Novi zakon o visokom obrazovanju: Hoće li svi morati biti masteri?

"Za većinu profesija trogodišnje studije su nedovoljne, tako da će većina ranijih četvorogodišnjih programa preći na petogodišnje, pa ćemo imati „poplavu“ magistara. Izgleda da niko nije razmišljao o onima koji ne mogu da završe postdiplomske studije. Za šta su školovani i koje će poslove oni moći da obavljaju sa znanjem iza kojeg je trogodišnji bačelor?", kaže za Portal Analitika bivši ministar prosvjete, akademik Slobodan Backović.

Objavljeno: 19. 06. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Novi zakon o visokom obrazovanju: Hoce li svi morati biti masteri?

Vlada je prošle nedjelje usvojila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i taman kad smo pomislili da će budući studenti koji ove godine upisuju fakultet znati koliko godina treba da idu na studije da bi,recimo, radili kao nastavnici u školi, ispostavilo se da smo previše nadali.

Sada učiteljice mogu da rade u školi, ako imaju ukupno 240 kredita, odnosno četiri godine studija. Oni koji ove godine krenu na studije, prvo će morati da završe osnovne studije i steknu diplomu bačelora sa 180 kredita i da nakon toga upišu postdiplomske u trajanju od dvije godine i steknu zvanje mastera od 300 kredita. Hoće li učiteljici trebati tri ili pet godina, i hoćemo li produkovati sve same magistre, pitanje je koje će biti riješeno drugim zakonima. Isti je slučaj i sa zapošljavanjem u javnoj upravi, za koju je bilo potrebno uglavnom 240 kredita. Ili za polaganje pravosudnog ispita.

U većini postojećih sistematizacija, i u državnom i privatnom sektoru za visoku školsku spremu predviđa stepen VII1 (bačelor 240 kredita odnosno specijalista 240 kredita). I sve će ove sistematizacije morati da se mijenjaju, a poslodavci će dalje određivati gdje će definisati da traže VI stepen bačelora (180 kredita) ili master (300 kredita).

Zna se da se ništa ne zna: Od Ministarstva prosvjete nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore na ova pitanja. Nezvanično saznajemo, da nije razlog što neće da odgovore, nego što ne znaju odgovor. Ima vremena, dok ova generacija završi trogodišnje studije, riješit će se i to. To što studenti ne znaju hoće li morati ići tri ili pet godina na studije, manje je bitno. Bitna je reforma.

backovic"Za većinu profesija trogodišnje studije su nedovoljne, tako da će većina ranijih četvorogodišnjih programa preći na petogodišnje, pa ćemo imati „poplavu“ magistara.  Izgleda da niko nije razmišljao o onima koji ne mogu da završe postdiplomske studije. Za šta su školovani i koje će poslove oni moći da obavljaju sa znanjem iza kojeg  je trogodišnji bačelor?", kaže za Portal Analitika bivši ministar prosvjete, akademik Slobodan Backović.

Ono što se zna, nakon usvajanja predloga zakona, je da će se diploma prilikom zapošljavanja onima koji su starom sistemu završili četvorogodišnje studije računati prilikom zapošljavanja kao diploma mastera. Isto je i za one koji su "po Bolonji"" specijalisti, odnosno koji su završili četvorogodišnje studije. I njima će  se diploma prilikom zapošljavanja vrednovati kao diploma mastera, odnosno petogodišnjih studija. Da preciziramo, njima će prilikom zapošljavanja biti poklonjeno 60 kredita. To bi, kao, trebalo da bude kompromisno rješenje. Kao da se ide na fakultet da bi diplomu okačili na zid, a ne da bi pokušali da nađu kakav takav posao. To rješenje ne važi za one koji hoće dalje da se školuju i doktoriraju.Oni će prije doktorata morati da uče još jednu godinu.

