Irena Tatažinjska: Crna Gora fascinira raznolikošću i kulturnim bogatstvom

Drago nam je da je Crna Gora od 35 pregovaračkih poglavlja otvorila 26 i privremeno zatvorila dva. Sve ovo dokazuje odlučnost crnogorske Vlade i društva za realizaciju strateškog prioriteta Crne Gore kakav je pristupanje EU. Poljska je cijelo vrijeme dosljedno prati u tome. Čestitamo Crnoj Gori i članstvo u NATO, jer ono povećava sigurnost i prosperitet ne samo u Crnoj Gori, već u regiji i cijeloj Evropi, kazala je Irena Tatažinjska.
Objavljeno: 17. 07. 2017 - 11:27 Promjenite veličinu teksta: A A A
Irena Tatazinjska: Crna Gora fascinira raznolikoscu i kulturnim bogatstvom

Proteklih godina Ambasada Republike Poljske u Crnoj Gori podržala je na festivalu KotorArt koncert pijaniste, kompozitora i tvorca muzičkih instrumenata Slavomira Zubžickog (2014), violinistkinje Patricje Pjekutovske i pijanistkinje Ane Mjernik (2015), a prošle godine nastup jednog od najvećih živih kompozitora na svijetu - maestra Kšištofa Pendereckog, i violinistkinje Patricje Pjekutovske.

Neposredan povod za razgovor sa ambasadorkom Irenom Tatažinjskom je koncert „Poljska u srcu“, koji će sjutra biti priređen u okviru 16. KotorArt Don Brankovih dana muzike u Crkvi Svetog duha u Kotoru od 21 čas i 30 minuta. Uz Festivalski orkestar KotorArta nastupiće poljski umjetnici  pijanista Lukaš Krupinjski i maestro Bartoš Žurakovski. Na programu su Koncert za klavir u f-molu broj 2, opus 21 Frederika Šopena, zatim Serenada u C-duru Mjećislava Karloviča i Stara poljska svita Andžeja Panufnjika.

ANALITIKA: Kako vidite Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji? Na koji način Poljska podržava Crnu Goru na tom putu?
TATAŽINJSKA:
Crna Gora je na putu prema EU učinila velik napredak u reformi države, tako da je opšte priznata za lidera u regionu Zapadnog Balkana. Poljska je od samog početka aktivno podržavala i podržava je na tom putu, prenoseći svoje iskustvo iz pretpristupnog perioda i ekspertsku podršku u aktivnostima transformacije. Tom cilju ne služe samo česti politički kontakti, posjete i sastanci, već i ekonomski, kulturni i naučni kontakti. Poljsko Ministarstvo vanjskih poslova je, pored postojećih brojnih treninga, radionica za predstavnike crnogorskih institucija, lokalnih uprava, u saradnji s crnogorskim ministarstvima iniciralo nove projekte. Ove godine je treći put održana Akademija proširenja, projekat obuke predstavnika administracije zemalja Zapadnog Balkana, i iz Crne Gore su učestvovale četiri osobe. Cilj Akademije je da zemljama Zapadnog Balkana prenese iskustva Poljske, koja su u vezi sa procesom reformi i ulaskom u EU. Akademija pokazuje rezultate transformacije naše zemlje i raspon promjena, čije je dostignuće bilo moguće zahvaljujući korišćenju fondova EU, npr. u poljoprivredi. Takođe, planiramo druge projekte kroz angažovanje studenata iz država Zapadnog Balkana. Već dugi niz godina, poljsko Ministarstvo vanjskih poslova pruža finansijsku pomoć Crnoj Gori kroz tzv. male grantove. Do sada smo pružili pomoć školama, socijalnim centrima i zdravstvenim ustanovama.

Drago nam je da je Crna Gora od 35 pregovaračkih poglavlja otvorila 26 i privremeno zatvorila dva. Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, Crna Gora je 20. juna otvorila pregovore u poglavljima 1 – Slobodno kretanja roba, i 22 – Regionalna politika, a zatvorila poglavlje 30 – Vanjski odnosi. Crna Gora je aktivna u regionalnoj saradnji i otvorena za dijalog sa susjedima. Sve ovo dokazuje odlučnost crnogorske Vlade i društva za realizaciju strateškog prioriteta Crne Gore kakav je pristupanje EU. Poljska je cijelo vrijeme dosljedno prati u tome.

