Poruka iz Argentine: Bez sumnje u svoj crnogorski identitet

Argentinski slikar crnogorskog porijekla Huan Vladimir Martinović, nedavno je došao u Crnu Goru i tako prvi put u životu stupio na tlo zemlje svojih predaka. A onda, priča sama krene. Posebno kada je priča unuk jednog od crnogorskih oficira koji su nakon Prvog svjetskog rata utočište pronašli najprije u Gaeti, a onda i u Južnoj Americi. Tek, biće da je ta daleka Argentina ponekad, zaista, mnogo blizu Crne Gore...

Objavljeno: 21. 09. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Poruka iz Argentine: Bez sumnje u svoj crnogorski identitet

U stvari, ova priča koja stiže iz Argentine, kao zemlje u kojoj živi najviše potomaka crnogorskih iseljenika nego bilo gdje na svijetu, počinje zapravo sa Božićnim ustankom 1919. godine.

Od Gaete do Buenos Airesa: Savo Nikov Martinović, oficir, rođen 2. avgusta 1893. godine na Cetinju, u porodici Nika popa Joka i majke Joke, rođene Matanović, bio je učesnik Prvog svjetskog rata, te za vrijeme Božićnog ustanka 1919. godine uhapšen, a onda pri pokušaju bjekstva iz zatvora i ranjen. Strijeljanja ga spašava njegova bliska rođaka kraljica Jelena Savojska ( Savova baba I majka kralja Nikole, Dake I Stana, bile su rođene sestre – nap.a).

oficiriTada, Savo uspjeva da izbjegne za Medovo, odakle se pridružuje crnogorskoj vojsci stacioniranoj u Italiji, u Gaeti. U sastavu crnogorske vojske nalazio se u sastavu Prve čete, Prvog bataljona, najprije kao podoficir, a ubrzo I kao potporučnik crnogorske kraljevske vojske u Fonte Amoreu. Istini za volju, to putovanje podrazumjeva odlazak sedmoro braće Martinovića koji su učestvovali u Božićnom ustanku, te sestre i tetke. Uz napomenu da im se nešto kasnije pridružuju i Savova majka i sestra.

ed

U januaru 1922. godine, zajedno saj oš 95 oficira na čelu sa Krstom Zrnovim Popovićem, napušta Italiju i odlazi za Argentinu. 

Savo u Buenos Aires stiže sa bratom Krstom (koji u Argentinu dolazi sa porodicom) i sestrom Stanicom. Nedugo po dolasku, počinje da stvara svoj život u Argentini, najprije se oženivši Elenom, rođenom Roganović, ćerkom crnogorskih emigranata. Imali su petoro đece, sinove Dragutina, Vladimira I Vasa, te ćerke Deliu i Vojislavu. Savo je imao svoj hotel u provinciji Ćako, a penziju je dočekao živjeći na relaciji Ćako – Buenos Aires. Umro je 1975. godine.

Povratak jednog Martinovića: Huan Vladimir Martinović rođen je 24. 2. 1964. godine, u gradu Kitilipi (Quitilipi), argentinska provincija Ćako.

„Ćako je regija u kojoj danas žive na hiljade potomaka crnogorskih iseljenika. Od kada znam za sebe živio sam okružen ljudima crnogorskog porijekla. I oduvijek sam to znao, da sam porijeklom Crnogorac, tako da nikada nisam imao nikakve sumnje u svoj crnogorski identitet", govori na početku razgovara Huan.

Školovao se najprije u svom rodnom gradu, a onda glavnom gradu provincije Resistenciji, đe je I završio studije Lijepe umjetnosti (odsjek, slikarstvo). Nakon toga se preseljava u Buenos Aires.