"Jasno je da izjednačavanje diploma sa različitim ECTS nije moguće. Koliko vidim, u Nacrtu zakona predlažu da nosioci tih diploma imaju jednaka prava prilikom zapošljavanja. Zašto se to pitanje reguliše ovim Zakonom, a ne Zakonom o radu ostaje nejasno. Otvoreno pitanje ostaje i prepoznavanje bačelor diploma sa 240 ECTS koje će nam doći iz inostranstva", kaže akademik Backović.

mpBesplatno školovanje: Novim predlogom zakona je propisano i da je školovanje za sve studente besplatno a izašlo se u susret studentima državnog Univerziteta da se polaže prijemni za upis na master studije. Na taj način će se, ističu, moći upisati samo oni koji znaju i izbjeći takozvano pranje diploma-da se osnovne studije završavaju na privatnim ili fakultetima u okruženju sumnjivog kvaliteta sa visokim prosjekom i da ti studenti imaju prednost prilikom upisa na specijalističke studije na državnom.

Ove godine je ostao isti broj studenata kao i lani, na onim programima koji su dobili akreditaciju. Kako su neki programi ukinuti realno će biti manje upisanih studenata, tako da se nezvanično procjenjuje da izdvajanja iz budzeta neće biti pretjerano veća. Koliko će tačno biti, naravno da se ne zna. Pominje se cifra od oko milion eura.

Akademik Backović, međutim, navodi da ako upis u prvu godinu u narednih par godina ostane na ovogodišnjem nivou, za pet godina na UCG će studirati oko 10.000 studenata na budžetu i oko 7.000 samofinansirajućih, koji obnavljaju godinu. Za školovanje budžetskih trebaće minimum 25 miliona eura. " Da li smo sigurni da ćemo moći da od građana i privrednika dobijemo ovaj novac, a da to ne bude udar na njihove prihode? Da li smo procijenili uticaj na politiku zapošljavanja? Kakav će biti uticaj na realnu kompetitivnost u visokom obrazovanju i osposobljavanje mladih za uspješan ulazak u svijet rada i za uspješan doprinos razvoju društva?Ako smo na ova i slična pitanja kritički odgovarali, onda smo donijeli istorijsku odluku", kaže on.

rektoratFinansiranje besplatnog školovanja: Na pitanje finansija je posebno ukazivano iz Centra za građansko obrazovanje.

"Nejasno je uporno odbijanje ministra da uključi u izmjene one odredbe koje povećavaju nivo transparentnosti finansijskog rukovođenja na UCG, a posebno imajući u vidu da će UCG postati sada mnogo veći korisnik budžetskih sredstava nego ranijih godina, kao i da se javno u cjelini objavljuju magistarske i doktorske teze akademskog osoblja na UCG i onih koji ta zvanja steknu na UCG a što bi bio efikasan doprinos borbi protiv brojnih do sada identifikovanih akademski nečasnih radnji”, kazala je ranije medijima izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.

I samo rješenje 3+2+3 je dosta kritikovano - i danas se postavlja pitanje zašto za neke programe nije ostalo rješenje da osnovne studije traju četiri godine.

"Ranije rješenje da osnovne studije (bačelor) traju četiri godine nije bilo slučajno. Naime, četiri godine studija davale su dovoljno jaku podlogu  da može da se počne sa profesionalnom radnom karijerom ili nastavi usavršavanje. Nije slučajno da većina studijski programa u Americi traje četiri godine i da su to najbolji programi", kaže Backović.

 I jedan od vlasnika privatnog fakulteta UDG Veselin Vukotić je kritikovao to rješenje za Pobjedu i ukazivao na programe u SAD koji traju četiri godine. No, ne spori se da je to rješenje u skladu sa Bolonjskom deklaracijom.

Crna Gora je Bolonjsku deklaraciju počela da primjenjuje 2004. godine, a često se čulo da je ne primjenjujemo na pravi način. U međuvremenu je u mnogi zemljama detaljno preispitani njeni dometi a neki fakulteti, naprimjer, u Hrvatskoj su napustili model studiranja "po Bolonji".