Čestitamo Crnoj Gori i članstvo u NATO, jer ono povećava sigurnost i prosperitet ne samo u Crnoj Gori, već u regiji i cijeloj Evropi.

1707polj2ANALITIKA: Po Vašem mišljenju, kakav je odnos crnogorske vlasti prema kulturi? Da li je kulturna politika Crne Gore na dobrom putu, u skladu sa Poglavljem 26, koje obuhvata obrazovanje, usavršavanje, mlade i kulturu?

TATAŽINJSKA: Oblast obrazovanja i kulture obuhvata Poglavlje 26 pristupnih pregovora Crne Gore sa EU, otvoreno u aprilu 2013. godine. U 2015. i 2016. Evropska komisija je pripreme Crne Gore u toj oblasti ocijenila kao dobre, pa to poglavlje pripada jednom od dva privremeno zatvorena. U toj situaciji možemo biti reći da se, i pored poteškoća, kulturna politika nalazi na dobrom putu.

ANALITIKA: I ove godine Ambasada Republike Poljske u Podgorici pruža veliku podršku i nastavlja saradnju sa festivalom KotorArt. Kakvi su Vaši utisci o festivalu i saradnji koja postaje tradicionalna?

TATAŽINJSKA: Kada govorimo o festivalu KotorArt zaista možemo govoriti o tradiciji saradnje. Uvjerena sam da će ovako dobra saradnja imati svoj nastavak i u godinama koje dolaze. Željela bih ovdje da iskažem priznanje organizatorima Festivala, direktoru i pijanisti Ratimiru Martinoviću i producentu Viktoru Varošiju, čija nevjerovatna posvećenost i entuzijazam omogućavaju nama, slušaocima iz Crne Gore i inostranstva, da u neobičnom bokokotorskom ambijentu uživamo u vrhunskim umjetnicima.

ANALITIKA: Poljska umjetnost i kultura uopšte prisutni su u Crnoj Gori već duže vrijeme kroz likovne radionice, pozorišne predstave, izložbe. Zahvaljujući koncertima u okviru KotorArta, crnogorska publika od 2014. godine kontinuirano ima priliku da čuje savremenu poljsku muziku i umjetnike.

TATAŽINJSKA: Raduje me što publika u Crnoj Gori ima priliku da upozna savremenu muziku Poljske. Cijeli svijet poznaje i voli Šopena, ali Poljsku čine i istaknuti savremeni muzičari XX i XXI vijeka. Prošle godine festivalski orkestar je svirao ne samo djela Pendereckog, već i Andžeja Panufnjika, atipičnog predstavnika poljske savremene muzike. Nekada se susrećemo sa tvrdnjom da savremena muzika nije do kraja razumljiva, da je previše teška. U kontekstu KotorArta mislim da se genije samog umjetnika i savršeno izvođenje protive tom mišljenju. Uspjeh koncerta maestra Pendereckog i violinistkinje Pjekutovske sa Festivalskim orkestrom KotorArta su najbolji dokaz za to.

ANALITIKA: Prošlo je skoro dvije godine od Vašeg imenovanja za ambasadorku Republike Poljske u Podgorici. Da li ste upoznali crnogorsku muziku, crnogorsku umjetnost?

TATAŽINJSKA: Moj posao u Crnoj Gori mi pruža brojne mogućnosti da bliže upoznam ne samo muziku, već i druge oblasti crnogorskog stvaralaštva. Pokušavam što bolje da ih iskoristim, ne samo za sebe, već i za poljsko-crnogorske odnose. Sa crnogorskom muzikom se upoznajem prilikom izvrsnih koncerata koji se održavaju u Crnogorskom narodnom pozorištu i Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ u Podgorici. Prilika da upoznam živi folklor Crne Gore bila je i proslava 70-godišnjice folklornog ansambla KIC-a „Budo Tomović“. Imala sam priliku da uživo vidim „skulpturu“ crnogorskog ora, tako dobro poznatu. Blisko mi je i crnogorsko slikarstvo i slikari kao što su: Dimitrije Popović, Predrag Gazivoda, Kemal Ramujkić, Filip Janković ili predstavnici starije generacije - Petar Lubarda i Mihajlo Vukotić.

