Devastacija Manastira Podlastva: Državne službe branile kulturno dobro - ćutanjem

Srpska pravoslavna crkva je, ne obazirući se na inspekcijske nalaze i mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nastavila nelegalne radove dogradnje na Manastiru Podlastva i privela ih kraju. Time je nastavljena ustaljena praksa devastacije crnogorske kulturne baštine uz ćutanje i neblagovremeno reagovanje nadležnih državnih organa.

Objavljeno: 31. 07. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Devastacija Manastira Podlastva: Drzavne sluzbe branile kulturno dobro - cutanjem

Projekat sanacije i rekonstrukcije konaka Manastira Podlastva u Grblju, je izrađen 1997. godine, od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izvodeći radove na manastiru Podlastva i postupajući po tom projektu Mitropolija crnogorsko primorska SPC je na neslavan način uspjela da promijeni izgled ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Kako to izgleda kada MCP SPC promijeni izgled kulturnog dobra možete vidjeti na fotografijama koje Portal Analitika objavljuje, a fotografisane su prije, u toku i na kraju radova.

30podlastva2

Tako da su opet institucije u lancu zaštite kuturnih dobara dobile više nego jasan odgovor  na svoje inspekcijske i stručne smjernice, upućene MCP SPC, kako treba da postupa sa povjerenim kulturnim dobrima.

Napadi na crnogorsku kulturnu baštinu: Očigledno samo u teoriji taj lanac bi trebao biti brana napadima na crnogorsku kulturnu baštinu. Teoretski, Uprava i inspektori sprovođenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara mogu da spriječe da vlasnici i korisnici zaštićenih objekata izvode radove mimo konzervatorskih uslova koje izdaje Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Inspektori mogu da spriječe devastacije, ukoliko imaju pravovremena saznanja i preventivno djeluju, odnosto ukoliko Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno obavijesti Upravu za inspekcijske poslove o devastaciji. Na taj način se zabranjuje i obustavljaju radovi u samom početku izvođenja.

Međutim, u praksi se još jednom pokazalo da ti zakoni za MCP SPC – ne važe.

Kako je Portal Analitika već pisao, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izvršila je i ove godine terenski obilazak Manastira Podlastva i utvrdila neadekvatno sprovođenje Projekta sanacije i rekonstrukcije konaka manastira Podlastva, Grbalj.

30podlastva3

Zbog neadekvatnih intervencija na Manastiru Podlastva, Uprava je reagovala u okviru svojih nadležnosti, prijavili su nelegalne radove Upravi za inspekcijske poslove Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine. To nije prvi put kad je ovaj manastir u pitanju, već je prijava podnošena i u junu 2015. godine.

Manastir Podlastva, Grbalj je stavljen pod zaštitu Rješenjem br. 1203 od 26.11.1957. godine, i uveden u Registar Rješenjem br. 01-1579/1-61 od 24.10.1961. godine.

Projekat sanacije i rekonstrukcije konaka manastira Podlastva, Grbalj je izrađen 1997. godine, od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Navedeni projekat posjedovao je  saglasnost Uprave, međutim u njegovoj realizaciji se vidno odstupilo od datog rješenja, jer, vertikalni gabariti predviđeni projektom nijesu ispoštovani.

Nakon tih aktivnih radnji na zaštiti ovog kulturnog dobra i reklo bi se proaktivne uloge institucija, nastupio je period u kojem se one više nisu oglašavale. Za to vrijeme su neimari udarnički, mimo svih zabrana nastavili da privode svoj posao kraju. Ne obazirući se na mnogobrojne prijave. I kršenje zakona.

Prećutana devastacija: Dok su oni privodili i ove radove na svoju ruku kraju, rekli bismo da su  institucije u lancu zaštite kuturnih dobara opet uspjele da i ovu devastaciju – prećute. Naime od podnošenja prijava do konačnog devastiranja ovog kulturnog dobra oni se više nisu pojavljivali. Niti oglašavali. Branili su ga od devastacije – ćutanjem.

