Tabašević na Sajmu: Trud plus inteligencija danas ne garantuju uspjeh

Izdavačka kuća „Arhipelag“ iz Beograda predstavila je danas na 12. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja dva naslova posvećena Danilu Kišu: izbor eseja čuvenog pisca pod naslovom „Poslednje pribežište zdravog razuma“ i tematska antologija priča u kojima je Kiš glavni junak ili u kojima su prisutni postupci ili književni junaci koji se javljaju u djelu ovog pisca - „Priče o Danilu Kišu“.

Objavljeno: 08. 05. 2017 - 22:56 Promjenite veličinu teksta: A A A
Tabasevic na Sajmu: Trud plus inteligencija danas ne garantuju uspjeh

- Klasik je onaj ko u svakoj novoj generaciji pisaca nalazi svoje nasljednike, one koji u njegovom djelu nalaze utjehu i hrabrenje, kao i pitanja koja se mogu postaviti i u ovom vremenu. Kiš je ovu definiciju klasika ispunio na najbolji mogući način. Kad bismo tražili modernog klasika koji neprestano u novim generacijama nalazi čitave serije čitalaca, onda bi među takvim piscima svakako bio Danilo Kiš. To potvrđuje stalnu vezanost za djelo Danila Kiša: savremeni čitaoci različitih iskustava u Kišovom djelu nalaze važna pitanja koja se tiču nas danas. Kiš u našem vremenu postavlja aktualnija pitanja nego većina pisaca koji su savremenici događajima koji se odvijaju sada - kazao je publicista i direktor izdavačke kuće „Arhipelag“ Gojko Božović.

Međunarodni dan Crvenog krsta obilježen je predavanju o značaju volontiranja.

- Crna Gora je ponosna članica organizacije koja je svuda u svijetu prepoznata kao organizacija dobročinstva i jedna od rijetkih organizacija koje su sačuvale svoj kredibilitet. Crna Gora može i te kako biti ponosna na svoju istoriju 22. članice ove organizacije - rečeno je o istoriji ove organizacije.

O iskustvima volontiranja, koja uključuju brigu o starima, obezbjeđivanje tehničke podrške licima sa invaliditetom, kao i različite humanitarne akcije, govorili su Tereza Vujošević i Nikola Kalezić, kao i Veselin Pajović koji je uključen u program podrške romskoj populaciji. Prisutnima su se još obratili Goran Damjanović, koji je govorio o dobrovoljnom davalaštvu krvi, i član tima za djelovanje u zimskim uslovima Vladan Vukčević.

Posebnu radionicu za srednjoškolce održala je predsjednica udruženja MladiInfo, Milica Žugić. Ova organizacija ima za cilj poboljšanje položaja mladih, informisanje, promovisanje volonterizma i aktivnog učešća u društvu, kao i podizanje svijesti društva o pitanjima i problemima koji se tiču mladih. Tema današnje edukacije bila je kako napisati dobru biografiju, šta ona sadrži i kako uraditi analizu sopstvenih vještina i slabosti.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice predstavio je dva udžbenika istorije, za VI i za VII razred u audio-vizuelnom obliku, takozvanom DAISY formatu, odnosno digitalno pristupačnom informacionom sistemu.

- Osnovni cilj nam je bio da unaprijedimo inkluzivno obrazovanje u Crnoj Gori, te da pomognemo svim onim učenicima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu da čitaju štampani tekst. Nezamjenjivu pomoć u nastanku ovih udžbenika pružila je kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori. Naša želja u ZUNS-u je da edukativni materijali dođu do svakog djeteta u Crnoj Gori - kazala je Nađa Durković ispred ZUNS-a.

U nizu predstavljanja, publika je bila u prilici da se upozna sa knjigom „Prisustvo odstnosti“ učenika cetinjske Gimnazije Đorđija Radulovića, koja predstavlja spoj poetskih i likovnih reminiscencija autora.

- U tradiciji cetinjske Gimnazije je da prepoznaje talente - poručili su predstavnici ove srednje škole koja pruža, kako je istaknuto, „kontinuiranu podršku svojim učenicima koji se izražavaju kroz umjetnička sredstva“.

