GEORGIEVSKI: U Makedoniji je sve moguće, pa i međuetnički sukobi

Ono što se 27. aprila dogodilo u Sobranju je posljednji krik kriminalne strukture koja vlada Makedonijom od 2006. godine, a koja pokušava da zadrži vlast – ocijenio je u razgovoru za naš portal urednik redakcije Dojče vele (DW) na makedonskom, Boris Georgievski
Objavljeno: 29. 04. 2017 - 15:41 Promjenite veličinu teksta: A A A
GEORGIEVSKI: U Makedoniji je sve moguce, pa i meduetnicki sukobi

Upitan da li Makedoniji prijete međuetnički sukobi, Georgievski odgovara da je – u zavisnosti od toga koliko će potrajati aktuelna pat-pozicija – sve moguće.

„Scenario Gruevskog je upravo to – da odugovlači izbor predsjednika parlamenta i vlade u nedogled, sa nadom da će to možda izazvati kontra-reakciju, bilo nezadovoljnih opozicionera, bilo Albanaca. Onda bi na scenu stupio njegov vjerni pratilac – predsjednik Đorge Ivanov, koji bi trebalo da proglasi vanredno stanje i ukine i ono malo demokratije što je ostalo u zemlji“, smatra sagovornik Portala Analitika.

ANALITIKA: Mnogi poznavaoci političkih prilika u Makedoniji kazali su da ih prekjučerašnja dešavanja u Skoplju nisu iznenadila. Zašto? Šta je uzrok političke krize u toj zemlji?

GEORGIEVSKI: Ono što se 27. aprila dogodilo u Sobranju je posljednji krik kriminalne strukture koja vlada Makedonijom od 2006. godine, a koja pokušava da zadrži vlast. Uzrok i posljedica svega što se događa u Makedoniji posljednjih godina su korupcija, klijentelistički sistem, partizacija svih institucija i kompletna kontrola pravosuđa i medija u okviru autoritarnog sistema nacionalističke VMRO-DPMNE, njenog lidera Nikole Gruevskog i klike oko njega.

ANALITIKA: Kako komentarišete ocjene da bi formiranje vlade SDSM-a Zorana Zaeva i albanskih partija bio uvod u razbijanje Makedonije?

GEORGIEVSKI: Formiranje takve vlade je jedina nada da Makedonija preživi kao demokratska država. Albanske stranke su dio vladajućih koalicija u Makedoniji od devedesetih godina i tu nema ništo sporno. Makedoniju razbijaju oni koji zagovaraju i pozivaju na „čistu“ državu, koji svojim populizmom šire mržnju i nacionalizam. Makedonija je oduvijek bila multietnička država i može preživjeti jedino kao takva.

ANALITIKA: Da li je problematičan izbor Talata Džaferija, bivšeg komandanta albanskih pobunjenika, za predsjednika Sobranja?

GEORGIEVSKI: Džaferi je godinama bio ministar odbrane u vladi Makedonije i sjedio je zajedno sa istim ljudima koji danas kritikuju njegov izbor za predsjednika parlamenta. To je dio narativa i spina VMRO-a u pokušaju da političkoj krizi u Makedoniji po svaku cijenu nametnu etničku dimenziju, prikriju prave probleme, i da se preko eventualnog kontrolisanog konflikta opet „faktoriziraju“ na političkoj sceni.

2904zaev

ANALITIKA: Vidite li eventualnu opasnost od međuetničkih sukoba u Makedoniji?

GEORGIEVSKI: U zavisnosti od toga koliko će potrajati aktuelna pat-pozicija, sve je moguće. Do sada su politički lideri Albanaca i Socijaldemokrate (za koje je na izborima glasalo skoro 90.000 Albanaca; time su praktično postali drugi najjači reprezent Albanaca u parlamentu) uspijevali da kontrolišu eventualne izlive nezadovoljstva ove etnički zajednice. Scenario Gruevskog je upravo to – da odugovlači izbor predsjednika parlamenta i vlade u nedogled, sa nadom da će to možda izazvati kontra-reakciju, bilo nezadovoljnih opozicionera, bilo Albanaca. Onda bi na scenu stupio njegov vjerni pratilac – predsjednik Đorge Ivanov, koji bi trebalo da proglasi vanredno stanje i ukine i ono malo demokratije što je ostalo u zemlji.

