Sloveniji tri četvrtine Piranskog zaliva

Slovenija je dobila tri četvrtine Piranskog zaliva, nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali jeste prolaz kroz dio hrvatskog mora, odlučio je Arbitražni sud.
Objavljeno: 29. 06. 2017 - 16:25 Promjenite veličinu teksta: A A A
Sloveniji tri cetvrtine Piranskog zaliva

Takođe, Slovenija je dobila i slobodan prolaz kroz dio hrvatskog mora ka međunarodnim vodama.

Koridor do međunarodnih voda je širok oko 2,5 nautičke milje i prema riječima suda slovenački brodovi i avioni imaće svu slobodu prolaska kroz hrvatsko područje
Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.

Arbitražu o razgraničenju Hrvatske i Slovenije načelno su dogovorili Ivo Sanader i Janez Janša, sporazum su potpisali Jadranka Kosor i Borut Pahor, a odluku o izlasku Hrvatske iz postupka jednoglasno je donio Sabor za vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Da će se pitanje razgraničenja Hrvatske i Slovenije, pa tako i o zalivu koji Hrvati zovu Savudrijska vala, a Slovenci Piranski zaliv, odlučivati međunarodnom arbitražom, načelno je dogovoreno prije gotovo punih deset godina. Bilo je to vrijeme slovenskih ucjena hrvatskom putu prema Europskoj uniji i najava kasnijih blokada pojedinih poglavlja, piše dnevnik.hr.

Dogovor Sanadera i Janše

Načelan dogovor davne 2007. postigli su tadašnji premijeri Hrvatske i Slovenije, Ivo Sanader i Janez Janša koji su se 26. kolovoza susreli na Strateškom forumu na Bledu.
Naknadno je postignut dogovor da će o sporu Hrvatske i Slovenije odlučivati međunarodna arbitraža, no Sporazum o arbitraži potpisan je tek dvije godine kasnije.

Ni Sanader ni Janša tada više nisu bili na vlasti. Sanader je "zahvalio na saradnji" (kasnije se ispostavilo da je bio pritisnut ozbiljnim optužbama koje se još danas rješavaju na sudu), uz objašnjenje da je između ostalog otišao i zbog slovenske blokade pristupnih pregovora s EU-om nakon što nije htio da trguje hrvatskim teritorijema, a Janša je izgubio na izborima, takođe opterećen optužbama da je primio mito u slučaju nabavke borbenih oklopnih vozila. Sporazum su tako potpisali premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor.

Potpisan Sporazum

Svečano potpisivanje upriličeno je 4. novembra 2009. u Stokholmu u zgradi švedske Vlade i u prisustvu švedskog premijera i tadašnjeg predsjedavajućeg Evropskog savjeta Fredrika Reinfeldta. Njime je rješavanje graničnog pitanja Hrvatske i Slovenije prepušteno Međunarodnom arbitražnom sudu (PCA) u Den Haagu, a prethodno su ga odobrili zastupnici Hrvatskog sabora i članovi slovenskog Odbora za vanjsku politiku.

Arbitražni bi sud prema sporazumu trebalo da odredi tok granice na moru i kopnu, vezu Slovenije prema otvorenom moru i korištenje relevantnih morskih područja. Definisano je da će Arbitražni sud imati pet članova od kojih bi po jednog imenovale Hrvatska i Slovenija, dok bi do imena ostale dvojice i predsjednika trebalo doći međusobnim dogovorom birajući s popisa kojeg će sastaviti predsjednik Evropske komisije i savjetnik za proširenje.

Cijeli proces trebalo je da počne kad Hrvatska potpiše ugovor o pristupanju Evropskoj uniji, obje zemlje morale su ratifikovati Sporazum i unaprijed se obvezati da će prihvatiti presudu kakva god ona bila.

Ipak, ni nakon toga nije sve teklo glatko. U Sloveniji su postojali žestoki otpori takvom razvoju događaja, a odluka o arbitraži završila je na referendumu. Tijesnom većinom, od svega nešto više od 51 odsto, Slovenci su prihvatili Sporazum o arbitraži 6. juna 2010. Sporazum o arbitraži stupio je na snagu 29. novembra 2010.
Imena arbitražnih sudija saznala su u januaru 2012. Za predsjednika Arbitražnog suda, koji je konstituisan istog mjeseca, imenovani su Gilbert Guillaume iz Francuske, Bruno Simma iz Njemačke i Vaughan Lowe iz Velike Britanije. Na prijedlog Hrvatske imenovan je Budislav Vukas, a Jernej Sekolec na prijedlog Slovenije.
Tada je objavljeno i da Hrvatsku pred sudom predstavljaju Maja Seršić, šefica Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, te Andrea Metelko Zgombić, šefica Odjela za međunarodno pravo Ministarstva vanjskih poslova.

I dok je njih sve čekala gomila posla, činilo se da svima ostalima na obje strane granice ne predstoji ništa drugo nego da sjede i čekaju Međutim, do pukog sjedenja nikome nije bilo, ni diplomaciji, ali ni tajnim službama.