Za to vrijeme neimarski mahovi MCP SPC nisu posustali. Oni imaju svoju građevinsku agendu i ne haju ni za zakone, inspekcije, projekte donešene od državnih institucija Crne Gore.

30podlastva4

Lokacija manastira: Kompleks Manastira Podlastve čine Crkva sa pripratom, posvećena Rođenju Bogorodice, a uz njenu južnu stranu nalaze se dvije građevine, veća i manja, koje predstavljaju stare konake. Zidana je od pritesanog kamena, utopljenog u krečni malter po svom arhitektonskom sklopu pripada tipu jednobrodnih građevina.

Dužine je 12,5, a širine 4 metra,sa polukružnom apsidom na istoku i portalom na zapadnoj strani, iznad kojeg senalazi rozeta. Iznad pročelja nalazi se zvonik “na preslicu” sa tri okna.

U njemu se nalaze značajni ostaci otkrivenog podnog mozaika, kao i fragmenti parapetnih ploča i kamene plastike, koji ukazuju na originalnost i pripadnost ranohrišcanskoj bazilici iz V-VI.vijeka, koja se nalazila na mjestu današnjeg kompleksa.

Manastir uništen tokom zemljotresa: Tokom zemljotresa 15.04.1979. gotovo potpuno je uništen. Rezultati arheoloških istraživanja koji su pokazali postojanje fragmenata mozaika, koji je nekada pokrivao pod, najvjerovatnije, ranohrišćanske bazilike iz V, ili VI vijeka, doprinose da Manastir predstavlja pravu rijetkost na ovim prostorima.

30podlastva5

Poslednji sanacioni radovi  izvedeni su u periodu između 1982-93 godine, nakon što je crkva stradala, u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine. Radove je su izvodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Regionalni zavod –Kotor. Tokom trogodišnje kampanje 1981-1984. u radu su učestvovali i eksperti ICCROM-a iz Rima

Svod Crkve se obrušio u unutrašnjost, potiskujući zidove masom od oko 22m3 izmiješanih fragmenata sige sa fresko-dekoracijom, djelovima krovne konstrukcije i ostalim građevinskim materijalom, kao i djelovima crkvenog namještaja.Ova razaranja su pokazala djelove objekta iz nekih ranijih epoha o kojima se samo pretpostavljalo.

Pored gotičkog svoda otkriven je i stariji živopis iz 15. vijeka koji se nalazio na južnom zidu i dijelu oltarskog prostora. Freske su, nažalost, dosta oštećene, ali sačuvani likovi Sv. Nikole i Sv. Đorđa ukazuju na visoke umetničke domete njihovih majstora. Nakon složenih istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova na Crkvi Rođenja Bogorodice, skinute su mlađe freske sa dijela južnog zida i prezentovane u prostoru produženog crkvenog broda.

Rezultati konzervatorskih istraživanja: Arheološka i konzervatorska istraživanja, vršena u enterijeru Crkve i priprate, kao i u njihovoj neposrednoj blizini, dala su niz neočekivanih značajnih podataka koji su uveliko promijenili sliku o genezi i arhitekturi Manastira Podlastve. Među brojnim nalazima u toku trogodišnje istraživačke kampanje posebno interesovanje izazvali su otkrivanje "in situ" djelova stare mozaičke podne dekoracije, fragmenata dekorativne plastike i djelova arhitekture iz raznih perioda.

30podlastva6

Izuzetno značajnim pokazalo se otkrivanje većeg fragmenta mozaika u središnjem dijelu naosa Crkve i ispred zapadne fasade.Isto tako, prilikom istraživanja grobova u priprati nađeni su fragmenti dekorativne plastike - djelovi kamenih ploča, sekundarno upotrijebljenih za formiranje grobne rake, ukrašenih sa obije strane reljefnim ukrasima. Sudeći po sličnim predstavama koje se susrijeću na starim oltarskim pregradama, moguće je da fragmenti dekorativne plastike iz Podlastve predstavljaju dio nekog starog kamenog ikonostasa. U pokušaju traženja analognog dijela fragmentima iz Podlastve došlo se do podatka da se njihov ukras stilski podudara sa detaljima dekorativne arhitektonske plastike i djelovima crkvenog namještaja kasnoantičke skulpture sa kraja V i početka VI vijeka, kakva je u više primjeraka konstatovana u nekadašnjoj provinciji Prevalis i u Boki Kotorskoj, što ovom kulturnom dobru daje arheološki značaj.

