REKORD: Tri milijarde eura depozita u bankama, krajnje vrijeme da se oporezuje štednja

Privrednici i građani Crne Gore, na kraju jula ove godine, štedjeli su u komercijalnim bankama rekordnih tri milijarde eura. Ako se ima u vidu odlična turistička sezona, onda niko ne sumnja da će depoziti u crnogorskim komercijalnim bankama na jesen biti još veći, i po vrijednosti veoma blizu BDP-u države. Pošto rast štednje ne prati porast kreditne aktivnosti, a nijesu vidljive domaće investicije, onda je krajnje vrijeme da Crna Gora kao što su to već uradile sve zemlje EU, oporezuje štednju donošenjem posebnog zakona o oporezivanju kamate na štednju. Oporezivanjem kamate na štednju, država bi dobila višemilionski priliv u budžet, a privrednici bi dobili indirektan impuls da, umjesto pasivne štednje, pokrenu talas prijeko potrebnih domaćih investicija...
Objavljeno: 12. 09. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
REKORD: Tri milijarde eura depozita u bankama, krajnje vrijeme da se oporezuje stednja

U Izvještaju guvernera Centralne banke Crne Gore, Radoja Žugića, se navodi da su depoziti u bankama su u julu 2017. godine iznosili čak 3,025 milijardi eura, i veći su u odnosu na prethodni mjesec za 3,9%, dok u odnosu na jul 2016. godine bilježe rast od 10,3%.

U pitanju je rekordni iznos štednje i dokaz da i građani i privreda imaju veliko povjerenje u bankarski sektor. Ali, svaka medalja ima dvije strane, pa i priča o rekordnim depozitima.

101216114-stacks-oh-euro-baDepoziti veći od odobrenih kredita: Naime, Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje je štednja znatno veća od odobrenih kredita.

"U strukturi aktive agregatnog bilansa banaka dominantno mjesto zauzimaju krediti, koji su na kraju jula 2017. godine iznosili 2,633 milijarde eura i ostvarili su rast od 1,3% u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na jul prethodne godine bili viši za 7,4%", piše u Izvještaju guvernera.

Slaba kreditna aktivnost banaka: Izvještaj guvernera preveden na razumljiv jezik kaže da su krediti manji za oko 400 miliona eura od depozita, što svjedoči o slaboj kreditnoj aktivnosti banaka.

O slaboj kreditnoj aktivnosti banaka već pet godina horski pričaju Vlada, Centralna banka i privrednici, ali se uprkos nekim inicijativama to stanje nije popravilo. Realno, depoziti od tri milijarde eura mogu pokrenuti talas kredita i investicija vrijednih pet milijardi eura, ali smo u Crnoj Gori daleko od te priče.

Naime, privrednici (ali i građani) svoj novac radije drže na računima banaka, nego što investiraju u biznis. Zbog toga imamo situaciju niske kreditne i investicione aktivnosti i nedovoljno visok privredni rast. Da situacija nije baš ružičasta, svjedoči podatak da je naša ekonomija bazirana isključivo na direktnim stranim ulaganjima. I tu smo stigli do poente naše priče.

Oporezivanjem kamate na štednju, recimo 10 do 15 odsto, u državni budžet bi se slio višemilionski iznos ali to nije najveći benefit ovog predloga. Naime, ova mjera bi indirektno podstakla privredu i građane da umjesto što drže novac na računima banaka, pokrenu talas domaćih investicija u biznis. Naravno, da se ne bi oporezovali skromniji depoziti ispod desetak hiljada eura. I što je najvažnije, ne bi se oporezovala glavnica već samo kamata na štednju.

12cbcgKakav je zakon u Hrvatskoj i EU: Hrvatska je prošle godine, sa stopom od 12 odsto, oporezovala kamate, usvajanjem Zakona o oporezivanju kamate na štednju. U hrvatski budžet se primjenom ovih mjera slilo oko 350 miliona kuna (47 miliona eura), a valja napomenuti da su oni godinama imali sličan problem kao i Crna Gora: da su depoziti veći od odobrenih kredita.

To se u Hrvatskoj tumačilo opreznošću građana i privrede, dok je kod nas problem u prevelikoj opreznosti banaka.
Mogućnost oporezivanja kamata se stidljivo pominje  kao oporezivanje kapitala  prema crnogorskom  Zakonu o dobiti pravnih lica i Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica. Stopa oporezivanja iznosi 9 odsto,  odnosno za nerezidente pet odsto.

Kreće velika reforma bankarskog sektora: Crnogorski bankarski sektor do kraja godine čeka velika reforma bankarskih zakona i bankarskog poslovanja.

Vlada je planirala da donese potpuno novi Zakon o bankama, ali i Zakon o oporavku i sanaciji banaka od sistemskog značaja. Pored toga, pripremiće se zakon kojim će se urediti osnivanje, poslovanje i kontrola poslovanja llizing kompanija, mikrokreditnih finansijskih institucija i pravnih lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima.

Sa setom ovih zakona, trebalo bi donijeti i Zakon o oporezivanju kamata na štednju.

