Zakon o gradnji: Kako da legalizujete bespravno podignuti objekat

Legalizaciju bespravno podignutih objekata tretira Predlog zakona o planiranju i izgradnji koji je dnevnom redu sjednice parlamenta zakazane za 26. septembar. Portal Analitika opširno prenosi šta vam je sve potrebno da bi ste legalizovali bespravno sagrađeni objekat u zavisnosti od mnogih faktora. Najvažnije je da se plaća naknada za legalizaciju u prosječnom iznosu 40 do 80 eura najviše u 240 mjesečnih rata. Ukoliko ste sagradili objekat na tuđem zemljištu, legalizacija ne može početi ukoliko ne riješite stvar sa vlasnikom zemljišta. Za veće objekte se utvrđuje seizmička stabilnost. Formalno, legalizacija bespravno podignutih objekata počeće od 1. januara naredne godine i za to je potrebna veoma obimna dokumentacija.

Objavljeno: 20. 09. 2017 - 11:05 Promjenite veličinu teksta: A A A
Zakon o gradnji: Kako da legalizujete bespravno podignuti objekat

Visina naknade se obračunava po m2 neto površine objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije. Naknada  za objekte osnovnog stanovanja plaća se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 240 mjesečnih rata. Ranije je iz Ministarstva procijenjeno da će rata iznositi između 40 i 80 eura. Za legalizaciju bespravnih objekata na teritoriji jedinica lokalne samouprave na Crnogorskom primorju obračunava se i naplaćuje posebna naknada.

Bespravnim objektom smatra se zgrada koja je izgrađena suprotno propisima kojima je u vrijeme izgradnje bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole. Bespravnim objektom ne smatra se zgrada za koju u vrijeme izgradnje nije postojala obaveza pribavljanja građevinske dozvole, a koja nije upisana u katastar nepokretnosti ili drugu odgovarajuću evidenciju nepokretnosti. Dokaz o vremenu izgradnje zgrade utvrđuje se na osnovu podataka iz lista nepokretnosti.

DOKAZI: Dokaze o vremenu izgradnje objekta podnosi vlasnik, suvlasnik odnosno držalac bespravnog objekta ili dijela bespravnog objekta (u daljem tekstu: vlasnik bespravnog objekta). Dokazi  mogu biti: dokaz o priključenju objekta na elekroenergetsku mrežu, dokaz o plaćanju računa ili račun za utrošenu električnu energiju, dokaz o priključenju, objekta na vodovodnu ili kanalizacionu mrežu, račun ili dokaz o plaćanju računa za isporuku vode, dokaz odnosno rješenje o utvrđivanju poreza na nepokretnost za objekat ili dokaz o plaćanju poreza.

DEFINICIJA: Bespravni objekat  je stambena, poslovna i poslovno-stambena zgrada na kojoj su izvedeni grubi konstruktivni građevinski radovi najmanje jedne etaže, koja je izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli. Bespravni objekat je i dio zgrade izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli i pomoćni objekat u funkciji zgrade. Grubi konstruktivni građevinski radovi  su izvedeni: temelji, stubovi sa gredama, zidovi i ploča iznad zidova ili krovna konstrukcija. Poslovne zgrade odnosno djelovi poslovno - stambene objekte iz stava 6 ovog člana su: trgovački i tržni centri, izložbeni centri, sajmišta, poslovne zgrade, objekti uprave, industrijski objekti, objekti za proizvodno zanatstvo, skladišta i stovarišta i objekti za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti. Bespravni objekat osnovnog stanovanja

Bespravni objekat osnovnog stanovanja: Bespravnim objektom osnovnog stanovanja smatra se objekat neto građevinske površine do 200m2 , u kojem stanuje vlasnik bespravnog objekta i članovi njegovog porodičnog domaćinstva, koji imaju prebivalište u mjestu u kojem je izgrađen objekat, ako vlasnik i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju u svojini drugi stambeni objekat na teritoriji Crne Gore. Članovima porodičnog domaćinstva smatraju se lica koja sa vlasnikom bespravnog objekta žive u zajedničkom domaćinstvu i to: - supružnik ili lice koje sa vlasnikom bespravnog objekta živi u vanbračnoj zajednici; - djeca rođena u braku ili van braka, usvojena ili pastorčad, i - druga lica koja je vlasnik bespravnog objekta ili njegov supružnik dužan po zakonu da izdržava, a koja sa njim stanuju u istom stanu, odnosno porodičnoj stambenoj zgradi.