„Veze među Crnogorcima u Argentini su zadugo bile lične, isključivo porodične ili prijateljske. Onda u Argentinu dolazi sadašnji ambasador Gordan Stojović koji nas zapravo sve povezuje. U stvari, za njega se slobodno može reći da je obavio misionarski dio posla. Išao je od vrata do vrata, upoznavao ljude, razgovarao sa njima. Tako je i otkrivao nasljeđe, dokumenta, stare fotografije, ono što su naši iseljenici sačuvali. On je zapravo ljudima približavao i objašnjavao sve u vezi Crne Gore. Naši ljudi u Argentini, svi koji su porijeklom iz Crne Gore su to željeli da saznaju. Tako smo se i okupljali. Jer, vidiš, mnogo toga se vremenom pogubilo. Nijesu svi kao ja imali đeda Sava da im priča o Crnoj Gori. Mnoge porodice sa crnogorskim porijeklom su se prilagođavali životu u Argentini. Pa i mijenjali prezimena tako što su ih prilagođavali španskom jeziku. A onda, nastajali su i mnogi argentinsko – crnogorski brakovi, jednostavno, živjelo se. Uz to, ta duga razdvojenost, daljina, pa i gubljenje veza, sve je to takođe uticalo da malo ko od nas danas govori crnogorskiili da naše porijeklo bude tek nešto za što, eto, samo znamo da postoji. Gordan Stojović nam je tu puno pomogao. On nam je učinio da se mnogi od nas upoznajemo, da se ponovo zbližimo. A i rekao sam ti, mnogi od nas su poželjeli da obnove veze sa zemljom svog porijekla. Meni je to važno. A vjerujem I mnogim našim ljudima u Argentini. Uostalom, kao član kluba ‘Colectividad Montenegrina de Buenos Aires’, znam da ima mnogo ljudi poput mene.”

Predsjednik crnogorskog udruženja u Buenos Airesu je Emilio Ognjenović. Važno je istaći i da je njegov stric Emilio, a po kojem nosi ime, bio argentinski nadbiskup, za kojeg važi da je upravo svojim uticajem doprinio afirmaciji današnjeg pape Franciska.

crnogorkaLa Montenegrina: Dalje, važno je istaćii da u oblasti Ćako, postoji jedino mjesto na svijetu nazvano po Crnogorki – La Montenegrina. U tom mjestu postoji i crnogorski klub, škola, groblje…La Montenegrina se nalazi okružena mnogim nepristupačnim dijelovima, ali je zapravo mjesto sa kojeg je počeo život u Argentini za mnoge Crnogorce.

Huan govori i o svom odrastanju, te učenju i stvaranju slike o zemlji svog porijekla.

“Crnogorac je za nas bio častan čovjek, pošten i hrabar, ali i emotivan čovjek koji je patio za svojom otadžbinom.”

Kao slikar, za dugo vremena nije slikao ništa što bi se odnosilo na Crnu Goru, ponajprije iz razloga što mu je nedostajalo podataka. A onda, ističe i da sa onim što je slikao nije želio da povrijedi ili uvrijedi bilo koga.

ed-1“Ipak, sa uspostavljanjem novih komunikacija, kada sam počeo da upoznajem ljude preko društvenih mreža, te nakon poznanstva sa ambasadorom Gordanom Stojovićem, dobio sam tu inspiraciju I počeo da slikam predjele sa raspoloživih fotografija, a onda sam se upustio i u taj rizik da slikam portrete. Ono što sam u tim radovima potencirao bila je zapravo moja vizija tih lica koje sam slikao. U stvari, govorim o svom nasljedstvu, uvjerenju, koje sam dobio od svog đeda i oca, kao i fotografijama koje su nastale prije sto godina. Želio sam na tim svojim slikama da istaknem ono što sam stekao sa svojim crnogorskim porijeklom, dakle, čovjeka ratnika, važnost crnogorske familije I postojanje kraljevske porodice. Na jednoj od tih slika je i portret Crnogorke u sred Ćaka, kao simbol crnogorske emigracije. Poruka je, zapravo, vjera. Pa, iako smo u emigraciji, u dalekoj zemlji gdje smo osnivali svoje porodice I podizali đecu, u Argentini,koja mi je dala sve što imam.”

Huan, sa svojom suprugom Silvijom ima dvoje djece, ćerku Aleksiju i sina Ivana.

Ovih dana, tokom svoje prve posjete Crnoj Gori, Huan obilazi svoje rođake i grobove svojih predaka, uz obavezne šetnje Cetinjem, gradom kojeg je zavolio, kako je i sam priznao, istog časa po svom dolasku.