Skupština Crne Gore će se o novom zakonu izjasniti, kako saznaje Portal Analitika, na sjednici 29. juna. Počeće da se primjenjuje od ove studijske godine. Vidjećemo hoće li biti kakvih amnadmana i hoće li ko "uzeti u razmatranje" ovaj zakon.

Ako se bude imalo kad od "državnog udara", Rusije i sličnih velikih tema...

 Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ

Komentari: 26

kuč

19. 06. 2017 - 07:44

po njemu ispada da kakav god zakon bio,ne valja . Uvijek i iznova on se ne slaže sa Bolonjom ali ne kaže kako bi trebalo onda da izgleda visoko obrazovanje . Bio je i ministar Prosvjete tako da bi trebao da radi a ne da uvijek filozofira . Jednostavno je sve oko visokog obrazovanja , prvo država treba da afirmiše plan visokog obrazovanja tako što će odrediti u svojoj sistematizaciji za koje poslove treba bečelor diploma a za koje master diploma . Ovako ispada da su sve eksperti zaposljeni u javnim ustanovama a znamo koji su dometi ,zatim univerziteti moraju da stoje iza svojih programa ( naročito profesori koji predaju ) i da afirmišu svoje svvršene studente ,a država treba da rangira te univerzitete na osnovu uspješno prenijetih znanja . U zemljama koje su sprovele Bolonju ona služi za sticanje opšteg ,višeg i ekspertskog znanja da bi se efikasnije rješavali problemi . Kod nas služi za obračun prošlosti sa budućnosti .
AKADEMIK

19. 06. 2017 - 07:46

backoviću, novi sistem obrazovanja će biti odličan i u skladu sa sistemom obrazovanja u EU, u koju želimo da uđemo, a podsjećam da ne ulazimo u sastav SAD, pa je neuporediv naš i njihov sistem obrazovanja već sa EU.Drugo, jasno je zašto si ti i prof.Vukotić protiv ovog odličnog rješenja jer protežirate privatne fakultete.Treće, dok si bio ministar prosvjete ništa nisi učinio za reformu obrazovanja, i treba da se pokriješ ušima i da čestitaš rektorki Vojvodić i ministru Šehoviću!
Danica

19. 06. 2017 - 10:04

Evo ne valja ni kad je besplatno. Nista ovom narodu ne odgovara.
Stanko

19. 06. 2017 - 10:05

To sto neko godinama nije primjenjivao bolonju kako treba, pa je izmislio 4. godinu je problem. Sad se to rjesava i uskladjujemo se sa EU.
Darko

19. 06. 2017 - 10:06

Obrazovanje je nesto na cemu ne treba stedjeti, to je najveci zalog za buducnost. I poydravljam svaku reformu koja ce omoguciti nasim mladim ljudima da besplatno sticu zanje u svojoj zemlji.
Milena5

19. 06. 2017 - 10:07

Za svaku reformu je potrebno vrijeme. Vazno je da se pocelo. Svaka cast, Sehovicu.
yO-Go

19. 06. 2017 - 10:08

Za Ministarstvo prosvjete imam samo riječi hvale, sve što su do sada uradili je u cilju poboljšanja obrazovnog sistema. Ne sumnjam da će i ovaj zakon biti kvalitetan poput rada sadašnjeg ministra.
bivsha studentkinja

19. 06. 2017 - 10:11

Izmjene u tom dijelu su neophodne i bilo je krajnje vrijeme da se počne raditi nešto na tom pitanju. Ministarstvu čestitam na tome što će se napokon uhvatiti u koštac sa onim što tišti cijelu studentsku popoulaciju i što će napokon oni koji studiraju u Crnoj Gori biti i po zvanjima izjednačeni sa studentima iz ostalih zemalja EU pa će se i povećati mobilnost studenata. Svi znamo da trenutno postoji problem i da stvari kad tad moraju da se mijenjaju, što prije dođe do onoga što predviđa ovaj Predlog zakona o visokom obrazvanju to bolje za studente.
Ana