Zašto to sada treba uraditi?

Komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori  nikada nijesu bile u boljem položaju nego sada. Naime, nekvalitetni krediti (bez kamata i vremenskih razgraničenja) su na kraju jula 2017. godine iznosili 215,5 miliona eura i činili su tek 8,2% ukupnih kredita.

1110bankeU odnosu na prethodni mjesec, nekvalitetni krediti banaka zabilježili su pad od 5,5%, dok su na godišnjem nivou bili niži za čak 23,8%. Ovo praktično znači da se banke, sve brže, oslobađaju balasta „loših kredita“. Podsjetimo, nivo nekvalitetnih kredita prije samo nekoliko godina iznosio je zabrinjavaćih 21 odsto. Da ne pominjemo da su efektivne kamatne stope kod nas trostruko veće nego u zemljama Eurozone, pa banke ostvaruju ekstraprofit.

Osnovni postulat ekonomije je da novac treba ulagati umjesto da stoji na računima banaka.

Ne manje važno je da  je Vlada, do sada, teret krize i mjere štednje prebacivala na siromašnije slojeve društva, najprije preko opravdanog ukidanja naknada za majke, pa sve do povećanja PDV-a.

Zbog toga bi uvođenje oporezivanja kamata na štednju bilo socijalno odgovorno jer bi tom poreskom mjerom konačno bili obuhvaćeni najbogatiji slojeva društva. A i država bi konačno imala benefit od tog ogromnog "umrtvljenog" novca u bankama.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari: 21

Over and out

12. 09. 2017 - 01:23

Tako je! Drzava treba jos da uzme, inace malo uzima, i to od ovih sto jos nesto mogu da zarade i ustede. A onda da podijeli taj novac, izmedju ostalih, i ovima sto ne dolaze na posao a primaju platu. Mada, problem ce biti kad vise ne bude imalo od koga da se uzme... Posle eventualnog uvodjenja ove mjere depoziti u bankama ce opasti, ljudi ce poceti da drze pare po "slamaricama" jer nisu budale da im i na onako nizak prihod od kamate drzava uzme 10% ili slicno. Postoji bar 10 pametnijih nacina da se podstaknu ljudi na investiranje od ovih nesretnih poreza, ali ko bi se tim zamajavao kad se moze elegantno povecati porez.
Sovereign

12. 09. 2017 - 13:05

Троглотити на власти знају само чапру да одиру народу и привреди. Додуше, ни ови у опозицији не уливају повјерење.
Ćita

12. 09. 2017 - 07:04

Jeste li vi čuli za porez na kapitalnu dobit od 9%? Pa bi još da se uzme, e leleka ovoga Kako ide vrijeme kreativnost ima pravac uvođenja poreza na porez poreza.
Svajcarac

12. 09. 2017 - 08:29

Stednja se nidje ne oporezuje nego se oporezuje doodak ili profit a stednja bi mu u normalnoj drzavi bila ono neto zarada na koju banka placa neku kamatu. E ta kamata se u svajcarskoj oporezuje do 30-35 % . Ako mi neko oporezuje stednju ja necu da stedim no cuvam pare u sefu privatnome .
Vasojevic

12. 09. 2017 - 07:09

A ko je branio dosad? Mozda je branio Kostunica?Krivi su cetnici? Koji je izgovor a? Ironijom pokazujem svu bemsisao okrivljavanja drugog zbog svog nerada.
Porez na kamatu

12. 09. 2017 - 08:04

Porez na kamatu se već plaća. Porez na kapitalnu dobit pada na teret Klijenta. Važeći porez na kapitalnu dobit za rezidente je 9%, za nerezidente 5%.
Stedisa

12. 09. 2017 - 08:47

Uvaženi Novinaru, za vašu informaciju porez na kamatu na štednju već postoji i iznosi 9%. E sad kako bih bolje razumjeti vaš prilično obiman tekst, da li se vi zalažete za još veći porez, ili ste gore navedenu činjenicu ispustili. Konačno, nikad administrativne mjere nisu donijele rezultate. Ne postoji jednostavno rješenje. U vezi sa tim sugerišem više članaka na ambijent poslovanja i biznis barijere kojih je previše. Možemo da počnemo od prevelike administracije....
Predrag Zečević

12. 09. 2017 - 09:14

Poštovani, pošto vidim da ima nekih nejasnoća u vezi moga teksta pojasniću: Poenta mog autorskog teksta je da predlažem uvođenje POSEBNOG Zakona o oporezivanju kamata na štednju. Tako je to uradila Hrvatska, tako su to VEĆ uradile sve zemlje EU. Dakle, predlažem da se kamate oporezuju preko posebnog bankarskog zakona. Naravno da znam da se kamate sada stidljivo oporezuju preko Zakona o dobiti pravnih lica i Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, devet, odnosno pet odsto i to se navodi u tekstu. Ja predlažem novi zakon i novi porez iz razloga koje sam detaljno objasnio u tekstu. Glavni urednik Predrag Zečević
Štediša