Ispred izdavača, Borisav Cimeša je mladom autoru poželio da krene stopama velikih autora, poput Borislava Pekića i Danila Kiša, sa kojima dijeli isti prostor srednjoškolskog obrazovanja.

U nastavku je predstavljen novi roman Obrada Nenezića „Šetači po mjesecu“.

- Što se tiče epova i legendi i mitova koje obrađujem u posljednje vrijeme, vjerovatno je tome doprinio moj otac koji nije bio stvaralac, ali mi generalno to imamo u svojoj crnogorskoj suštini - da prenosimo priče sa koljena na koljeno. Ja pripadam urbanoj generaciji ljudi koja je slušala rokenrol. Od pisaca, na mene je možda prije svega uticao Selindžer i njegov „Lovac u raži“ - kazao je Nenezić.

Govoreći o Nenezićevoj poetici proze, Goran Radojičić je primijetio da njegova djela imaju zajednički motiv autodestruktivne mladosti.

- Dosta ljudi odavde ima sreće da ne pripada toj autodestruktivnoj generaciji devedesetih kojoj ja pripadam. Bio sam hroničar tih generacija. Sve ono što je dramatično je dobrodošlo za umjetnost - rekao je Nenezić.

O zbirci dramskih tekstova Nataše Nelević u izdanju Nove knjige, govorio je književni kritičar i publicista Marinko Vorgić.

- Ovi tekstovi impliciraju mnogo širu problematiku od tzv. ženskih tema. Ona širi opseg tema. Jaja jesu tekst iz koga se, na neki način, razlivaju i ideje i motivi i teme i prelivaju na ova dva ostala teksta. U dramama Nataše Nelević pravi se jedna vrsta problematizacije između muških opsesivnih tema, muškog diskursa koji se kreće u zoni velikih naracija, i s druge strane, onog što bi trebalo da karakteriše zonu ženskog pisma: intimnog, privatnog, emotivnog. U ova dva teksta autorka proširuje priču tog antagonizma - rekao je Vorgić.

- Iako je Nataša feministica, ja odbijam da Natašine dramske tekstove čitam u feminističkom ključu. Natašini tekstovi su prvorazredni dramski tekstovi: oni su sjajni. Ja sasvim lako mogu zamisliti da autorka nije autorka nego autor. Ovi tekstovi nose ozbiljno nasljeđe visokog modernizma, ali sadrže i motive postmodernizma, poput fragmentiranosti - rekla je profesorica književnosti i književna kritičarka Božena Jelušić.

O knjizi „Pa kao“ sa autorom Vladimirom Tabaševićem razgovarala je prof. dr Slavica Perović. Ovaj autor potpisuje i knjige poezije, još jedan roman - „Tiho teče Misisipi“ i uređuje internet časopis „Prezupč“.  

- Pred sobom imamo plodnog pisca i pjesnika. Tabašević je neko ko je već zadobio pažnju čitalaca i kritike i ko je već nezvanično postao mladi klasik - kazala je Perović.

Na opasku da roman govori o „tranzicijskoj pohari“, Tabašević je rekao kaže da je „Pa kao“ posvećen „generaciji stasaloj u doba tranzicije i svim gubitnicima tranzicije“, u koje i sebe svrstava na neki način.

- Meritokratski mit u kojem živi junak može se svesti na formulu „trud plus inteligencija garantuju nekakav uspjeh“. To predstavlja najoperativniji mit današnjice. Svako danas ima neku vrstu spontantog uvjerenja da je to nešto neuputno. Kao što je slučaj svakog mitskog uvjerenja, nema, zapravo, nikakve garancije da će naš trud i inteligencija biti dovoljni da mi uspijemo. Želio sam da razobličim taj mit pokazujući da bez obzira na talenat koji pojedinac ima i na trud koji ulaže - to sve može biti nedovoljno. Danas postoji taj pritisak da se bude uspješan po svaku cijenu. Mi danas možemo čuti kada neko ne uspije u životu da on nije investirao u sebe, nije se trudio, nije radio na sebi, te je njegov težak život danas samo posljedica toga što nije radio na sebi. „On je kriv za to.“ To je suviše trivijalan način postavljanja stvari. To je bila moja ideja - smatra Tabašević.

Komentari: 0

Novi komentar