NAĐ: Rusija sajber napadima podržava anti-NATO i anti-EU pokrete

Tehnološki infrastrukturni sistemi bolnica, vojske, policije, banaka, povjerljivi podaci države ili pojedinca izloženi su napadima sajber kriminalaca. Napad se ne može izbjeći, ali se može odbraniti. O ovoj temi se razgovaralo na konferenciji pod nazivom “Sajber bezbjednost”, koja je u petak 2. juna održana u hotelu Splendid u Budvi. Direktor slovačkog Instituta za bezbjednosnu politiku – SSPI Jaroslav Nađ (Jaroslav Naď), koji je na konferenciji održao predavanje na temu ''NATO dostignuća u oblasti CYBER bezbjednosti'', govorio je za Portal Analitika o bezbjednosnim izazovima na internetu.

Objavljeno: 06. 06. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
NAĐ: Rusija sajber napadima podrzava anti-NATO i anti-EU pokrete

NATO je analizirao napade na svoje zemlje članice i uočeno je da većina tih napada dolazi iz Rusije. Takođe, postojali su značajni podaci da su napadači kontrolisani od strane Rusije radili na nekim sajber operacijama u Holandiji uoči referenduma o pristupu Ukrajine EU, ali i uoči Bregzita u Velikoj Britaniji i u mnogim drugim slučajevima. Njemačke obavještajne službe otvoreno kažu da vide volju Rusije da sa sajber ekspertima utiče na predstojeće parlamentarne izbore u Njemačkoj”, rekao je Nađ u intervjuu za naš portal.

On kaže da svi ljudi u NATO zemljama moraju da žive s ovim problemom.

“Čak i u Slovačkoj smo imali takvih iskustava. Imali smo brojne sajber operacije koje su se fokusirale na anti-NATO i anti-EU pokrete, koji su pokušali da ubijede građane Slovačke da pristup NATO-u i EU nije dobar po njih, dok su s druge strane podržavali neonacističke i neofašističke pokrete”, naglasio je Nađ.

Sajber terorizam ubzanim korakom postaje jedna od najvećih globalnih opasnosti. Više se ne postavlja pitanje da li će biti sajber napada, već kada će ih biti. Svakog dana u svijetu se desi na stotine hiljada sajber napada, dok je Crna Gora prema podacima Ministarstva javne uprave za prethodnih šest mjeseci napadnuta 332 puta.

sala

ANALITIKA: Živimo u vremenu u kojem tehnologija doživljava konstantan napredak i svjedočimo načinu na koji nam olakšava svakodnevni život. Ima li to cijenu? Koliku opasnost predstavljaju sajber napadi?

NAĐ: Zaista živimo u veoma interesantnim vremenima. IT tehnologija je svuda oko nas, djeca se igraju sa pametnim telefonima, svi živimo u nekim tehnološkim trendovima… To nam, u jednu ruku, pomaže da radimo bolje, da lakše napredujemo, lakše pristupimo većini životnih prilika. S druge strane, sav taj tehnološki napredak predstavlja opasnost u stvarnom svijetu, što potvrđuju brojni napadi kojima svakodnevno svjedočimo.

 Ako se sjetimo 2007. godine, gotovo čitava administracija Estonije – uključujući bolnice, banke  i obrazovni sistem – napadnuta je i nekoliko dana ljudi nisu mogli normalno da funkcionišu. Tako da – da; definitivno je da su sajber napadi opasni, a na nama je da uradimo najbolje što možemo da se priključimo novim trendovima i da se pripremimo za sprječavanje najgoreg. Interesantno je da svakog dana u svijetu zabilježi više od 4.000 različitih malver napada, uz više od 200.000 napada drugih vrsti. To je jedan zaista ekstreman broj i mi jednostavno moramo biti spremni.

ANALITIKA: Termin sajber napad čujemo tek kad se provuče kroz novinske naslove. Šta je zapravo sajber napad i ima li sličnosti sa hakovanjem?