Postupak legalizacije:  Legalizaciju bespravnih objekata sprovodi nadležni organ lokalne uprave. Vlasnik bespravnog objekta dužan je da pribavi rješenje o legalizaciji. Rješenje o legalizaciji donosi nadležni organ lokalne uprave. Rješenje o legalizaciji  može se izdati za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona. Rješenje o legalizaciji za bespravni objekat koji nije izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, može se izdati za objekat koji se nalazi na orto-foto snimku iz člana 155 ovog zakona i koji je izgrađen u skladu sa planom generalne regulacije Crne Gore. Osnovni urbanistički parametri su namjena, indeks izgrađenosti, indeks zauzetosti, spratnost odnosno visina objekta i odnos prema građevinskoj liniji. Rješenje o legalizaciji bespravnog objekta obavezno sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta iz planskog dokumenta, sa rokom usklađivanja od tri godine od dana izvršnosti rješenja. Ako planski dokument ne sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda bespravnog objekta, nadležni organ lokalne uprave po službenoj dužnosti, pribavlja smjernice od glavnog gradskog arhitekte.

Nadležni organ lokalne uprave dužan je da, u roku od osam dana od dana izvršnosti, rješenje o legalizaciji dostavi nadležnom inspekcijskom organu i Katastru radi upisa podataka iz rješenja o legalizaciji bespravnog objekta u katastar nepokretnosti.

Troškove legalizacije snosi vlasnik: Troškove legalizacije bespravnog objekta snosi vlasnik objekta. Poslove iz stava 1 ovog člana finansira jedinica lokalne samouprave iz sredstava prikupljenih u procesu legalizacije.

Orto-foto snimak : Izradu orto-foto snimka dužno je da obezbijedi Ministarstvo. Katastar je dužan da u roku od 60 dana od dana prijema podataka orto-foto snimanja izvrši preklapanje orto-foto snimka teritorije Crne Gore sa važećim digitalnim podlogama i učini ga dostupnim preko internet stranice - Geoportala jedinicama lokalne samouprave, odnosno nadležnim organima lokalne uprave i Ministarstvu sa podacima sa kojima raspolaže. Katastar je dužan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, na zahtjev nadležnog organa lokalne uprave, izda uvjerenje o identifikaciji bespravnog objekta na orto-foto snimku.

Uvjerenje obavezno sadrži broj katastarske parcele, naziv katastarske opštine na kojoj je objekat izgrađen, naziv naselja i ulice/trga u kojem se objekat nalazi i kućni broj ako je određen.

Pokretanje postupka legalizacije : Postupak legalizacije bespravnog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju, elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava Katastar i dokaza o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvoda iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti.

Zahtjev iz stava 1 ovog člana može da podnese: 1) vlasnik bespravnog objekta, i 2) etažni vlasnik, odnosno skupština etažnih vlasnika bespravnog objekta. Zahtjev  se objavljuje se na internet stranici nadležnog organa lokalne uprave. Zahtjev  se podnosi se na propisanom obrascu. Sadržaj obrasca propisuje Ministarstvo.

Postupanje po zahtjevu : Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za legalizaciju, za bespravni objekat za koji nijesu riješeni imovinsko - pravni odnosi na zemljištu na kojem je izgrađen, dostavi obavještenje da je pokrenut postupak legalizacije organu državne uprave nadležnom za imovinu za zemljište koje je u svojini Crne Gore, odnosno organu lokalne uprave nadležnom za upravljanje imovinom za zemljište kojim raspolaže jedinica lokalne samouprave.

Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za legalizaciju bespravnog objekta koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, obavijesti nadležni inspekcijski organ o podnošenju zahtjeva za pokretanje postupka legalizacije radi prekida postupka za uklanjanje objekta.  Ako je bespravni objekat izgrađen na prostoru koji je važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona predviđen za izgradnju infrastrukture, složenih inženjerskih objekata i objekata u javnoj upotrebi, obavještenje nadležnom inspekcijskom organu radi prekida postupka za uklanjanje objekta se ne dostavlja.

Dokumentacija: Radi legalizacije objekta koji je izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema dokumentacije, uputi poziv podnosiocu dokumentacije da u roku od 120 dana, od dana prijema poziva, dostavi: 1) dokaz o riješenim imovinsko – pravnim odnosima na zemljištu na kome je bespravni objekat izgrađen; 2) dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta; 3) dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja posebne naknade na investicije u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja (u daljem tekstu: posebna naknada); 4) projekat izvedenog stanja bespravnog objekta neto površine preko 200m2 koji je izradilo privredno društvo iz člana 122 ovog zakona; 5) izvještaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta neto površine preko 200m2 ; 6) izjavu revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta neto površine preko 200m2 ; 7) analizu privrednog društva iz člana 122 ovog zakona koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine do 500m2 u skladu sa propisom i izjavu da je objekat stabilan i siguran za upotrebu; 8) analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine preko 500 m2 i izjavu revidenta da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.