Tako je u julu 2015. najprije srpski Kurir objavio da odluka o dodjeli najmanje dvije trećine Savudrijske vale / Piranskog zaljeva ide u korist Sloveniji. Nakon toga je 22. jula i Večernji list objavio audiosnimke nekoliko razgovora slovenskog člana suda Jerneja Sekoleca sa slovenskom zastupnicom na sudu Simonom Drenik koji su snimljeni krajem 2014. i početkom 2015. Sekolec je u razgovorima prenosio detalje iz povjerljive rasprave članova Suda, kao i izjave i mišljenja ostalih članova, Guillaumea, Simma, Lowea i Vukasa.

U tim je razgovorima prenio izjavu Guillaumea da su "Slovenci dobili što su htjeli na moru" te ustvrdio da će Slovenija dobiti dvije trećine, ako ne i više, spornog zaliva. Sekolec je vrlo brzo nakon toga podnio ostavku, a cijela je afera u medijima vrlo brzo dobila zvučan naziv Pirangate.

Hrvatska vlast, kojoj je tada na čelu bila Kukuriku koalicija, žestoko je reagovala. Zoran Milanović, tadašnji predsjednik Vlade, održao je sastanak s čelnicima parlamentarnih stranaka 27. jula, nakon čega je najavio da Hrvatska izlazi iz arbitraže.

"Sastanak je bio kratak. Hrvatska mora raskinuti arbitražni ugovor i držati se međunarodnog prava. Očekujem veliku podršku i nadam se da ću je dobiti jednoglasno", rekao je tada Milanović, dodajući da je postupak kontaminiran. To je sintagma koju ponavlja i današnji vrh vlasti kada govori o postupku arbitraže.
Izlazak Hrvatske iz arbitraže

Jednoglasnu podršku zaista je i dobio. Sabor je već dva dana kasnije, 29 jula, jednoglasno donio odluku kojom je obvezao Vladu da pokrene postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma. Za takvu odluku izjasnio se svaki od 141 zastupnika, koliko ih je bilo na sjednici.

Slovenija je pokušala da sanira štetu imenovanjem na upražnjeno mjesto arbitražnog suca Ronnyja Abrahama, tadašnjeg predsjednika Međunarodnog suda pravde (ICJ), no ni to nije pomoglo. Abraham je na to mjesto imenovan 27. jula, no samo sedmicu kasnije, 3. avgusta, Abraham je podnio ostavku.

Sud je tada saopštio da je Abraham na imenovanje pristao u nadi da će to pomoći u obnovi povjerenja između Hrvatske i Slovenije te omogućiti normalan nastavak procesa uz odobrenje obije strane. No vrlo je brzo uvidio da "trenutna situacija ne može ispuniti ta očekivanja" pa je odlučio da više nije primjereno da bude arbitar u postupku.
Nove sudije

Stoga je Guillaume 25. septembra 2015. imenovao Norvežanina Rolfa Einara Fifea slovenskim, a Švajcarca Nicholasa Michela za hrvatske predstavnike u arbitraži. Hrvatsku to nije pretjerano impresioniralo, kao ni službena odluka Stalnog arbitražnog suda u Hagu od 30. juna 2016. da će se arbitraža nastaviti bez obzira na to što je Hrvatska iz nje izašla. Sud je u svojoj odluci potvrdio da je Slovenija kršila neke odredbe arbitražnog sporazuma, ali ne u mjeri koja bi opravdavala izlazak Hrvatske.

Uprkos tome, Hrvatska je nastavila da se ponaša kao da arbitraža ne postoji, a tako se postavila i do današnjeg dana.

Peđa Grbin, SDP-ov saborski zastupnik, nedavno je ustvrdio da je upravo u tome i najveći problem.

"Vlada od marta 2016, odnosno Miro Kovač i Davor Ivo Štir nisu preduzeli niti jednu radnju koja je potrebna da bi došlo do prestanka sporazuma. Time su Hrvatsku doveli u izrazito tešku situaciju jer su dali za pravo Sloveniji kada tvrdi da sporazum nije prestao, a dali su za pravo i sudištu kad je odlučilo nastaviti postupak i donijeti arbitražni pravorijek", rekao je Grbin početkom ovog mjeseca.

Hrvatska odluku ignoriše

U svakom slučaju, današnju odluku Hrvatska namjerava potpuno da ignoriše i praviti se da ona uopće ne postoji. Slovenci je, pak, željno iščekuju, no zapravo niko ne zna što će se dogoditi nakon njene objave.

Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana rekao je da očekuje tek "jako puno živahne atmosfere u medijima", dok Slovenci najavljuju da će polazna točka za svaki njihov budući kontakt s Hrvatskom vezan za pitanje razgraničenja biti upravo odluka Arbitražnog suda.

Komentari: 0

Novi komentar