Fragmenti mozaika i dekorativne plastike pronađeni prilikom arheoloških istraživanja u Podlastvi upućuju na zaključak da se na mjestu sadašnje Crkve posvećene Rođenju Bogorodice u dalekoj prošlosti nalazila ranohrišćanska bazilika, izgrađena početkom VI vijeka. Dalja istraživanja - pronalazak krstoobrazne krstionice, tipa "piscine", kao i jednog fragmenta starog zida, sa sjeverne strane crkvene priprate potvrđuju izrečeno mišljenje.

Obimni pisani tragovi: O srednjevjekovnom položaju  manastira Podlastva i njegove okoline, pisanim i materijalnim tragovima u Istoriji Crne Gore postoji obimna odrednica.

Ona vezuje istorijski cijeli ovaj kraj za Dukljansku župu Grbalj.

Budva sе u pojеdinim istorijskim momеntima vеzivala i za susjеdnu župu Grbalj. Tako, na primjеr, Budvom i Grbljеm jе, prеma glavi XLI Barskog rodoslova, upravljao Bodin još za života kralja Radoslava, kao svojim posjеdom. Župa Grupuli, današnji Grbalj — dobio jе imе od antičkog grada Acruvium, što nе znači da sе Agruvij nalazio u Grblju. Župa sе protеzala u pravcu sjеvеrozapad-jugoistok od polja u zalеđu Budvе do polja uz morе, u dnu Tivatskog zaliva (danas sе ovo poljе naziva samo Župa). Planinе su odvajalе župu od mora.

Župa ima nеkoliko plodnih srеdišta. Na sjеvеrozapadu oblast Brda a na jugoistoku Mrčеvo poljе, kod Budvе. U donjеm Grblju mеđu planinama nalazе sе plodni dolovi, a naročito oko Bigova, pogodnoj prirodnoj luci (dio zaliva Traštе); ovdjе ima znatnih arhеoloških ostataka iz rimskе еpohе, tako da postoji mogućnost da sе ovdjе nalazio antički Acruvium. Cеntar župе bio jе oko današnjеg sеla Vranovića, gdjе, kraj crkvе Sv. Stеvana/ima fragmеnata prеromanskе plastikе. Sa ovе crkvе vjеrovatno potičе latinski natpis sa počеtka IX vijеka o podizanju crkvе sv. Stеvana od stranе ktitora Huroga i Danе. Kroz župu jе prolazio put koji jе Budvu vеzivao sa Kotorom prеko prеvoja Trojicе, dok sе prеtpostavlja da sе jеdan krak od Trojicе odvajao prеko Kavča za Tivat. Kao najzapadnija dukljanska župa, Grbalj jе isto toliko bio vеzan i za Travuniju, tj. za susjеdnе travunskе župе Risеnu, Dračеvicu i Konavlе. To sе vidi iz podjеlе državе poslijе smrti kralja Vojislava, koji jе ostavio Gojislavu i Prеdimiru Travuniju i Grbalj.

Iz kapitalnog djela "Kulture Crne Gore" pokojnog akademika Pavla Mijovića, jednog od naših najznačajnijih proučavalaca kulturne prošlosti i prvog predsjednika Crnogorskog PEN centra, objavljujemo dio posvećen ranohrišćanskim spomenicima kulture na teritoriji rimske provincije Prevalis koja odgovara današnjoj Crnoj Gori, u kojem se osvrće na manastir Podlastvu.