Nadležni organ lokalne uprave, radi legalizacije objekta koji je uklopljen u plan generalne regulacije Crne Gore, za koji je podnijeta dokumentacija dužan je da u roku od 20 dana od dana stupanja na snagu odluke o donošenju plana generalne regulacije Crne Gore, uputi poziv podnosiocu zahtjeva da u roku od 120 dana, od dana prijema poziva, dostavi dokaze iz stava 1 ovog člana.

Šta se nabavlja po službenoj dužnosti: Nadležni organ lokalne uprave, radi legalizacije objekta koji je izgrađen u skladu sa planom generalne regulacije Crne Gore, po službenoj dužnosti pribavlja uvjerenje o identifikaciji bespravnog objekta na orto-foto snimku. Za objekat osnovnog stanovanja u kojem se ne obavlja djelatnost, može se umjesto dokaza dostaviti izjava vlasnika objekta, ovjerena od strane ovlašćenog lica, da je odgovoran za štetu pričinjenu trećim licima nastalu upotrebom objekta. Za objekat dostavljaju se i isprave: - o broju članova porodičnog domaćinstva; 52 - o prebivalištu u mjestu u kojem je izgrađen bespravni objekat, i - da vlasnik i članovi porodičnog domaćinstva na teritoriji Crne Gore ne posjeduju drugi stambeni objekat, odnosno stambenu jedinicu podobnu za upotrebu.

Prekid postupka zbog utvrđivanja prava svojine na zemljištu: Ako podnosilac zahtjeva za legalizaciju bespravnog objekta ne posjeduje dokaz, dužan je da podnese dokaz da je pred sudom ili drugim nadležnim organom pokrenut postupak utvrđivanja prava svojine na zemljištu.

Postupak po zahtjevu za legalizaciju objekta prekida se do završetka postupka ovog člana pravosnažnom odlukom suda ili izvršnom odlukom nadležnog organa. Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 15 dana od dana izvršnosti dostavi akt o prekidu postupka legalizacije objekta iz stava 2 ovog člana koji je izgrađen na zemljištu na kojem svojinska ovlašćenja vrši država, a kojim raspolaže jedinica lokalne samouprave, organu lokalne uprave nadležnom za imovinu, odnosno organu državne uprave nadležnom za imovinu za zemljište kojim raspolaže Vlada. Nadležni organ lokalne uprave dužan je da vodi evidenciju o dokazima iz stava 1 ovog člana.

 Ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta: Ispitivanje i analizu statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta vrši privredno društvo. Način ispitivanja i način izrade i sadržaj analize bespravnog objekta neto površine do 500m2 sa stanovišta statičke i seizmičke stabilnosti objekta propisuje Ministarstvo. Ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti bespravnih objekata neto površine preko 500 m2 privredno društvo sprovodi na osnovu pravila struke. Bespravni objekat za koji privredno društvo utvrdi da je siguran sa stanovišta statičke i seizmičke stabilnosti uz izvođenje radova rekonstrukcije, može se rekonstruisati u skladu sa ovim zakonom. Projekat izvedenog stanja bespravnog objekta.

Projekat izvedenog stanja bespravnog objekta, u zavisnosti od površine, vrste i namjene objekta sadrži: 1) urbanističko-tehničke uslove i projektni zadatak; 2) projekte, elaborate i podloge iz člana 78 stav 3 i člana 80 ovog zakona; 3) dokaz o osiguranju od odgovornosti privrednog društva koje je revidovalo tehničku dokumentaciju, u skladu sa ovim zakonom, i 4) analizu i izjavu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta, iz člana 158 stav 1 tačka 8 ovog zakona.

Na izradu i reviziju projekta izvedenog stanja bespravnog objekta shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izradu i reviziju tehničke dokumentacije. 53 Legalizacija objekta koji se sastoji od više posebnih djelova Član 162 Za bespravni objekat, koji se sastoji od više posebnih djelova, na kojima je ustanovljeno pravo svojine različitih vlasnika, dokazi iz člana 158 stav 1 tač. 4 do 8 ovog zakona, shodno veličini objekta, dostavljaju se za cijeli objekat, a dokazi iz člana 158 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona samo za posebni dio. Za svaki od posebnih djelova objekta iz stava 1 ovog člana donosi se pojedinačno rješenje o legalizaciji. Rješenje iz stava 2 ovog člana naročito sadrži vlasničku i tehničku specifikaciju posebnih djelova objekta. Za objekat iz stava 1 ovog člana, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz člana 164 ovog zakona i posebna naknada iz člana 165 ovog zakona obračunava se i naplaćuje pojedinačno za posebne djelove objekta (stanove, poslovne prostore, garažu i dr.), a za zajedničke djelove objekta srazmjerno vlasničkom udjelu.

