donijela Rješenje kojim je utvrđeno da je budvanski "Vodovod i kanalizacija", izvršio zloupotrebu dominantnog položaja iz člana 15 stav 2 tačka 1 i 4 Zakona o zaštiti konkurencije, kojom se spriječava, ograničava ili narušava konkurencija na relevantnom tržištu usluga snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda na teritoriji Opštine Budva, na način što je Odlukom o cijeni usluga snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda i Odlukom o naknadama za pružanje komunalnih usluga i korišćenje i održavanje mreže, a za vrijeme važenja i primjene navedenih Odluka, neposredno nametnuo neopravdano visoku cijenu usluge putem direktnog utvrđivanja posebne mjesečne naknade za održavanje i očitavanje vodomjera u neprimjereno visokom iznosu od 8,092€ (sa uračunatim PDV-om), a koja je obaveza plaćanja u ovom iznosu uslovljena kao dodatna obaveza, koja po svojoj prirodi i svrsi nije u vezi sa predmetom usluge.

Istim Rješenjem, Agencija je zabranila svako buduće postupanje kojim bi Vodovod Budva moglo spriječiti, ograničiti ili narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja i naložila preduzimanje mjere u skladu sa Zakonom srazmjerno učinjenoj povredi, a radi otklanjanja štetnih posljedica i uspostavljanja efikasne konkurencije na tržištu, kao i rok za njeno izvršenje.

U toku daljih aktivnosti na postupku, podnijet je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Budva.

Sud za prekršaje Budva je, nakon preispitivanja navedenog Zahtjeva, donio rješenje kojim je obustavio postupak, a Agencija u zakonom ostavljenom roku podnijela žalbu Višem sudu za prekršaje. Postupajući Viši sud za prekršaje je ukinuo rješenje Suda za prekršaje Budva i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Dalje aktivnosti u prekršajnom postupku su u toku“, konstatuje se u Izvještaju.

0111voda

Postupak protiv Luke Kotor:  Agencija je pokrenula i okončala postupak ispitivanja eventualnih radnji zloupotrebe dominantnog položaja, preduzetih od strane „Luke Kotor“ na tržištu pružanja usluge pilotaže u okviru relevantnog geografskog tržišta Bokokotorskog zaliva.

Tokom ispitnog postupka, utvrđeno je da je „Luci Kotor“ privremeno ustupljeno pravo korišćenja dijela morskog dobra u Kotoru, a koje je odobreno od strane Vlade Crne Gore do završetka procedure za dodjelu koncesije.

U toku daljih aktivnosti na postupku te, s tim u vezi, nedvosmisleno utvrđenog činjeničnog stanja, Agencija je donijela Rješenje kojim je utvrdila da „Luka Kotor“, koristi svoje pravo ekskuziviteta kao koncesionar u okviru akvatorijuma luke Kotor (npr. na sidrenju, vezu, odvezu i sl.), zloupotrebljava svoj dominantan položaj na način da uslovljava agente i brodare da za usluge pilotaže moraju angažovati „Luku Kotor", u svakom slučaju kada je dolazna i odlazna luka plovila – Luka Kotor.

Istim Rješenjem, Agencija je zabranila svako buduće postupanje kojim bi „Luka Kotor“ mogla spriječiti, ograničiti ili narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja na opisan način.

Agencija je naložila i preduzimanje mjere iz člana 59 Zakona o zaštiti konkurencije srazmjerno učinjenoj povredi, radi otklanjanja štetnih posljedica i uspostavljanja efikasne konkurencije na tržištu, kao i rok za njeno izvršenje.  Po navedenom, „Luka Kotor“ je u ostavljenom roku i postupila.

Sudu za prekršaje - Odjeljenju u Kotoru podnijet je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu, a koji je Sud rješenjem odbacio.

Višem Sudu za prekršaje podnijeta je Žalba protiv rješenja Suda za prekršaje Kotor. Viši sud Crne Gore uvažio je žalbu Agencije, ukinuo rješenje Suda za prekršaje Budva - Odjeljenje u Kotoru i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.  Istovremeno, Predsjednici Suda za prekršaje Budva podnijet je Kontrolni zahtjev kojim se zahtjeva omogućavanja funkcionisanja sistema zaštite, radi ažurnijeg i efikasnijeg postupanja suda - Odjeljenja u Kotoru, u postupku određivanja kazne za utvrđenu povredu konkurencije, tim prije jer nas dosadašnja praksa Sudova - Odjeljenja za prekršaje upućuje na pretežne odluke kojim se obustavljaju postupci, po osnovu Zakona o prekršajima. Ovo posebno ako se ima u vidu da Odjeljenje u Kotoru nije preduzelo ni jednu radnju nakon donošenja Rješenja Višeg suda za prekršaje Crne Gore.  Predmet je ustupljen - delegiran Sudu za prekršaje Budva, a isti još uvjek nije raspoređen postupajućem sudiji“, potencira se u Izvještaju.

