Španski stručnjak: Imate mogućnost da budete bolji od Majorke, obalu ostaviti svima

Što znači - ne ponoviti greške Balearskih ostrva? To znači da ne smijete graditi previše brzo, da ne treba praviti zid od građevina koji će zatvoriti obalu. Vi ste sada u mogućnosti da to ne učinite. Zašto ne ostaviti prvu liniju obale slobodnu i svakome dostupnu? I zašto ne ostaviti slobodnom unutrašnjost ove divne obale i zemlje? Ne treba dopustiti intenzivne modele gradnje. Tek nakon toga možete da odlučujete da li ćete raditi na visokom, niskom ili srednjem turizmu.
Objavljeno: 12. 05. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Spanski strucnjak: Imate mogucnost da budete bolji od Majorke, obalu ostaviti svima

Mediteran bi morali da percipiramo kao jedinstvenu turističku destinaciju. Smatra da nismo konkurencija jedni drugima, već smo komplementarni. Jer, mi smo svi na jugu Evrope i naši razvojni planovi su drugačiji od onih na sjeveru Evrope, ili u Americi, ili u Aziji. Dakle, ako Mediteran smatramo destinacijom svih nas, možemo zajedno da radimo na konkurentskim prednostima, a ne samo na konkurenciji među sobom, kazao je za Portal Analitika Hoan Gual de Torelja (Joan Gual de Torrella), jedno od najznačajnih imena turizma i nautike u Španiji.

On je predsjednik Borda direktora Balearskih luka, javnog preduzeća koje upravlja lukama u Palma de Majorki, Alkudiji, Mahonu, Ibici i Savini, centralnim mjestima jednog od najznačajnijih turističkih odredišta Mediterana - Balearskih ostrva.

S njim smo razgovarali tokom konferencije o pomorskom turizmu Adriatic Sea Forum, održane krajem aprila u Budvi.

1205torrella1

ANALITIKA: Zbog čega je za Crnu Goru bitno povezivanje upravo sa primorskim regionima širom Mediterana, a ne nekim drugim zemljama?

DE TORELJA: Mi na cijelom Mediteranu imamo iste proizvode. Naravno, to su sunce, plaže, marine. Svaki od tih proizvoda ima jednake mogućnosti, kako na istočnom, tako i na zapadnom Mediteranu. Ali, što se vremenom dogodilo? Kao neko ko je sa Balearskih ostrva, mogu reći da mi već imamo zastarjeli proizvod. Mi smo, konkretno, počeli s masovnim turizmom još 50-tih godina prošlog vijeka, nedugo poslije Drugog svjetskog rata. Nakon toga, prvi čarter letovi počeli su da stižu na Baleare i dovode ljudi iz Njemačke i Velike Britanije. Danas je to uobičajeni način da se stigne do najvećeg broja destinacija, naročito onih na istočnom Mediteranu.

Smatram da imate mogućnost da budete bolji od nas, da učinite nešto bolje nego što smo mi uradili. Kada smo se mi razvijali, nismo imali iskustva - još manje praktičnih primjera na globalnom nivou - na koje bismo se oslonili. Zbog toga smo napravili brojne greške. Zato ostatak Mediterana, ali i Crna Gora kao destinacija, ima mogućnost da prosperira učeći na greškama koje smo mi napravili na Balearskim ostrvima.

Imate za to brojne mogućnosti. Prvo, mi smo dio zajedničke destinacije za turiste iz cijele Evrope, Azije i Amerike, i moramo da razmišljamo o komplementarnoj ponudi, a ne konkurenciji među nama.

1205torrella2

ANALITIKA: U odnosu na Balearska ostrva, Crna Gora je zaista tek na početku svog razvojnog puta. Na što konkretno mislite kada kažete da ne smijemo da ponovimo vaše greške?

DE TORELJA: Nije tu konkretno riječ ni o razvoju, ni o turizmu, već o rastu. I želim strogo da odvojim pojmove razvoja i rasta. Rastete na uštrb obale - metar, dva ili više, a sve ostalo je razvoj. Moramo biti svjesni naših granica, limita same obale i plaža, i u takvim okvirima moramo da se razvijamo najbolje što umijemo.

A što znači - ne ponoviti greške Balearskih ostrva? To znači da ne smijete graditi previše brzo, da ne treba praviti zid od građevina koji će zatvoriti obalu. Vi ste sada u mogućnosti da to ne učinite. Zašto ne ostaviti prvu liniju obale slobodnu i svakome dostupnu? I zašto ne ostaviti slobodnom unutrašnjost ove divne obale i zemlje? Ne treba dopustiti intenzivne modele gradnje. Tek nakon toga možete da odlučujete da li ćete raditi na visokom, niskom ili srednjem turizmu.

ANALITIKA: Upravo u Budvi imamo taj problem „zidanja obale“, ali i cijelog zaleđa, pa je u posljednjih nekoliko decenija ona postala sinonim za neplanski razvoj. Kako izbjeći da se to ne dogodi na cijeloj obali?