Otplata zemljišta: Prenos prava svojine na zemljištu na kojem je izgrađen bespravni objekat, na kojem svojinska ovlašćenja vrši država, a kojim raspolaže Vlada odnosno jedinica lokalne samouprave, vrši se neposrednom pogodbom, u skladu sa zakonom, na osnovu zahtjeva vlasnika bespravnog objekta koji je podnio zahtjev za legalizaciju – kupca zemljišta. Zahtjev iz stava 1 ovog člana, vlasnik bespravnog objekta koji je podnio zahtjev za legalizaciju - kupac zemljišta, podnosi organu državne uprave nadležnom za imovinu za zemljište na kojem svojinska ovlašćenja vrši država, a kojim raspolaže Vlada, odnosno organu lokalne uprave nadležnom za imovinu za zemljište kojim raspolaže jedinica lokalne samouprave.

 Vrijednost zemljišta utvrđena u postupku neposredne pogodbe iz stava 1 ovog člana može se otplatiti najviše u 240 jednakih mjesečnih rata za bespravne objekte osnovnog stanovanja, a za druge bespravne objekte najviše u 120 jednakih mjesečnih rata, u skladu sa ugovorom, uz obezbjeđenje potraživanja. Katastar je dužan da nakon prijema ugovora iz stava 3 ovog člana, upiše predbilježbu, da je kupac vlasnik zemljišta uz uslov ispunjenja uslova iz predbilježbe, uz izjavu o dozvoli uknjižbe nakon otplate cjelokupne vrijednosti zemljišta, u slučaju da kupac otplaćuje zemljište u ratama.

 Plaćanje: U slučaju da kupac otplati cijenu zemljišta u cjelosti, katastar je dužan da nakon prijema ugovora iz stava 3 ovog člana upiše uknjižbu, odnosno kupca kao vlasnika zemljišta. Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Član 164 Vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Naknada iz stava 1 ovog člana plaća se za sve bespravne objekte. Visina naknade iz stava 1 ovog člana ne može biti veća od visine naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta utvrđene propisom jedinice lokalne samouprave koji se primjenjuje u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona. Visina naknade se obračunava po m2 neto površine objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije.

Naknada iz stava 1 ovog člana za objekte osnovnog stanovanja plaća se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 240 mjesečnih rata. 54 Za ostale bespravne objekte, naknada iz stava 1 ovog člana, plaća se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 120 mjesečnih rata. Obezbjeđenje potraživanja po osnovu plaćanja naknade iz stava 1 ovog člana u ratama iz st. 5 i 6 ovog člana uspostavlja se na objektu za koji se obračunava naknada. Za bespravne objekte koji ne spadaju u objekte osnovnog stanovanja, naknada iz stava 1 ovog člana, uvećava se za iznos od 5%, ako se uvećani iznos plati jednokratno, odnosno 20% ako vlasnik bespravnog objekta zahtijeva da i uvećani iznos plaća pod uslovima iz stava 5 ovog člana. Uslove, način, rokove i postupak plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte propisuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, po prethodnoj saglasnosti Ministarstva.

Posebna naknada : Za legalizaciju bespravnih objekata na teritoriji jedinica lokalne samouprave na Crnogorskom primorju obračunava se i naplaćuje posebna naknada, u skladu sa zakonom koji uređuje regionalno vodosnabdijevanje crnogorskog primorja. Posebna naknada se plaća u najviše 36 jednakih mjesečnih rata, navedenih u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta.

P.Z.

 

Komentari: 4

Krupni kadar

20. 09. 2017 - 12:06

Zakon koji rjesava sudbinu 100 000 objekata i koji se tice vjerovatno svakog treceg domacinstva u Crnoj Gori bice razmatran u Skupstini 26 septembra. A opozicije nidje ni od korova da da svoje misljenje i stiti interese onih koji je glasaju. Da nije tuzno bilo bi smijesno.
statika

20. 09. 2017 - 12:38

Interesantno je da nammjestaju i staticarima fenomenalnu zaradu .Bice sigurno par privilegovanih inzenjera koji ce dobiti dozvolu da sacuju statiku. Vjerovatno ono formalna ocjena od oka statike i seizmike koja kosta par stotina Eurica . Ne mogu da zamislim da ce rusiti kuce zbog statike a vecina objekata u CG nebi izdrzala malo ozbiljniji zemljotres.
Goran

21. 09. 2017 - 08:30

ZAŠTO SE I DALJE PLAČA REGIONALNI VODOVOD, KAFA JE ODAVNO IZGRAĐEN. KLASIČNO REKRYIRANJE. TO JE KOMPANIJA KOJA TTEBA DA POSLUJE SA DOBITKOM, A NE DA IM INVESTITORI I DALJE PLAĆAJU REKET !!!
taxe i birokratija

21. 09. 2017 - 11:07

Baš jednostavna procedura a sigurno i "jeftina"
Novi komentar