Povećanje poreza bilo bi alarmantno

Guverner dr Radoje Žugić upozorio je juče da se fiskalna konsolidacija ne smije temeljiti na povećanju poreskih stopa da ne bi ugrozili konkurentnost ekonomije i likvidnost.

Objavljeno: 17. 05. 2017 - 07:55 Promjenite veličinu teksta: A A A
Povecanje poreza bilo bi alarmantno

 – Tome u prilog ide podatak da je prošle godine smanjen nivo stranih direktnih investicija zato što je jedan mobilni operater, istina po zakonu, iznio svoju dobit iz Crne Gore. Ako jedna država u Skandinaviji ima značajno nižu stopu poreza na dobit kompanija nego Crna Gora, onda je to alarm za uzbunu. Hoćemo li da izgubimo to što smo ostvarili stranim ulaganjima ili ne – upitao je guverner na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, na kojoj je usvojen izvještaj o radu CBCG za prošlu godinu.

On je podsjetio da postoje na- čini za konsolidaciju i da se to pažljivo bira i hrabro implementira.

– To nije zaštita tajkuna, već naših ekonomskih interesa – istakao je Žugić i dodao da su strane investicije ove godine krenule snažnije nego prošle. Guverner je kazao da se očekuje da će se desiti preokret i u nivou javnog duga završetkom izradnje dionice auto-puta, da su banke solventne, visoko likvidne i profitabilnije i da na jučerašnji dan imaju preko pola milijarde eura kapitala.

Odliv

Predsjednik Odbora i poslanik SD dr Vujica Lazović je kazao da taj mobilni operater nije usamljen u iznošenju svoje dobiti iz naše države.

– To i drugi rade. Zato treba napraviti mehanizme da sve što se stvori ovdje tu i ostane. U protivnom, ako u bankarskom sektoru imamo dominantno strane banke, ako su telekomunikacionim kompanijama majke u drugim zemljama, postoji velika opasnost da se značajan dio prihoda i dodate vrijednosti dugoročno izvlači iz Crne Gore, a ne da ostane ovdje kako bi se stvorio zamajac za ekonomiju. Ne želim da dižem paniku oko ovog problema, ali neka vrsta ekonomskog patriotizma bi nas natjerala da dugoročno razmišljamo na ovakav način – upozorio je Lazović.

On je ocijenio da je dobro što imamo dobre rezultate kod 15 poslovnih banaka, ali... – Ako u proizvodnji nemamo dobre retultate, brzo ćemo se zapitati šta dalje i zbog koga postoje banke i šta je smisao njihovog dugoročnog poslovanja – objasnio je Lazović. On je ocijenio da je lako reći smanjite javnu potrošnju, ali se onda smanjuje i agregatna tražnja i ne možemo potom računati na projektovani rast ekonomije.

Poslanik DPS Predrag Sekulić kazao je da očekuje da će Crna Gora ostvariti dobar ekonomski rast u ovoj godini. Njegov partijski kolega Petar Smolović pitao je da li CBCG raspolaže određenim mehanizmima kojima bi mogla da „očepi“ kreditnu aktivnost.

 – Ne treba nam zdrava banka, već zdrava privreda. Potrebno je zaustaviti pad industrijske proizvodnje i povećati rast realnog sektora – ocijenio je Smolović.

Kreditiranje

Iz CBCG su objasnili da ne mogu primorati banke na veću kreditnu aktivnost, jer to nije uloga regulatora.

– CBCG može samo da osnaži regulatorni okvir i da stabilno- šću doprinosi snižavanju kamatnih stopa – kazali su iz CBCG. Na pitanje jesu li tačne informacije koje saopštava opozicija da će dvije banke koje su u problemima izazvati potres u finansijskom sistemu, iz Centralne banke su odgovorili da sistemski rizik nije prisutan u bankarskom sektoru i da su depoziti sigurni.

– Nijedna banka se nije obratila CBCG za pomoć. Tačno je da postoje banke kod kojih loši krediti nijesu spali ispod deset odsto. One su pod konstantnom pažnjom CBCG, koja ima kompletnu sliku i stanje rizika po pojedinačnim bankama – objasnili su iz Centralne banke.