1707polj1ANALITIKA: Pored rodne Poljske, živjeli ste i u Turskoj, Bugarskoj, Albaniji. Kakvi su Vaši utisci o našoj zemlji?

TATAŽINJSKA: Cijelo područje Balkana, uključujući i Crnu Goru, oduvijek me je fasciniralo svojom bogatom istorijom od davnina do najmodernijeg doba, svojom kulturom i običajima. Slobodno vrijeme posvećujem obilasku Crne Gore i učenju crnogorskog jezika koji je, po mom mišljenju, ključ za bolje upoznavanje i razumijevanje ljudi i njihove zemlje. Uprkos činjenici da sam mnogo toga već vidjela, ostaje još mjesta za otkrivanje. Crna Gora fascinira posjetioce ne samo iz Poljske; fascinira svojom raznolikošću, ljepotom i kulturnim bogatstvom, svojim istorijskim nasljeđem, arhitekturom, umjetnošću, ali i odličnom kuhinjom. Na svakom koraku susrećem veliko gostoprimstvo. Volim da razgovaram s ljudima koje sretnem tokom putovanja i polako postajem dio ove prekrasne zemlje.

ANALITIKA: Imali ste sastanke sa ministrima crnogorske Vlade. Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa ministrom kulture Jankom Ljumovićem?

TATAŽINJSKA: Sastanak sa ministrom kulture Jankom Ljumovićem, kao i sa ostalim ministrima, potvrdili su naše zajedničko vrednovanje tradicionalno vrlo dobrih odnosa između Poljske i Crne Gore i njihovu spremnost na dalje produbljivanje. Sa ministrom Ljumovićem smo dogovorili, između ostalog, koncepte unaprjeđenja kulturne saradnje Poljske i Crne Gore, poput mogućnost saradnje u oblasti konzervacije i restauracije spomenika, te izložbi. Filmski centar, koji je nedavno otvoren u Podgorici, pruža mogućnosti za uspostavljanje saradnje s Poljskom i na tom polju. Poljska filmska škola u Lođu je poznata u cijelom svijetu, njegovi diplomci su dobili prestižne poljske i međunarodne filmske nagrade, uključujući Oskara i Zlatnu palmu. Iz drugih oblasti važnih za saradnju na području kulture i nauke, treba pomenuti program za međuvladin Sporazum o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke zaključen 2012. godine, čije je potpisivanje planirano za ovu godinu.

ANALITIKA: Završili ste tursku filologiju na Varšavskom univerzitetu. Tečno govorite četiri jezika: engleski, turski, ruski i italijanski, služite se bugarskim i francuskim, a sada i crnogorskim jezikom. Kako ste to uspjeli?

TATAŽINJSKA: Susrela sam se s tvrdnjom da je za učenje stranog jezika potreban dobar sluh. Mislim da svako može da nauči strani jezik samo ako to želi i posveti mu vrijeme. Međutim, teško je ne biti saglasan sa tvrdnjom da svaki jezik ima svoju melodiju. Dakle, ljudi obdareni dobrim sluhom, uče brže i kasnije ljepše govore.

Poznavanje bilo kog stranog jezika zahtijeva njegovanje, tj. stalni kontakt. U suprotnom znanje postepeno postaje pasivno: razumijemo sve, ali ne možemo tečno da govorimo. Optimistično je, međutim, to što povratak ka tečnom znanju jezika odmah nastupa. Od kada pamtim, volim putovanja, iako to nije uvijek bilo moguće. Tada ih je na neki način zamjenjivalo poznavanje stranih jezika i njihovo učenje. Sada se mnogo toga promijenilo. Osjećam se ugodnije kada poznajem jezik zemlje u kojoj, barem neko vrijeme, živim.

Nataša ĐAČIĆ

Foto: KotorArt/Ambasada Poljske

Komentari: 0

Novi komentar