“Nepunih desetak kilometara od Gomilica, kod manastira Podlastva na ivici Mrčeva polja autopsijom se nalazi više odlomaka keramike uz čitav jedan kompleks građevina, rasutih na prostoru od 2 hektara, s kvaderima različitog opusa, s vratnicama, s jednim kapitelom dekorisanim vegetabilnim motivima i pticom. U tom kompleksu izgleda da se pomalja jedan tetrakonhos, barem tako bi trebalo zaključiti po ostacima dvije apside na istoku i zapadu i jedne treće, na jugu ili sjeveru - neizvjesno po izvještaju I.Pušića. Ova treća ima prečnik od 5 metara, a spolja je pojačana prislonjenim pilastrima (lezenama). Podsjetimo se da lezene ima stara apsida Rize Bogorodice u Bijeloj, koja ne bi mogla biti starija od preromantičkih crkava, s nešto širim lezenama, kao što su one sv.Tome u Kutima i sv.Mihaila na Stonu. Ova upoređenja, međutim, ne treba drukčije shvatiti nego kao podsticaj za istraživanje kompleksa u Podlastvi o kojemu nauka za sada ništa ne zna. Ali i ovdje, kao i na drugim sličnim mjestima sa starijim agrlomeracijama, s postojanjem manastira za koji se kaže da je čak iz doba cara Dušana, treba držati na umu redovnu pojavu kontinuiteta kasna antika - srednji vijek.”

Takođe prenosimo i dio rada Dragice Đurašević - Miljić: “Sudbina ranosrednjovjekovnih spomenika u Crnoj Gori”, u kojem se osvrće na istraživanja obavljenim na manistiru Podlastva.

“Najnovijim istraživačkim i konzervatorskim radovima u manastiru Podlastva došlo se i do dragocjenih podataka koji govore o ranoj istoriji ovog važnog srednjovjekovnog spomenika, zahvaljujući, prije svega, ranohrišćanskoj četvorolisnoj krstionici koja je otkrivena u temeljnoj zoni južnog konaka, a datirana je u VI vijek. Krstionica je, kao i ostaci mozaika pronađeni ispod kamenog poda crkve, pripadala ranosrednjovjekovnoj bazilici na čijim je temeljima, kasnije, podignuta crkva.”

I, izgleda da će se na tome stati, jer neke buduće generacije istraživača koje budu zainteresovane da više saznaju o tom periodu istorije, moraće prvo da zaobiđu “neznatna” višetonska betonska i armaturna odstupanja od projekata i zahtjeva službi zaštite kulturnih dobara koja su prekrila prostor na kome su se nalazili ranosrednjevjekovni objekti koji su mogli da su istraženi doprinijeti osvjetljavanju i ovog perioda crnogorske istorije.

Ivan KERN

 

 

Komentari: 31

Mic po mic...

31. 07. 2017 - 00:44

... ono sto zabrinjava je sto teritorijalne pretenzije Srbije, patronat i starateljstvo Rusije i dominaciju SPC podrzava mnogo njihovih saveznika u Crnoj Gori, sto oni i te kako znaju da iskoriste. Ovo je samo jedan od primjera da se nalaze svuda i u svim porama. Polako nagrizaju i metastaziraju tkivo drzave...
Bavun K

31. 07. 2017 - 06:32

I sve to rade od 1991. ux aminovanje vlasti. Pita li se ko zasto je to tako, ako je tako.
333

31. 07. 2017 - 10:35

A šta je crkva bila do '91? Ko joj je bio na čelu, ko je vodio? Onaj Dajković? Nije ! Nije zato što nije htio, nego nije mogao! Vodili su je partijski komiteti ! I opštinski i republički! A ti sada plačeš za takvom crkvom? Kako te nije sram?
U pravu ste Bavune

31. 07. 2017 - 10:57

Amfilhije nije nista mogao da uradi da nije imao precutnu podrsku drzave za zulum koji je ucinio.
Mišo

31. 07. 2017 - 16:38

Čekaju se komunisti pa ćemo, a to Grbljani treba da znaju u konkretnom slučaju, sve da porušimo i vratimo u prethodno stanje, kao što smo imali snage da uklonimo onu uvredu Aleksandra Karađorđevića sa Lovćena. Znači, braćo četnici, u ovom slučaju braćo grbaljski gibaničari, budite 1/1 sigurni da će da rade bageri.
333 - za Miša