19. 06. 2017 - 10:15

Zaista ne razumijem ljude koji znaju samo da kude, ne uzevši u obzir nužnost uvođenja reforme obrazovnog sistema, koja nam je zaista bila potrebna, ali našem narodu šta god da se ponudi nije na zadovoljavajućem i očekivanom nivou.
Kojo

19. 06. 2017 - 10:16

Reče čovjek koji nije ništa uradio po pitanju bilo kakve reforme.
ucg

19. 06. 2017 - 21:25

Pojma nemaš. Napravio je toliko za šest godina da vi na čelu sa Radmilom ne možete to okrečiti za petnaest godina. I dok je radio na UCG nije bilo da nastavnici drže po 20 kurseva, a asistenti imaju vježbe na 12 kurseva.
lilila

19. 06. 2017 - 10:21

evo dezurnih kriticara ja se zacudih kako vec dosad nisu bacili svoje strucne komentare na nesto sto je dobro, ali evo za brigu mjesta nema jer su se probudili da pobljuju i po ovom zakonu. ono što je bitno jeste da ovo ide na ruku studentima i da je u njihovu korist, a ovi doticni ce vazda kritikovat i negovdovat, za to su i placeni.
AKADEMIK

19. 06. 2017 - 10:24

a neka to što su pojedini profesori sa privatnih fakulteta protiv besplatnog studiranja no i ne poznaju evropske prilike pa kažu da se boje "poplave" mastera, a ne znaju da su u Evropi najmanje POLA svršenih studenata - MASTERI ! i biti master na zapadu nije ništa naročito, no mi u svojim glavama još nismo promijenili tu svijest da je master (ili magistar) neki genije i da je to nemoguće postati..ma dajte molim vas, ovakve profesore treba pod hitno u penziju! a slažem se da takvu svijest treba razbiti u glavama onih koji prave sistematizacije u javnim i državnim službama i treba promijeniti i na sva radna mjesta sa vss staviti bečelor a samo na rukovodeća mjesta staviti master i mirni smo!
Goran

19. 06. 2017 - 15:14

Master i magistar nije isto. U Bolonji ne postoji magistar. Master je izjednacen sa diplomiranim, a za magistra se nekada studiralo jos dvije godine nakon diplomiranja. Ta dva zvanja se nikako ne mogu izjednacavati.
AKADEMIK

19. 06. 2017 - 22:38

haha gorane, reći da master i magistar nije isto može samo velika neznalica.MAGISTAR I MASTER su potpuno ISTA zvanja. i nije tačno da su se magistarske studije studirale dvije godine nakon završetka 4-godišnjeg fakulteta već samo JEDNU godinu kao i sada.tako da nemoj širiti lažne vijesti. JA sam magistrirao nakon JEDNE godine studiranja, tako da mi nemoj pričat tu priču.
Duka

20. 06. 2017 - 15:16

Koliko god da si studirao magistarske, master i magistar nisu isto, covjek je u pravu po tom pianju. Ovdje ti ispadas neznalica.
AKADEMIK

28. 06. 2017 - 00:33

ti si beznadežan slučaj svakako, ali pameni ljudi koji čitaju ovo znaju da je master i magistar isto i tu ne možeš ništa. pođi na gugl pa vidi kako se u nekim zemljama naziva master a negdje magistar, ali je to potpuno isto i titula se stiče nakon PET godina studija i kod jednih i kod drugih
ĆIro

19. 06. 2017 - 10:26

evo ćemo brzo put amerike preko udg-a izgleda, nego su nam na žalost ili na sreću skoro svima džepovi dosta plitki da se može ta sila od fakulteta priuštit. kritikuju oni kojima su studenti posljednja rupa na svirali, koji misle samo na svoj položaj. u penziju polako, da nam svima bude bolje.
Lo Lo