Željko VUKMIROVIĆ

(u tekstu korišćeni podaci iz knjige u pripremi o bratstvu Martinović, autora Srđe Martinovića)

Komentari: 28

Nikola

21. 09. 2017 - 00:53

E, živ bio sto godina.
Sreten Vujović

21. 09. 2017 - 09:13

Čestitke Martinoviću! Mnoge Crnogorce b i trebalo poslati u Argentinu na "ubrzani kurs" iz rodoljublja!
Zoran beograd

21. 09. 2017 - 02:08

Puna podrška za crnogorce u argentini.
Malvinas2017

21. 09. 2017 - 02:44

Gracias Juan Martinovich y gracias a nuestro líder embajador Stojovic !
Miras

21. 09. 2017 - 04:43

Zeljko hvala na uvijek interesantnim prilozima!
Neutralan

21. 09. 2017 - 08:09

Sad ce ove nase posrbice (Crnosrbi) da pjevaju da je on to nesto izmislio... Kakvo oi ih osjecanje obuzme kad procitaju ovakav tekst, rodi li se i jedna trunka sumnje, boli li to kad shvate istinu? Covjek iz daleke Argentine, više voli Crnu Goru nego oni kojima se ni čukunđedevi nisu micali odole. Zahvaljijući Miloševiću i generalu Amfilohiju koji je opra mozgove vi danas i ne smijete ovaj tekst do kraja pročitati jer ce istina da zazvoni duboko u vašim genima. Svaka čast i veliki pozdrav za sve naše iseljenike!
fra Emilio

21. 09. 2017 - 10:08

Sta ti smeta Amfilohije kad vidis da su ovi svi u biskupe posli kod pape ? Moz i ti sa njima ako te Amfi nervira.
Neutralan

21. 09. 2017 - 22:05

Ne dotiče me vaš Sveti General, nego mi je žao vas kojima je mozgove oprala ova družina, najiskrenije. Kad vidim Amfija tačno imam neki osjećaj blaženstva čini mi se da mu je duša mekana kao lane il leptirić na povjetarcu, taj ni mrava ne bi zgazio, čak me ponekad poetski nadahne.
RAŠO

21. 09. 2017 - 08:26

Kralj Nikola je davno rekao"koga god sam Crnogorca poslao u svijet vratio mi se još veći Crnogorac, kojeg god sam poslao u Srbiju izgubio sam u njega i čojeka i Crnogorca" . Ne mogu da shvatim ljude kojima su svi preci rođeni, živjeli i umrli u Crnoj Gori , da sebe predstavljaju kao Srbe i da im je milija Srbija od Crne Gore i učinili bi sve samo da satru Crnu Goru.
gautcho

21. 09. 2017 - 08:37

Teesko ce se Huan sa Cetinjem rastat. Najbolje bi mu bilo da otvori farmu bikova u Bajice i da zauvijek ostane u rodni kraj .
Crnogorac

21. 09. 2017 - 10:05

Dje god odemo ostajemo Crnogorci samo se iz BG vratimo ka Srbi .U Pamet se Crnogorci .
p. u dusi

21. 09. 2017 - 10:20

Ko vi je kriv kad ve Srbijanke preobrate ? Uzmu vi nevnost i prodate vjeru .
Crnogorac

21. 09. 2017 - 11:11

Ka vama u parove i Turske serije krv nije voda gen je nasljedna osobina.
Marija

26. 09. 2017 - 00:45

`Nije lijepo mijenjat vjeru pradjedovsku. A ovi svi postase katolici, neki veci i od pape. U pamet se braco Crnogorci.
Vladimir

21. 09. 2017 - 10:40

@Raso Nije mi milija Srbija od Crne Gore. Vratio sam se u Crnu Goru da zivim,iako su svi moji ostali u Srbiji. Ali sam protiv toga sto je CG usla u Nato,protiv priznavanja KiM,protiv sankcija Rusiji. Dakle,ja sam protiv spoljnje politike aktuelne cg vlasti. A to apsolutno ne znaci da sam ja protiv Crne Gore. Je li razumijes ti to Raso? Spoljnja politika aktuelne vlasti i Crna Gora nisu jedno te isto,to su dvije razlicite stvari i ne moze nijedna vlast u istoriji sa svojom politikom da personifikuje drzavu,jer vlast moze da bude i 50 godina ali ona prolazi a Crna Gora ostaje. Kao sto mnogi ovdje ne mogu da shvate da istorija Crne Gore ne pocinje od 45-e na ovamo i vrijednosni sistem Crne Gore nisu postavili komunisti vec je postavljen mnogo prije.
Crnogorac

21. 09. 2017 - 11:15

Vladimire sve si rwka no ti fali ono Bre Srbija..Muci tamo i Sa Rusijom i sa Srbijom i Ristaljom i vasom ubilackom politikom .Sramota me od samog sebe kad me rodjeno dijete pita , jeli Tata sto su Srbi pocinili Genocid i to ne jednom no sto puta .
Boban Bg

