PODGORIČARENJE: Petarda za sevap

Ne lome N. N. lica česme i klupe po gradu od bijesa i radi vandalskog meraka. Uništavaju ih zbog toga da bi se Podgoričani svađali po društvenim mrežama ko je kriv - starograđani ili dođoši, centraši ili periferaši, pijani ili drogirani, maloljetni ili pojedinci sa debelim dosijeom.

Objavljeno: 05. 05. 2017 - 08:29 Promjenite veličinu teksta: A A A
PODGORICARENJE: Petarda za sevap

Svađaju se oko toga ko je u po' bijela u centru macom udario po uglačanom, italijanskom mermeru, a niko ni da pomisli da se radi o majstoru koji radi na sanaciji štete. Tek, pored svih silnih kamera tamo u centru, na uglu Njegoševe i Ulice slobode, o osobi koja je prije nekoliko mjeseci napravila štetu postavljenom petardom i dalje se govori kao o N. N. licu. To je oznaka koja ne znači ništa drugo nego da smo krivi mi. Svi, bez izuzetka.

Ta jedna bezimena a u gradu ipak najpoznatija česma, sagrađena za sevap (u gradu još ima onih koji će reći „da nema većeg sevapa nego česmu sagraditi“), tako je postala opominjući simbol. Zimus je dobila pečat nakaznog ožiljka, gotovo umjetničke vrijednosti, galopirajućeg propadanja, nemara, zaborava. Darovana je petardom za sevap, ali onome koji ju je postavio.

Ne vjerujete ili vam zvuči pregrubo? Nizovi oskrnavljenih mermernih ploča na starom groblju iza crkve Svetog Đorđa, pod Goricom, kriju potpuno istu sliku...

Čašćavanje pjesnika

Suva činjenica: od polomljene klupe ili razbijene česme mnogo bitniji problem je što se temperatura krajem aprila sa idealnih 25 spustila na 20 stepeni. Sa takvim stavom, nije ni čudo što se, na primjer, za nekoliko godina prepolovio niz klupa na platou ispred Tehničkih fakulteta. Ili što je spomenik Njegošu preko puta pozorišta unakažen sprejom ko zna koji put, a isti „ukras“ dobio i Visocki sa druge strane Morače. Kao da je spomenicima pjesnicima u ovom gradu suđeno da ih čašćavaju praznim ili grubim riječima.

Takva dekadencija ucrvlja svijest ljudi mic po mic. Kako neće kada gotovo svako igralište, park i poligon kao po pravilu ostaju bez ljuljaške, mrežice na košarkaškom obruču ili obruča u roku od nekoliko mjeseci.

Roditeljima je, izgleda, sve lakše da objasne djeci zbog čega sva njihova igrališta imaju rok upotrebe. Ili zbog čega je jedini bezbjedan, održavan i neoskrnavljen park Karađorđev, koji ima vidno istaknut video nadzor, uz angažovanu službu obezbjeđenja i vratara namjernike tjera oko 23 sata.

Odjeci tišine

Lokalni majstori naknadne pameti oglasiće se, po pravilu, tek nakon gotove štete – kada projekat, koji im nije po estetskom ili drugom meraku, uveliko prođe javnu raspravu a burgije i pijuci zaparaju tišinu jutra stvorenog da se prespava.

Takve dušebrižnike za urbanistička rješenja, koja su sudbina svakog grada koji duplira broj stanovnika za tri decenije, treba makar zamoliti da vode računa o sopstvenom dvorištu. Čisto da se turisti koji prolaze kroz Staru varoš ne pitaju da li je to neko azilantsko naselje, tamo između ćoškova Ulice Sava Lubarde (ovo je istinita priča i utisak francuske blogerke koja je nedavno bila u Podgorici). Ili da na prstima jedne ruke ne nabrajaju balkone u Siti kvartu na kojima ima cvijeća ovog proljeća.

Ostale valja uputiti u bršljanom obraslu i tihu stazu pod Goricom, koja od Crkve Svetog Đorđa vodi ka Stadionu malih sportova. U tom gotovo prapotopskom miru, na 150 metara od centra, posljednje nepolomljene mermerne ploče kriju lica otmenih staraca u gizdavim nošnjama, imena odavno zaboravljena a godine ne tako davne. Njihova tišina najbolje će vam reći šta je to puklo ispod onog mermera, na bezimenoj česmi u centru Podgorice.

Stojan STAMENIĆ

FOTO: cdm.me

Komentari: 5

Pustite praznu pricu

05. 05. 2017 - 08:47

Bruka i sramota! Opstinari pola godine nusu u stanju da poprave cesmu!
korito za ovce

05. 05. 2017 - 10:58

Sad kad pocnu ove vrucine ima Pogoricani (stari i novi) da kukaju kako su zedni a nemaju dje pit.
cukur-cesma

05. 05. 2017 - 10:42

Gledao sam bre ,cini mi se nedje po Srbije , narodnu cesmu sa metalnom casom zavezanom lancem da je neko ne ukrade i drveno korito . E tako bi nesto bilo podesno za nase prilike . Kakve talijanske fontane i cuda !
Ilija

07. 05. 2017 - 08:56

Ne znam na osnovu čega očekivati da neko popravlja i brine o inventaru PG opštine kada su u istoj zaposleni sve neki ljudi koji ovu opštinu ne doživljavaju kao svoju, koji u njoj nijesu odrasli, niti u njoj stasali, nisu u njoj doživjeli prvu ljubav, nisu prisustvovali njenom razvoju... To se na svakom korku vidi. Devastirana je njena okolina, uništeni i neodržavani (ono što je od njih ostalo) parkovi u okolini PG koje smo mi djeca nazivali šumama (park na Ćemovskom polju, Zlatici, brdu Gorici, Zelenici...) kao i sami centar grada u kojem su srušeni svi objekti za koji su titograđani i staro podgoričani bili emotivno vezani. Mnogo toga je uništeno rušenjem i vandalilzmom a još više neodržavanjem i neunaprijeđivanjem onoga što su nam preci ostavili. U svako slučaju, biranjem ovakvih poslenika nijesmo ih dostojni.
Limski gusar

07. 05. 2017 - 10:56

U Titograd sam dosao iz jedne ,,pitomije" sredine (iz Boke Kotorske) nego sto je bio Titograd. Ali Titograd tih devedesetih je zrecio dobrodoslicom,grad parkova,gradckih cesama,veliki broj klupa,sirokih bulevara,njegovanim grackim mobilijarem. Danas je Pg moderan i razvijen grad. Ali to sto se desava u PG malo je takvih gradova u svijetu. Zalosno je da neki "kultivisani" gradjani razbise i pokradose sve sto je u sluzbi gradjanina PG.Tuzno je da je svaka javna cesma polomljena,raskomadana,pokradena,klupe razijene i ponesene. Njegosev park ima samo 4 klupe od toga su 2 polomljene. Da ne pricam ogratckoj rasvjeti. Ko su ljudi koji su zaduzenu za grad.infrastrukturu!?? Politici dovedeni ljudi koji PG ne dozivljavaju kao svoj grad. Danas PG pliva u smecu i javasluku. 21 vijek grad koji nema organizovani video nadzor. Bruka i sramota.
Novi komentar