Fabris: Do kraja godine rast BDP-a do 4,7 odsto, poželjno smanjenje dažbina na zarade

Prema procjenama Centralne banke Crne Gore (CBCG), stopa rasta BDP-a u prvoj polovini 2017. godine kretala se u rasponu od 3,9 do 4,7 odsto. Slično kretanje BDP-a očekujemo i do kraja godine – rekao je u intervjuu Portalu Analitika viceguverner CBCG Nikola Fabris. On tvrdi da neće biti potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije ukoliko se fiskalna strategija realizuje na planirani način.
Objavljeno: 15. 09. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Fabris: Do kraja godine rast BDP-a do 4,7 odsto, pozeljno smanjenje dazbina na zarade

Fabris smatra da je smanjenje dažbina na zarade poželjno jer postoji visok nivo poreza i doprinosa, što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada. Ističe, međutim, da takvoj odluci mora prethoditi detaljna analiza, kako bi se izbjegao negativan uticaj na javne prihode u uslovima kada se primjenjuju mjere fiskalne konsolidacije.

ANALITIKA: Kakve su ekonomske procjene, kolikav rast BDP-a možemo očekivati do kraja godine?

FABRIS: Sagledavajući ekonomska kretanja u Crnoj Gori u prvoj polovini 2017. godine, rast je ostvaren u većini sektora u odnosu na isti period prethodne godine. Prema procjenama CBCG, stopa rasta BDP-a u prvoj polovini 2017. kretala se u rasponu od 3,9 odsto do 4,7 odsto. Slično kretanje BDP-a očekujemo i do kraja godine.

ANALITIKA: Gdje će se država zaduživati do kraja godine? Da li je izvjestan aranžman sa MMF-om?

FABRIS: Ne očekujemo teškoće oko obezbjeđivanja finansijskih sredstava do kraja godine, a o konkrentim modaltitetima zaduživanja odlučiće Ministarstvo finansija, odnosno Vlada. Što se tiče aranžmana sa MMF-om, on nije u planu.

ANALITIKA: Ova godina je, po tvrdnjama nadležnih, premašila sve rekorde kada je riječ o turističkoj sezoni. Imate li procjenu koliko bi mogao da iznosi prihod od turističke sezone?

FABRIS: U prvoj polovini 2017. godine procijenjeni prihodi od turizma zabilježili su rast od 20,5 odsto i iznosili su 178,5 miliona eura. Treba imati u vidu da se najveći turistički promet, a time i najveći prihodi od ove djelatnosti, ostvaruju tokom jula i avgusta, za koje još uvijek nemamo procjenu.

nikola

ANALITIKA: Od početka rada aktuelne Vlade imali smo dva seta mjera štednje. Hoće li, prema sadašnjoj računici, to biti dovoljno ili će se morati da uslijedi novo "stezanje kaiša"? Posebno kada je riječ o otpuštanjima u javnom sektoru?

FABRIS: Vlada je donijela fiskalnu strategiju kojom su predviđene mjere fiskalne konsolidacije. Strategijom je planirano da se u periodu od 2017. godine do 2020. godine ostvare uštede od 117 miliona eura, posmatrano “godina na godinu”. O ovim mjerama se vrlo pozitivno izrazio i MMF.

Ukoliko se fiskalna strategija realizuje na na način kako je planirano, smatram da neće biti potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije.

ANALITIKA: Ima li prostora za smanjenje dadžbina na zarade, što traži poslovna zajednica a Vlada razmatra kao mogućnost?

FABRIS: O pitanju fiskalnog opterećenja zarada raspravljano je na sjednicama Savjeta za finansijsku stabilnost i tom prilikom je zaključeno da postoji visok nivo poreza i doprinosa na zarade, što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada. Stoga bi smanjenje fiskalnog opterećenja privrede u ovom segmentu bilo poželjno, ali takvom potezu mora prethoditi detaljna analiza, kako bi se izbjegao negativan uticaj na javne prihode u uslovima kada se primjenjuju mjere fiskalne konsolidacije.

ANALITIKA: Za izgradnju auto-puta do sada je utrošeno nešto manje od 300 miliona eura. Očekivali su se značajni benefiti od tog, kako ga nazivaju, "posla vijeka". Imate li projekcija kako je izgradnja našeg najvećeg infrastrukturnog projekta uticala na ekonomiju?

FABRIS: Veoma je teško ili čak nemoguće izvesti tačnu kalkulaciju o direktnom uticaju izgradnje auto-puta na nivo BDP-a, ali praćenjem parametara o kretanju aktivnosti u komplementarnim oblastima mogu se izvesti zaključci o uticaju ovog projekta na ukupni ekonomski rast. U prvoj polovini godine zabilježen je izuzetno visok nivo rasta aktivnosti u oblasti građevinarstva. Naime, u odnosu na isti period prethodne godine, vrijednost izvršenih radova je povećana za 45,3 odsto, a efektivni časovi rada za 22,6 odsto. Nema dileme da su najveći doprinos ovom rastu dali radovi na izgradnji auto-puta.

fabris

ANALITIKA: Kakvo je stanje u bankarskom sektoru? U pripremi je Zakon o sanaciji banaka. Da li je u ovom trenutku nekoj od banaka potrebna sanacija?