01. 08. 2017 - 07:46

"Dapčeviću, đe si, đe si / Na Lovćenu top iznesi, / Okreni ga na sve strane, / A najprije na Grbljane..." /
Prust

31. 07. 2017 - 17:44

To je sve tacno,ali sta mi radimo da to sprijecimo.Crnogorske stranke su razbijene,gledaju se pro nisana,a to su prosrbi iskoristili za svoje ciljeve unistavanja Crne Gore.Zatim mediji u Crnoj Gori su od Vijesti,RTCG,Dan pa PinkM,Prva sa izrazitim programom promocije od jezika i zivota u Srbiji.I sta je ostalo Crnogorsko samo Pobijeda i Dnevne Novine,Portal Analitika i CDM pa vidite sa kojim sve neprijateljima iz okruzenja tacno Srbije i nasih domacih izroda.Kao sto se vidi koju moc imaju oponenti Crne Gore to je borba Davida sa Golijatom.E to su razlozi pustosenja Crne Gore u svakom pogledu,a nadamo se zakonu prirode da ce i nama da poslije oluje da bude lijepih dana oli svijetle buducnosti Crne Gore!!!!
danilo s.

31. 07. 2017 - 01:02

Jois jedan klin u kovceg Crne Gore - zabijen psihopatoloskom mrznjom Mitropolita Amfilohija prema CG. Jos jedan zlocin protiv autenticne kulturne bastine CG. Da li ce on ikada odgovarati za svoje zlocine? Vjerujem da hoce. Ali ne pred zakonom, vec pred Bogom: "Ne osvećujte se vi sami, ljubljeni moji, već pustite djelovati gnjev Božji, jer, pisano je: Moja je osveta, ja sam taj koji će naplatiti, kaže Gospodin." (Poslanica Rimljanjima 12.20)
Zoran Beograd

31. 07. 2017 - 01:06

Ovim restauracijama i prepravkama amfilohijeva svetosavska mitropolija na velika vrata uvodi tzv srpsko pravoslavlje u crnu goru.
Подмајине

31. 07. 2017 - 03:31

Виђи Сабахудина из Биограда како стално мијења имена, ђа мушка ђа женска. Оли да ти будем кум?
Isti si ka' i on

31. 07. 2017 - 07:34

A, da te pitam - što bi sa harmonikašem Koprivicom? Stalno se osjeća njegovo prisusustvo, ali se skriva pod tuđim imenima.
Mitar

31. 07. 2017 - 08:07

Zasto se vi uzbudjujete? Manastir je osnovao Car Dusan, u Grblju zive sve cisti Srbi, a Lastva je tek zadnjih sezdesetak godina u CG...
danilo s.

31. 07. 2017 - 08:58

Mitre, Objasni nam castiti kako to s jedne strane Lovcena zive "sve cisti Srbi" a sa druge "sve cisti Crnogorci"? Da vas nijesu padobranima spustali u Grbalj iz Srbije? Kako vas nije sramota da se posrbljujete, a vjekovima ste se - zajedno sa komsijama s druge strane borili - rame uz rame, sa Turcima i ostalim neprijateljima CG? Dokle cete da promovisete te vase lazi o "srpstvu" Primorja? P.S. Cetinjski Manastir sazidao je Ivan Crnojevic, pa se dans u njemu sepuri srpski mitropolit Amfilohije - mrzitelj CG? Isti covjek koji je nagrdio sve crkve u CG ne bi li i nas ostale preveo u "srpstvo" - ka sto je, izgleda, uspjesno posrbio mnoge Grbljane?
Mitar

31. 07. 2017 - 09:29

Mi smo svoju kulturu i etnicitet sacuvali kroz vjekove, kod nas turaka nije bilo. Domicilno stanovnistvo na primorju ima urodjen refleks da prepozna asimilaciju, tako da su svi pokusaji uzaludni...
danilo s.