NAĐ: Postoje različiti napadi, a ono što ih razlikuje jeste sama svrha. Mogi biti politički, ekonomski ili recimo napadi u kojima organizovane grupe jedne države napadaju drugu kako bi se dokopali povjerljivih informacija ili pokušali da promijene ishode izbora, kao što smo prije nekoliko mjeseci mogli da vidimo u aferi kod pobjede Donalda Trampa, zatim uoči Bregzita u Velikoj Britaniji kako bi promijenili tok izbora i ubijedili građane da je EU loša po njih. To su klasični primjeri sajber napada političkog motiva. Hakovanje je takođe jedan vid sajber napada: to je faktički volja da budete negdje gdje vam nije dozvoljeno i da saznate određene informacije. Ali, većina sajber napada se fokusira na kriminalne aktivnosti kako bi došli do transfera novca ili sajber špijunaže. Bitno je napomenuti da 99 odsto napada nema značajne posljedice na ljude, već se baziraju da nanesu štetu i destabilizuju sisteme kompanija ili lične podatke običnog čovjeka bez ekonomske ili političke pozadine.

nad1

ANALITIKA: Koje zemlje su najugroženije sajber napadima? Koje su insitucije najčešće na meti?

NAĐ: Zavisi na šta se cilja. Naravno, zemlje poput SAD-a, Rusije i Kine hakuju i hakovane su, napadaju i bivaju napadane, to je jednostanvo realnost. To je faktički jedna vrsta malog rata između te tri zemlje, ali ne smijemo zaboraviti ni Sjevernu Koreju koja je posljednjih godina vrlo aktivna u sajber ''ratovima'' ali se oni fokusiraju na političkim poenima i napadima.

Generalno govoreći, zemljama koje su jače u smislu kvaliteta života ljudi i životnog standardna uopšte, prijeti veća opasnost od napada. S druge strane, te zemlje su takođe sve bolje pripremljene za sajber napade, uključujući i civile koji su obučeni i posjeduju sredstva da se odbrane od manjih napada. Ipak, mora se naglasiti da ako tog čovjeka ili neku manju firmu napadne grupa različitih napadača, onda je gotovo nemoguće da se odbrani(e).

ANALITIKA: Šta NATO kao odbrambena alijansa radi po ovom pitanju. Koja su to dostignuća u sprječavanu sajber napada?

NAĐ: NATO je počeo da se bavi ovim problemom još 2002. godine. Još tada se uočilo da je neophodno fokusirati više ovaj savez na sajber odbranu. Od tada je prošlo 15 godina i NATO je prošao kroz veoma težak ali uspješan put, tako da seu današnjem vremenu može uočiti jedna izuzetna spremnost saveza da se odbrani od mnoštva različitih napada u sajber sferi.

Naglasio bih da danas posjedujemo tim za krizne situacije koji je spreman da djeluje 24/7. Takođe, prošle godine u Varšavi je po prvi put potpisan sporazum da se sajber napad karakteriše kao običan napad, te da ako jedna od članica NATO saveza pretrpi značajniju štetu od sajber napada čitav savez mora raditi zajedno da je odbrani, što smatram jednim značajnim korakom ka sigurnijem sajber prostoru. Za ovih 15 godina NATO alijansa je konstantno radila, prolazila kroz razne odbrambene polise i došlo se do tačke u kojoj smo spremniji i naša odbrana je jača nego ikada.

nad

ANALITIKA: Koliko bezbjednosni sistemi okvirno koštaju?

NAĐ: To je jako teško procijeniti jer svaka zemlja ima svoje principe odbrambenih sistema koje će koristiti. Kada je u pitanju SAD, tu su po srijedi milijarde dolara, ali ne moramo njih uzimati kao primjer. Možemo na primjer Slovačku, koja je takođe mala zemlja i NATO članica. Ako je nešto dobro kod tog saveza, to je definitivno činjenica da ste jaki koliko vam je jaka najslabija karika, tako da u sajber svijetu to je veoma važna izreka.

Svaka zemlja koja je punopravna članica NATO-a jednostavno mora da ulaže u sajber sigurnosne sisteme. U Slovačkoj sada unaprjeđujemo situaciju, nismo najbolji među NATO članicama, čak bih rekao da se nalazimo u sredini, ali i dalje sa tim postignućem moramo da ulažemo milione dolara kako bi čuvali našu infrastrukturu. Naravno, kao članica ovog saveza imamo benefit da koristimo specijalizovane NATO agencije za sajber bezbjednost. Tako možete da smanjite trošak jer više NATO članica zajedno ulaže i onda je cijena za pojedinačnu članicu jeftinija.

Takođe, ovaj podatak je jako bitan i za Crnu Goru kao novu članicu. Vaša ulaganja bi bila više miliona eura, ali definitivno ne bi bila dramatična za zemlju, naročito ako uzmemo u obzir da bi sajber napadi na Crnu Goru mogli da izazovu mnogo veću finansijsku štetu nego što bi je nanijelo korišćenje ovih sigurnosnih mjera i sistema.