DE TORELJA: Prije svega, ljudi na tom području moraju da znaju šta žele da urade. Nakon toga, imate parlamente, političare, nevladine organizacije koji ne bi trebalo da dozvole da sve krene u pogrešnom smjeru. Naravno, ako Crna Gora odabira intenzivni model razvoja obalskog pojasa, ne treba da čudi ako za 20 ili 30 godina nove generacije počnu da razmišljaju o tome kako da sruše sve što je u prošlosti građeno i počnu iz početka.

Upravo se to sada događa na Majorci - sklanjamo ono što smo loše izgradili u proteklom periodu. Vraćamo stvari na staro. Svi znamo zašto toliko ljudi dolazi na Balearska ostrva: zato što imamo dobro vrijeme i turisti se dobro provode. Ali, uništili smo ono što je na ostrvima bilo lijepo, ono što čini osnovu, i na taj način uništili sami sebe.

1205torrella3

ANALITIKA: Da li bi, u tom slučaju, bilo neophodno sa Crna Gora još strožije definiše šta i gdje smije da se gradi?

DE TORELJA: Zavisi. Ne poznajem Crnu Goru dovoljno dobro, no svjestan sam da cijela zemlja ima mogućnost da se razvija zahvaljujući turizmu. Recimo, imate pet nacionalnih parkova i to već znači da ste sačuvali jedan dio svoje zemlje. S druge strane, turiste možete primati i u hotelima i u nekom drugom vidu smještaja. Oni će svakako doći.

Kada govorimo o gradnji velikih objekata, privilegija je imati hotele uz ili na samoj plaži. Međutim, samo gosti hotela mogu da uživaju u dobrobitima te pozicije i ljepotama tog dijela obale. To nije baš dobro rješenje.

Takođe, imate divnu obalu za razvoj nautičkog turizma, ali morate definisati koliko i kakvih marina želite. U trenutku kada izgradite jednu manju luku sa infrastukturom, u potpunosti mijenjate cijelu obalu. Morate napraviti i balans između broja vezova i mogućnosti da se neometano plovi duž obale. Jer, ako imate hiljadu vezova, imaćete isto toliko plovila koja će se kretati duž obale i svraćati na plaže. Možda nemate mjesta za sve njih... Dakle, s jedne strane razmislite koliko marina treba ovoj obali, a s druge koliko je plaža i drugih mjesta do kojih je zanimljivo ploviti. Na taj način ćete ujedno napraviti balans između ponude i tražnje.

ANALITIKA: Konačno, da li je po Vašem mišljenju moguće značajnije produžiti sezonu, koja je u Crnoj Gori veoma kratka?

DE TORELJA: Lijepo vrijeme je glavni razlog takve sezonalnosti i ona je zastupljena na cijelom Mediteranu. Svaka destinacija želi da produži sezonu, ali da li će u tome i uspjeti - zavisi od same zemlje, od kulturne ponude i mnogo drugih uslova.

I mi na Balearskim ostrvima se borimo s time. Posljednja kriza dodatno je skratila sezonu, pa se trudimo da je produžimo u većim mjestima. U glavnom gradu, Palma de Majorki, trudimo se da to nadomjestimo nekim aktivnostima, poput biciklizma, jer na ostrvu postoji mnogo lijepih mjesta koja se mogu obići biciklom. Takođe, neki na ostrva dolaze zbog brojnih golfskih terena. Pa ipak, na kraju, naša cijela sezona - period kada turisti manje ili više dolaze na Balearska ostrva - traje četiri, najviše pet mjeseci. Takve su vremenske prilike. Nismo mi Karipska ostrva.

Kristina JERKOV

Foto: ASF/Risposte turismo, portsdebalears.com/Txema Oliver, elmundo.es/Alberto Vera

Komentari: 3

de Tortilja

12. 05. 2017 - 14:05

Jes Senjor no CG ima svega stotinak km devastirane obale i saobracaj i posleratnog perioda a goste sirotinju iz okruzenja . Lako je Spanjokima kad se citava Njemacka sjati za vrijeme god odmora a i ovako + sto imaju ogfroman broj vila i apartmana u vlasnistvu.
budva de majorka

12. 05. 2017 - 15:14

Zašto ne ostaviti prvu liniju obale slobodnu i svakome dostupnu? -------------------------------------------------------------------------------------------- Jes no morsko dobro izdaje sumnjivim tipovima ,uglavnom kriminalcima koji peru narko zaradu , a oni napravili torove kao za ovce pa naplacuju kisobrane . Kad svi polijegaju ne mozes prici moru da se okupas u fekalijama i OB tamponima sa krilcima . Za cijenu koju turista plati parking ,suncobrane i lezaljku mozes iz centralne Evrope uplatiti kompletzan aranzman sa avioprevozom u Turskoj ,Grckoj Egiptu ,Tunisu ,Maroku .
[email protected]

12. 05. 2017 - 16:01

Španci imaju Njemce, a za komšije Francuze, Portugalce. A mi imamo Srbe. Ne možemo se mi mjeriti s njima. Srbima je premnogo i 2 eura za ležaljku ili 2,5 za parkiranje auta. Mislite da njemci tako plaćaju? Ostavite se demagogije. Mi imamo potencijal, samo da dovedemo prave turiste
Novi komentar