19. 06. 2017 - 10:46

e jes drugovi i drugarice kriticari svega i svacega sve ce bit onako kako vama pojedinacno odgovara a studenti ce ispastat kako da ne samo sve vi bavite vasim analizama i udarajte po odredbama zakona sto vam po dzepovima udaraju a ja se nadam da ce ovo ipak ici u korist studentarije i da ce napokon da se radi na korist studenata a ne na licnu korist pojedinaca bravo za besplatne studije!!!
Ce-tinje

19. 06. 2017 - 11:52

Jasno je da Backovic nastupa sa pozicija privatnog/profitnog fakulteta koji ako se reforma uspije sprovesti ide u bankrot. Sehovic I ministarstvo su jedini koji imaju ucinak u unutrasnjoj politici
Duka

19. 06. 2017 - 13:27

Dosta veliki kuriozitet je ovo racunanje ECTS poena pri zaposljavanju. Neko nije shvatio cemu ti ponei sluzhe.
MI ili oni

19. 06. 2017 - 17:27

Drzavni univerziteti obrazuju degenericne kadrove. Niko ne zna savremene tokove. Svi bi voleli da se drustvo ne mijenja,a da CG prati trendove civilizovanih drustava. Ali nije tako - svijet se razvija i mi ostajemo na dnu. Privatni fakulteti su u trendu i imaju jasan zamajac razvoja. Ukinite drzavne retardirane fakultete i imacete da shvatiete prast neupotrebljivih znanja koja ce se drasticno smanjiti. Svaka cast Vojvodicki koja se uhvatila u costac sa orozallim tvorevinama starih diogmi. Imam primjer iz HN i znam da se svi profesori obrazuju iz novina. Hocemo li u naprijed, Obrazujmo se preko nastavnog procesa, koji ne uvazava stare zasluge, vec nova saznanja u oblastima koja su trenutno svjertski aktuelna. Sramota me da dijelim isti obrazac ponasanja sa ``starim nastavnim kadrom``.
hit00

19. 06. 2017 - 20:39

Jasta senjore privatni fakulteti pa ne moramo ni uciti.Skupiti malo parica i kupiti diplomu ko nedo Bog Toma Nikolic i Stefanovic i jos puno njih
MARKO M

19. 06. 2017 - 18:43

Treba spriječiti samo masovna prepisivanja, ovo su samo tehničke stvari, a sustina je spriječiti zloupotrebe. Javna je tajna da dobar dio studenata dobar dio ispita polaže na razno razne načine, kao što su bubice, itd. Profesori po običaju ćute, dok će to Crnu Goru žestoko da košta, i već se osjeća. Ne zna se gdje je gora situacija da li na državnom ili privatnom univerzitetu. Interesantno je da o ovome javnost malo prica, a Crna Gora tone... Ojha....
ovca

19. 06. 2017 - 22:48

Nemojte da vam Hrvatska bude svetionik i vodilja za ovakva pitanja. Oni prosto nisu postavili dobre osnove za primjenu Bolonjskog sistema, kome je praksa suština i bit. Dobar rad u praktičnom djelu tokom studija isporučuje na tržište rada zaokruženu ličnost, bez potrebe za pripravničkim stažom. Pri tom država uštedi sadašnjih 350€ po pripravniku mjesečno, a poslodavci stiču priliku da obučavaju studente na praksi prema tenutnim potrebama tržišta. Državni ispit se polaže u okviru završnog ispita, imajući ECTS tokom tri godine studija za osnovu. Razumije se da na praksi student ima sve obaveze kao i bilo koji zaposleni u firmi koja ga je primila u svoje okrilje, uključujući stizanje na vrijeme i mentorstvo poslodavca. Poslodavcu se ta usluga visokoškolskoj ustanovi boduje za očuvanje licence i članstva u komori.
Stan

21. 06. 2017 - 10:32

Do juče niđe ni jedne škole po crnoj gori a sad svi masteri hahah
Novi komentar