Štete od kartelnih sporazuma: Po pravilu, kartelni sporazumi nemaju nikakvih pozitivnih efekata, obzirom da, pored ukidanja tržišne konkurencije, oni i direktno štete interesima potrošača, koji po pravilu moraju plaćati visoke cijene za proizvode obuhvaćene tim ugovorima.

Takvi sporazumi su najčešće tajni, usmeni i neformalni, zbog čega ih je veoma teško otkriti. Praksa je da se članovi kartela dogovaraju o cijenama, obimu proizvodnje, rabatima, izboru tržišta i kupaca koje će snabdijevati robom, dogovaraju uslove u postupcima javnih nabavki, podjeli profita, zatvaranju tržišta za nove konkurente, i sl. Umjesto da su zagovornici slobodne i fer tržišne utakmice, učesnici kartela se oslanjaju na njihovo unaprijed dogovoreno ponašanje na tržištu, što ima za posljedicu gubljenje motiva za proizvodnju i nabavku, odnosno distribuciju novih i kvalitetnih proizvoda ili usluga.

Borba protiv kartela, odnosno njihovo otkrivanje i potvrđivanje, prvenstveno je zavisno od tehničko-tehnološke opremljenosti i stručne osposobljenosti zaposlenih.

Ograničena ovlašćenja Agencije: Zbog svega toga u Agenciji predlažu izmjene i dopune postojećeg zakona kako bi se proširila ovlašćenja te institucije radi efikasnije borbe protiv kartelnih sporazuma.

"Poseban problem svakako predstavlja i neophodnost vođenja nekoliko odvojenih postupaka pred više organa uprave, odnosno sudskih organa. U tom smislu, utvrđivanje postojanja povrede konkurencije u smislu Zakona sprovodi Agencija, dok utvrđivanje postojanja prekršajne odgo-vornosti vodi nadležni prekršajni sud. Dualizam postupanja u ovom slučaju može i proizvodi značajne posljedice, budući da nadležni prekršajni sudovi ne uzimaju utvrđenu povredu u upravnom postupku kao osnov odmjeravanja kazne, već samostalno u posebnom postupku utvrđuju postojanje prekršaja i visinu kazne za predmetno nezakonito postupanje. Na osnovu svega iznijetog, zauzetog stava institucije nadležne za sprovođenje Zakona, Ministarstva ekonomije, kao institucije nadležne za zakonitost postupanja Agencije te posebno preporuke i izjašnjenja EK, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije u pravcu prevazilaženja predmetnih ograničenja", poručuje se u Izvještaju.

Isto tako, a polazeći od najbolje prakse EU iz ove oblasti, izvršiće se, odnosno proširiti nadležnosti i postupanja Agencije u dijelu kontrole sredstava državne pomoći, u smislu preuzimanja ovlašćenja Komisije za kontrolu sredstava državne pomoći od strane Agencije.

EU i borba protiv kartela: Godinama unazad, Evropska komisija je, nastavljajući obračun sa kartelima na evropskom tržištu, kaznila desetine firmi sa globama vrijednim više stotina miliona eura (!)Praksa EK i nacionalnih tijela za zaštitu konkurencije zemalja članica EU pokazala je da je gotovo nemoguće otkriti ''pravi'' kartelni sporazum bez informacija od samih učesnika u tim sporazumima. Tek nakon što je EK donijela propis koji joj to omogućuje, otpočelo je značajnije otkrivanje kartela u EU. Po uzoru na EK, danas gotovo sve države članice EU u svojim nacionalnim zakonodavstvima imaju propisanu mogućnost oslobađanja od kazne učesnika zabranjenog sporazuma.

Otkrivanje kartelnih sporazuma posebno se cijeni u izvještaju o napretku zemlje na putu ka EU, pa bi zbog toga nadležni sudovi morali žestoko da novčano kazne kartele u Crnoj Gori.

Kod nas su firme koje su u prethodnim godinama uhvaćene u kartelnom sporazumu prošle samo sa - prekršajnim prijavama.

Postojanje kartela i preduzeća koja zloupotrebljavaju dominantni položaj, trebalo bi da zabrinu državne organe i kompletnu crnogorsku javnost, jer su to “nevidljivi” porezi koji na kraju plaćaju potrošači i korisnici tih usluga

P.Z.

Komentari: 0

Novi komentar