12. 09. 2017 - 09:58

Nemoj Zečeviću, kad te molim. Može neko od ovih što odlučuju pročitati tekst, pa stvarno uvesti, a nekako sam siguran da će taj novi porez NATOVARITI PREKO OVOG POSTOJEĆEG. Nego neka ovoga ka dosad, pa nek posebno vode računa o nečem drugom, ako ti je već do posebnosti.
duplo golo

12. 09. 2017 - 10:10

Postoji tu jos jedan problem a to je da europske i svjecke , a i crnogorske najavljuju, banke davaju mizernu ili cak obracunavaju negativnu kamatu pa kad oporezujes nista dobijes isto toliko .
Poštovani,

12. 09. 2017 - 10:34

na taj način biste samo inicirali vraćanje novca u tzv."sivu"-keš zonu, bez bilo kakve kontrole države. Takođe, time bi kako vi kažete, "stidljivo" oporezivanje promijenili i izvršili dodatni poreski pritisak, ovog puta bez stida, na građane. Pogrešan je to pristup, za ovako duboku krizu, potrebna su sistemska rešenja a ne kozmetičke promjene na gore. Srdačan pozdrav
nick

12. 09. 2017 - 15:22

Vrlo nejasan text. Los predlog i nismo u EU. Osim ako necete da stednja podje u sef ili slamaricu
LIBERTARIJANAC

12. 09. 2017 - 16:08

,,,,,,,,,,,,Ja predlažem novi zakon i novi porez iz razloga koje sam detaljno objasnio u tekstu. Glavni urednik Predrag Zečević,,,,,,,, Dosta bre ,dosta nam je poreza sta je sa vama , Ja predlazem ukidanje mnogih poreza I smanjenje mnogih za razliku od gospodina Zecevica,koji hoce nove poreze. Uvodjenje novih poreza I povecanje starih je odlika socijalista.
43 miliona NVO štedi

12. 09. 2017 - 11:38

Informacija od prije neki dan da NVO sektori u Crnoj Gori imaju štednju od 43 MILIONA eura!!! Morala bi da zabrine i one koji ih finansiraju i one đe "djeluju", tj. državu Crnu Goru. Za koga oni štede? Đe i u koga oni "ulažu" novac, jer taj novac su dobili na konkursima za "projekte" papirna molba, a na kraju godine i papirni izvještaj o "poslovanju" i svi sretni i zadovoljni. Dopisno poslovanje, a o djelima njihovim niko i ne traga i ne poziva ih na odgovornost. Ako ovako nastave njihov finansijski džep biće jači od državnoga, eto to je smisao NVO sektora koji uzimaju strani a bogme i domaći novac a niđe ga ne ulažu ili ga daju onima koji debelo rade protiv države! Molim državne organe da dobro o ovome razmisle i pročešljaju šta oni to rade u Crnoj Gori ili bolje rečeno za koga oni rade. Sem "saopštenja"(osuda) i "analiza" (presuda). Baba se češlja a kuća gori!
ASton

12. 09. 2017 - 13:01

Neka stave 50% porez na Interes od stednje. Ali ovo je prica za malu djecu jer se zna ko ima ustedjevinu.
Nevjerovatno...

12. 09. 2017 - 13:03

...
Ne bih trcao

12. 09. 2017 - 18:10

Gospodine Zecevicu, ukoliko oporezujete kamate porez ce platiti deponenti. Samim tim, bice manje motivisani za stednju. Sada je oko 50% a vista gdje je kamata nula, time in prihod drzave od poreza, 50% oroceno i kamatonosno. Prosjecna kamata na orocenje je 1,5%, znaci od 1,5 milijarde orocenih para ukupni kamatni prihod je oko 20m. Dakle ako plate extra porez od 10% uz 9% poreza na dohodak zaradice drzava 2 miliona. Sto su moguce posledice: pad stednje, time i kreditne aktivnosti jer ce ljudi biti demotivisani da stede. Takodje, depoziti ce poci u druge insrumente, prije svega obveznice. Ako se masa depozita smanji za 13% odnosno 400m Fond za zastiti depozita gubi 2 m koliko je prihod od poreza i drzava je na nuli.
U drugim drzavama

12. 09. 2017 - 21:56

Porez na kamatu je neizbjezan u bilo kojoj zemlji na Zapadu. U dobrom dijelu zemalja vam oporezuju po kamatnoj stop na prihod sto je recimo oko 30% zavisno kakav je model oporezivanja
da ali ako je bez korupcije

12. 09. 2017 - 21:58

Ovaj zakon je normalan. Medjutim problem je, bar bio, u izbjegavanju placanja poreza pojedinaca i firmi. Licno sam se uvjerio u veze poreske uprave Budva i nekih gradjevinskih poduzetnika
Predlog za novi porez!

18. 09. 2017 - 17:18

Ja predlazem novi porez na svaku idiotsku rijec nasih politicara koji kao da zele da ljudi nemaju centa u banci.
neko

27. 09. 2017 - 09:09

pored, ionako veoma niskih stopa na štednju, oni hoće da oporezuju... ovo niđe nema...
Novi komentar