31. 07. 2017 - 11:09

Mitre, Pitanje je onda kako vas ne "polacmanise" (ili ne "pogermanise") jer ste bili najduze pod Venecijancima (zapravo najduze ste bili pod Dukljom - da ne pominjemo Zetu).? Nije tacno da se nijeste borili zajedno sa Crnogorcima. Ko vam je bio vladika par vjekova? Niko vas ne "asimilira" ostanite to sto jeste Grbljani - gradjani CG. Sto pokusavate da budete ono sto nijeste - Srbi(janci)?
NEBESKI NAROD

31. 07. 2017 - 09:32

Kako okle? Pa Dušan naredio desant na Grbalj. Znate li vi da su prvovjenčani Sebi izmislili padobran.
A Sloba vama..

31. 07. 2017 - 11:22

...SAMARE koje ste nosili 17 godina 4 mjeseca i 10 dana-dan u dan od 11/13.januara.1989 do 22.maja.2006 godine-izgleda i mrtvome do daljnjega-jer bi se reklo da vas "ovaj izum-samar" žuljaju i na današnji dan:!! Greote-što čini ljubav za rahmetil Slobom slobodom-srpstvom i Kosovom"...? Jedno vas mogu "spasiti padobrani" da vas spušte u fose istorije pasanog vašeg zastiđa-bruke i sramote koje učinjeste našoj domovini Petrovića Njegoša -Crnoj Gori..!!!
Slike zbore o naravi crnogorca

31. 07. 2017 - 08:55

...jer treba znati-devastacija Manastira pod Lastvom Grbaljskom-izvršena je u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji-filijaji Socijalističkoj Republici Crnoj Gori-opštini Budva...bosilje razornog katastrofalnog zemljotresa-1979 godine-pod "dirigentskom palicom Regionalnog zavod za devastaciju spomeničkog blaga Boke-iz Kotora... ne dalje od Veriga-sa obije strane tjesnaca-đe danas raste"plantaža banana"-za "vitaminsku iskravnu pasane vlasti"..koja nam uredi-unesredi Boku u potnje 28 godina-oliti oburdavanja filijale SRCG u okviru fedracija SFRJ-u ABlejanju kontrarevoluciji-1989 godine...!!! Šedi krivo-zbori istinu-i odbrani se od laži... živije "bogova na zemlji"-oliti naše vlasti još iz doba prvobitne zajednice...do dana današnjega?!!! Razlike među njima nije bilo -a oće li zavisi od onih ..."BUDALE SU SLIJEPE KOD OČIJU...VIDE-A ZALUDU VIDE.."(NJEGOŠ)!
Zeljasin Karadzic

31. 07. 2017 - 09:45

Meni je ovo prelijepo, ne znam zasto drzava mijesa prste u uredjenje crkava i manastira kad nisu kadri nista da urade, Mitropolija dobro gazduje manastirima, mnoge je obnovila za razliku od drzave koja je sramotno dozvolila da se mnogi od njih uruse.
Repeticio

31. 07. 2017 - 10:50

Sve ista priča i ponavljanje za "uveseljavanje masa". Niđe konkretne prozivke i zahtjeva za odgovornost i smjenu odgovornih. Odmah se ova poznata priča prelije na komentatore koji od 2017.godine, odmah pređu na vrijeme Cara Dušana, Svetog Save, Popa Dukljanina, CPC, SPC i slična "trabunjanja". Zašto novinari i uvaženi gospodin Kern, koji je učestvovao u izradi Revalorizacije i kategorizacije kulturnih dobara ne zatraži imenom i prezimenom odgovornost. On zna materiju i propise, čim je učestvovao u ovako značajnom i plaćenom projektu Ministarstva kulture. Kad toga nema ostaje nam da sumnjamo u cilj plasiranja ovakvih, inače kvalitetnih, tekstova.
Martin

31. 07. 2017 - 11:59

Okupatorska spc je rasturila istoriji CG,ovo je Tragedia jednog Naroda!
Zašto ne pitate