FABRIS: U bankarskom sistemu su svi parametri značajno poboljšani. Nivo loših kredita je opao na nivo od 8,2 odsto, što je značajno ispod regionalnog prosjeka. Za prvih sedam mjeseci depoziti su povećani za 5,4 odsto, aktiva za 5,2 odsto, a kapital banaka za 3,8 odsto. Međutim, ono što najviše ohrabruje je činjenica da nakon dužeg niza godina imamo značajnu kreditnu ekspanziju. Za prvih sedam mjeseci nivo odobrenih kredita je povećan za 9 odsto.

CBCG je pripremila set zakona (Zakon o CBCG, izmjene i dopune Zakona o bankama, Zakon o finansijskim institucijama, Zakon o sanaciji banaka, Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju), kroz koje će se finansijski sistem dodatno unaprijediti i harmonizovati sa pravilima EU, dok će instrumenti za sanaciju banaka – ukoliko bi se za tim ukazala potreba u budućnosti – biti ojačani.

ANALITIKA: Kamatne stope su u proteklom periodu smanjene, koliko je to uticalo na kreditnu aktivnost, posebno privrede?

FABRIS: Kamatne stope su dostigle istorijski minimum i na kraju jula prosječna efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je iznosila 7,03 odsto. Pad kamatnih stopa je, kao što sam već pomenuo, pratila kreditna ekspanzija, ali je ona većim dijelom bila usmjerena ka sektoru stanovništva nego ka privredi, tako da postoji prostor za povećanje kreditne aktivnosti usmjerene ka realnom sektoru.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ

Komentari: 9

Mila K

15. 09. 2017 - 01:32

Uh, prvi intervju g-dina Fabrisa koji je dao po zadatku i rekao nista. Ako se zalaze za smanjenje poreza i doprinosa o poziva se na uspjesno provodjenje fiskalne strategije, tamo nema ni jedne rijeci o takvom smanjenju. O cemu se onda izjasnjava i koga sa strucne strane briga sto drobi beskorisni Savjet za finansijsku stabilnost. Jer, ako ministar finansija sjedi na tom Savjetu i odobrava predloge smanjenja, a trebao bi napamet da zna predmetnu Startegiju i njene stroge propozicije, onda je ovaj intervju neuspjesno udvaranje privredi. Ako se strategija tako dobro sprovodi, zasto MMF tajno trazi sve nacine da poveca opet tajnovito poresku osnovicu na svasta. MMF ne radi za Crnu Goru, nego ino-povjerioce i ako je sve ovako bajkovito kao sto g-din Fabris istice, cemu priprema novih poreskih zahvatanja koji opet nece ici na javnu raspravu. A nacrt Zakona o sanaciji je potpuno nepotreban trzistu Crne Gore, i samo ce doprinijeti uzimanju od banaka i nece uciniti sistem vise stabilnim.
Nije mi jasno

15. 09. 2017 - 11:04

Kako neko moze da udara minuse na ovaj komentar.
Boban Bg

15. 09. 2017 - 16:53

Zato što ti ništa nije jasno. Pitanje za sve crnogorske mudrace je zašto je Srbija radeći po upustvima MMF - a sredila svoje finsnsije? Jeli to zato što je MMF monetarno čudovište koje gleda samo svoj interes? U CG vlada još ideološka zatucanost po kojoj su sve strane institucije i strani investitori neprijatelji samoupravnog socijalizma. MMF jeste konzervativna institucija i ja mislim da su u pravu što propagiraju politiku ograničenja javne potrošnje u skladu sa mogućnostima. Da se ja pitam CG bi sklopila ugovor sa MMF - om i to dugoročno. Inače ovo što Mila piše su obična razglabanja da se fascnira prostota (tj. neukost) U svakom njenom komentaru se vidi da nikada nije radila u privredi i finansijama već se obrazovala preko interneta pa se bača krupnim riječima koja ni sama ne razumije.
Jasno mi je

15. 09. 2017 - 20:27

Jasno mi je sada. Postoje Bobani BG , TG, CG koji nijesu zatucani. Mila K . o ovome sto prica zna vise nego citavo Min finansija zajedno sa CBCG timom koji prica za javnost( ima ih i tamo da znaju, ali nije im dozvoljeno da pricaju).
Ivica Maričin

15. 09. 2017 - 01:34

Ovdje su kuće od čokolade, prozori su od marmelade...
neso

15. 09. 2017 - 06:48

SMANJI PLATU FABRIS. VELIKA JE ZA NAŠE PRILIKE. MNOGO JE SIROTINNJE I GLADNIH.
lolo

15. 09. 2017 - 07:33

4.7, vrlo pristojno
MI

15. 09. 2017 - 08:06

Stvar je u metodologiji obracuna rasta BDP, ali sansa postoji. Smanjiti administraciju i ugasiti ambasade i konzulate u inostranstvu, izuzev ciljanih zemalja u svrsi razvoja jedine zdrave grane-turizma. Povuci ambasadore u Zfrici, vecini Azije, Juzne Amerike ugasiti odmah zastupnistvo, a ne kresati potrosnju (prvenstveno srednjeg sloja)., jer bez nje ne mozemo razviti realni sektor o kome se ovde govori. Zaboravi rast plata i penzija u %, to i vuce zemlju u bankrot. Vise sam ocekivao od Vase analize. Treba hrabrije, jer ovako uljuljkavate nadredjene i podredjene.
Ce-tinje

15. 09. 2017 - 08:52

Jos ako zicara cetinjska bude radila u punom kapacitetu bicei 5%. Sa fabrikom cokolade zajedno 6%
Novi komentar