ANALITIKA: Često čujemo da veliki broj sajber napada dolazi iz Rusije ili od strane ruskih hakera, što je posebno interesantno za Crnu Goru jer već neko vrijeme slušamo i o ogromnom pritisku Rusije na našu zemlju. Koliko su tačne te tvrdnje? Da li su neke zemlje pretrpjele jake sajber napade koji su bili politički motivisani i da li bi i mi trebalo da se plašimo toga?

NAĐ: Kao što smo ranije rekli, sajber napadi su česti na dnevnoj osnovi. Da u stvarnosti postoje brojne grupe u Rusiji, NATO to vrlo dobro zna. Naravno, detalji su povjerljiva informacija ili očigledno je da sve zemlje članice to znaju. NATO je analizirao sajber napade na svoje članice i uočeno je da većina njih dolazi iz Rusije. Takođe, postojali su značajni podaci da su napadači, kontrolisani od strane Rusije, radili na nekim sajber operacijama u Holandiji uoči referenduma o pristupanju Ukrajine EU, ali i uoči Bregzita u Velikoj Britaniji i u mnogim drugim slučajevima. Njemačke obavještajne službe otvoreno kažu da vide volju Rusije da radeći sa sajber ekspertima utiče na predstojeće parlamentarne izbore u Njemačkoj.

nad2

Moramo da živimo sa tim, pa čak smo i mi u Slovačkoj imali takvih iskustava. Imali smo brojne sajber operacije koje su se fokusirale na anti-NATO i anti-EU pokrete  koji su pokušali da ubijede građane Slovačke da pristupanje NATO-u i EU nije dobar po njih, dok su, s druge strane, podržavali neonacističke i neofašističke pokrete. Tako da postoje mnogi načini za sajber napade. Tom prilikom smo pretrpjeli veliku štetu na infrastrukturi od strane Rusa, ali to je nešto sa čim moramo da živimo i još jedan izazov na koji moramo da imamo spreman odgovor.

To je politička igra, igra između Rusije i NATO zemalja. Ruska federacija, Sjeverna Koreja i Kina su veoma aktivne u pokušajima da dobiju povjerljive informacije od strane NATO članica. S druge strane, iskreno govoreći, većina članica ima dovoljno sofistcirane sisteme za odbranu od ovakvih napada, ali i za izvršavanje samih napada.

ANALITIKA: Istorija je preko ratova ostavila brojne ožiljke na ljudima. Ima li straha u budućnosti od sajber ratova?

NAĐ: Postoje mnogi strahovi kada je u pitanju sajber prostor i budućnost svijeta. Taj rat je za sada na nivou naučno-fantastičnog filma, ali ništa nije isključeno. Moramo da reagujemo kako bi unaprijed pripremili i lakše neutralisali negativne uticaje koji mogu uslijediti. Generalno govoreći, sajber prostor je nešto što je značajno unaprijedilo naše živote, pomoglo edukativnom sistemu, sociološkom sistemu i medicini mnogo više nego što bi ljudi pomislili. Ali, u pravu ste: mogu veoma lako postojati situacije u kojima bi se morali prilagoditi tim projekcijama. Međutim, smatram da su ljudi dovoljno pametni kako bi predvidjeli i potpuno izbjegli takvu situaciju.

ANALITIKA: Da li je iko bezbjedan na internetu?

NAĐ: U posljednje vrijeme ljudi su po ovom pitanju previše uzrujani – u jednu ruku paranoidni – što većinom dolazi od neznanja i novinskih naslova. Međutim, čak iako ljudi postaju paranoidni to ne mora da znači da nisu u pravu. Moramo da budemo jako oprezni dok koristimo čak i obične stvari kao što je Fejsbuk, ili druge društvene mreže, mejl i komunikacione programe.

Malo je smiješno, ali nedavno istraživanje u zapadnoj Evropi je pokazalo da će 78 odsto ljudi otvoriti mejl čak iako znaju da poruka sadrži virus. To je jednostavno ljudska radoznalost; ljudi se ne ponašaju odgovorno. Da smo odgovorni na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama, onda ne bi postojao razlog za strah za budućnost IT-a i budućnost privatnosti njihovog života. Ali, ljudi se ne ponašaju dovoljno pametno i to je problem. Ljudi smatraju da su skriveni dok su na društvenim mrežama, ali ne shvataju da je potpuno suprotno i da se mnoge informacije koje postavljaju i koje daju drugima mogu iskoristiti protiv njih. 

Luka ĐURIĆ

Komentari: 0

Novi komentar