ANALITIKA: Postoji li odgovornost međunarodne zajednice za krizu u zemlji?

GEORGIEVSKI: Da. Naročito EU, tačnije Evropske komisije (EK). Od dolaska Žan-Klod Junkera na njeno čelo čitav region Zapadnog Balkana prepušten je lokalnim diktatorčićima pod motom: „Vi obezbijedite stabilnost, ostalo nas ne zanima“. Najprije finansjiska, a zatim i izbjeglička kriza, zapečatile su status političarima tipa Gruevskog i Vučića kao takozvanim „stabilokratima“. Uplašena zbog posljedica izbjegličke krize, EK je precijenila njihovu ulogu i napravila ih partnerima, kompletno ignorišući njihov demokratski kapacitet. Dio „zasluga“ svakako treba pripisati i Evropskim narodnim partijama (EPP), posebno u Mađarskoj, Austriji, Poljskoj i Njemačkoj. Oni i dan danas, čak i poslije kriminalnog upada u parlamentu, i dalje podržavaju Gruevskog. U slučaju Mađarske (Orban) i Poljske (Kačinjski) ne treba zanemariti ni „ideološku“ nit koja ih povezuje – Orban to naziva lliberalnom demokratijom, a u suštini se radi o autokratiji ili nekoj vrsti demokrature.

ANALITIKA: Šta možemo očekivati u nastavku makedonske drame? Postoji li izlaz iz krize?

GEORGIEVSKI: Jedini izlaz je da se izabere nova vlada Socijaldemokrata i albanskih stranaka. Ona bi onda trebalo da započne kompletnu rekonstrukciju države po vertikali i horizontali. Prvi korak na tom putu treba da bude produženje mandata Specijalnom tužilaštvu i formiranje Specijalnog suda koji bi bio nadležan za sve slučajeve korupcije, zloupotrebe položaja, nezakonitog prisluškivanja, falsifikovanja izbora, itd. koji su proizišli iz prisluškivanih razgovora. Ono što im je pokradeno makedonski građani vjerovatno više nikad neće vidjeti, a dugove će plaćati i njihovi unuci. Ali, mogu vratiti državu (koju i EK u posljednjem izvještaju naziva „zarobljenom“) u svoje ruke. Od primarne važnosti je da se obezbijede uslovi da se Gruevski više nikad ne ponovi. Idealno bi bilo kada bi on i njegova klika odgovorali pred sudom za sva nedjela u proteklih deset godina. To bi bio ozbiljan signal ne samo za potencijalne buduće slične tendencije u Makedoniji, već i za aktuelne u cijelom regionu.

ANALITIKA: „Dešavanja u Makedoniji nisu samo problem te države“, kaže novoizabrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Mogu li dešavanja iz Skoplja da uzdrmaju region?

GEORGIEVSKI: Mogu, posebno ukoliko Vučić i Dačić, i Rama i Tači, nastave da „spašavaju“ Makedoniju i region. Oni nisu rješenje za krizu u regionu, oni su uzrok. Njihov prioritet treba da budu demokratizacija, vladavina prava i ekonomski razvoj u matičnim državama. Kad bi malo više vremena posvetili tome, region bi se uskoro vratio na pravi put.

Vučić nije zabrinut za sudbinu Makedonije, već za sudbinu Gruevskog čiji sistem kopira u svojoj zemlji. Neki balkanski političari su iz istih ili sličnih razloga zabrinuto pratili sudbinu Sanadera u Hrvatskoj u prošloj deceniji.

N.D.

Foto: EPA

Komentari: 0

Novi komentar