Heta konvertovala svega 15 od 123 kredita

Heta i podgorički B2 Kapital su od 123 kreditne partije u „švajcarcu“ u eure konvertovali svega 15, a u Adiko banci u ovom trenutku imamo još samo 12 za koje nijesu potpisani sporazumi o rješavanju duga – kazao je direktor sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci Darko Bulatović. Skupštinski Odbor za ekonomoju juče je poslije duže rasprave o nadzoru primjene Zakona o konverziji kredita u francima u eure odlučio da na nekoj od narednih sjednica predloži eventualne zaključke.

CBCG, kazao je Bulatović, od trenutka od kada je počela nadzor do danas nema prigovora klijenata i dodao da će regulator nadzirati primjenu sve do potpunog okončanja konverzije. – Zakon nije precizan. Ostala su nedorečena područja na koja smo mi ukazivali - vezana za ovla- šćenja CBCG da posmatra pojedinačno matematičku tačnost obračuna. CBCG kontroliše primjenu metodologije izračuna efektivne kamatne stope. Pokazalo se da ni u jednom slučaju metodologija nije prekršena. Visina obračuna, koja, nažalost, u velikom broju slučajeva nije odgovarajuća, Centralnoj banci ne znači mnogo zato što nema pravo da se u to upušta. Nema pravo da presudi, odnosno kaže banci da obra- čun koji je dala klijentu - ne odgovara istini zato što klijent ima prigovore na određene rate, kao i da plaćanja u prošlosti nijesu adekvatno knjižena. To može da radi samo sud – objasnio je Bulatović.

On je kazao da će CBCG sve eventualne zahtjeve korisnika kredita preispitivati dodatnom kontrolom, ali da ono što zakonom nije rečeno neće moći. Bulatović je kazao da su morali biti obustavljeni svi izvršni postupci u trenutku usvajanja zakona.

– Ako nijesu, onda su napravili prekršaj – kazao je Bulatović i dodao da CBCG nema informacija da nijesu obustavljeni. Advokat klijenata Dragomir Ćalasan pitao je Bulatovića kako i na koji način su obavili kontrolu banke i trećih lica, posebno Hete. On tvrdi da Heta nije HAAB platila potraživanja i da je novac samo kružio po Klagenfutru čime, kako kaže, nije napravljena šteta samo klijentima nego i državi. Bulatović, međutim, tvrdi da je sve plaćeno na legitiman način.

– O tome da li je to pitanje negativnog uticaja na finansijski sistem i da li je novac kružio po Klagenfurtu je druga dimenzija. I o njoj bih na drugom mjestu. To nema direktnog uticaja na korisnike kredita – objasnio je Bulatović. Ćalasan je na to odgovorio da ima uticaja na klijente jer se tada postavlja pitanje legitimiteta Hete kao tužioca.

– Kako neko može da tuži ako nije platio svoje potraživanje. U pitanju su fiktivni ugovori – tvrdi Ćalasan.

Predstavnici klijenata su juče tvrdili i da je u odre- đenim slučajevima obračunavana i zatezna kamata iako to zakon ne predviđa. Predstavnik klijenata Dragan Senić kazao je da je razočaran primjenom zakona.

 – Jasno je da nešto nije u redu kad je samo toliko klijenata potpisalo ugovore kod trećih lica – naveo je Senić.

I bankarski ombudsman dr Halil Kalač je kazao da zakon nije primijenjen u zadovoljavajućem obimu.

Sa MMF-om oprezno

Predsjednik Odbora Vujica Lazović smatra da je dobro što imamo dobru saradnju sa MMF-om, ali upozorava da treba biti oprezan.

– Ne mogu nam oni ništa novo i posebno reći osim onog što mi već znamo. Uglavnom iste mjere preporučuju uz manje modulacije od zemlje do zemlje, ali mi ne trebamo čekati da nam neko sa strane nešto saopšti da bi mi bili svjesni onog što treba da uradimo. Mi moramo naše stvari ovdje riješiti – smatra Lazović.

Pobjeda

Komentari: 0

Novi komentar