31. 07. 2017 - 12:05

svještenike CPC kakav je odnos državnih organa prema njima, a kakav prema SPC. Ne mislim na Mihajla, nego na nižerangirane. Imali bi mnogo toga interesantnog da kažu, samo kad bi smjeli progovoriti. Što se tiče SPC, nikad veća prava nijesu imali, ni u doba cara Dušana, a oni, folirantskl, kukaju kako su ugroženi. Treba nam Šćepan Mali da ih ustroji.
Vojo

31. 07. 2017 - 12:18

Ne znam da idje u svijetu postoje ovakve kontraverze. S jedne starne bezobzirna drskost SPC u devastaciji Crnogorskih svetinja i s druge strane nemoc DPS vlasti koja je, da ironija bude veca, najzasluznija (nakon nestanka LSCG) za samostalnost Crne Gore. – LUDILO.
Nadalina

31. 07. 2017 - 14:18

Za sve ovo krivi smo mi sami. MI, koji smo naivno ili indolentno posmatrali sto se cini od Crne Gore, pa onda MI, koji smo radi bratstva cutali nad "bratskom" sramotom i nedostojnoscu, MI, dakle, koji smo sasvim nesvjesni cinjenice da nam se otima, santim po santim, ono jedino sto imamo! Jer, NAS je sramota da prozovemo BRACU! ONI cine bruku, a mi crvenimo i cutimo... Sve je ovakve stvari trebalo bombama rasturit'! Nije nase? OK, onda nije ni vase! No, nema vise muskog roda na ovom tlu. Sve neki jadi i tanjevina, Pi!
Kaću

31. 07. 2017 - 14:36

Zakon mora prije svega imati preventivnu ulogu. Nidje u svijetu ne smije se vlasnik kulturnog dobra usuditi da radi kako mu je milo. Mitropoliju treba dobro okrpiti novčanom kaznom i naložiti da o svom trošku poruši neadekvatnu u nelegalnu gradnju. Predlazem da država plati po inspektora koji će 24 sata stojati ispred svakog manastira, jer izgleda se ovo drugačije branit ne može. Država piše, oni grade kako im volja...Stanite više graditelji, nek vas je sramota. Je li vam Amfilohije rekao kako jer je izjavio na tv svojevremeno kako je obišao svijet i zna što je arhitektura. Propalo se!
Bajica

31. 07. 2017 - 14:45

Pitamo se zasto cetinjani ne naprave peticiju ili da pokusaju makar mali protest da se vrati manastir u ruke gradjana i CPC,a amfilohije da predje u Grbalj dje mu je i mjesto.Da vidimo junacko Cetinje,toliko junaka nikom ponikose i u crnu zemlju propadose.Cetinjani kako ono bijese oprosti nam Dubrovnice.A dobili sve od drzave najnovije prosle nedjelje doprinos svih gradjana Crne Gore!!!!!
Boško Agram

31. 07. 2017 - 15:31

Mene ova karakondžula od građevine podśeća na pijacu Zeleni venac u Beogradu. Provjerite na guglu, ka jaje jajetu!
Lolo

31. 07. 2017 - 17:17

Ovo sto gledamo je ruzno I iritira ali je ipak samo malter I baton I lako se dovede u red a Risto nece dovijeka. Poslije njega stvari ce bit dovedene u red kad su pravoslavne crkve u pittanje. Strpljivo I mudro,!
Hallo

31. 07. 2017 - 18:10

Nece nam Bog pomoc,zivi bili Pa vidjeli!Isus gleda da smo Dali Okupatoru svoje BOGomolje! Vlast nas je zamakla,meni ovakva CG ne treba!Vlast je iskiristili Crnogorce ?
Српска православна црква

31. 07. 2017 - 20:33

Благо нама Црногорцима, што се за наше цркве и манастире брину Иван Керн и Аднан Чингријић. Није случајно да 99% Црногораца поштује СПЦ а 60% грађана Црне Горе искључиво подржава СПЦ.
Мирослав Ђукић

11. 08. 2017 - 12:05

Из текста сам разумео да аутор Ivan KERN највише воли православне манастире у рушевинама.
Novi komentar