21. 09. 2017 - 11:44

Ti nijesi protiv CG ma se zalažeš da ostane u zagrljaju onih koji su u istoriji dolazili glave i koji joj danas rade o glavi. Samo ograničen čovjek ne shvata da je uticaj sa istoka poguban po državni, nacionalni i kulturni suverinitet CG i da je za CG jedina odbrana odlazak iz te mračnjačke družine. Ne može se voljeti CG i biti Crnogorac a raditi na njenom uništenju od onih za koji CG vide kao dio srpskog etničkog i kulturnog prostora. Samim tim što ističeš Kosovo jasno je da suvti važniji srpski interesi od crnogorskih.
jel bre

21. 09. 2017 - 13:16

Sta ti trazis u BG ?
Boban Bg

21. 09. 2017 - 15:55

Što ti u CG?
nije ti lako u BG

21. 09. 2017 - 17:09

A ko ti kaze da sam ja u CG ? Tebe covjece ja apsolutno ne razumijem ako nijesi spijun na zadatku . Zivis i patis se u zemlji i gradu koju prezires i mrzis a treba ti svega par sati voznje do montenegra ? Ja sam napustio CG zeleci bolji i normalniji zivot i hvala bogu nasao sam i to postujem . Dodjem na odmor snimim i vratim se siguran da nijesam pogrijesio.
RAŠO

21. 09. 2017 - 16:41

Vladimire sve si rekao ovom izjavom, vidim da i ti kao i Bećkovii i Amfilohije i još mnogo , mnogo drugih tvojih istomišljenika smatra da je Crna Gora nastala 45-e godine, a znaš li jadi te ne ubili da je Crna Gora Priznata i dobila državu prije Srbije . znaš li da su nas Srbi kojima je Crnogorska vojska držala odstupnicu na Mojkovcu 1918 godine zajedno sa Crnogorskim izdajnicima -posrbicama OKUPIRALA i ponašala se prema Crnogorcima gore nego ijedna neprijateljska vojska koja je prošla ovim prostorima. Što se tiče NATO pakta brzoće mu se Srbija priključiti a i Kosovo će isto tako priznati iako se koprcaju. Kosovo su Srbi rasprodali nijesu im ga Šiptari oteli , stara poslovica kaže "ČIJE OVCE TOGA I PLANINA" u ovom slučaju čije stanovništvo toga i zemlja. I još nešto ; kad tako razmišljaš nikakve štete da si ostao u Srbiju.
Boban Bg

21. 09. 2017 - 11:33

Sve pohvale Željku Vukmiroviću na temi, jer ovi jesu teme koje su potrebne crnogorskim medijima koji su zasuti trivijalnostima sa strane. Zato smo i, kao narod, podložni asimilaciji i domaćem konvertitstvu. I zato smo, možda, mi u iseljeništvu vezaniji za CG i ponosniji na svoje porijeklo od gradjana CG koji su sludjeni svakakvim smećem i manipulacijama. Što se tiče Gordana, znajući ga, samo mogu da kažem - šteta što CG nema više takvih. Ili bar u diplomatiji. Nama u Srbiji bi dobrodošao jedan Gordan da pomogne da ne izumremo u Srbiji. Ovog postojećeg to ne zanima.
Ubli

21. 09. 2017 - 16:19

E biva Montenegro! Da si vječna!
Pješivci

21. 09. 2017 - 19:12

Da si vječna! Amin!
Tomislav Zalar

21. 09. 2017 - 20:49

Raso , svaka ti se pozlatila i u potpunosti se slazem sa tobom uz jednu iznimku.Savjetujes Vladimiru da ostane u Srbiji , zasto ? Ako nije za nato i evropske integracije ne znaci da ne voli Crnu Goru .Nece proci puno vremena i Vladimir ce shvatiti da je to jedini ispravni put za Crnu Goru.Svim dikutantima srdacan pozdrav iz suncanog Mostara.
ops!

28. 09. 2017 - 22:48

Tomislav Zalar, ostani u sunčanom Mostaru, a mi dako se snađemo i procijenimo ko stvarno voli svoju domovinu
Tanja Sekulic

23. 09. 2017 - 07:57

Neka si ziv Martinovicu.Neka ti je srecan susret sa zemljom predaka.Ima nas jos koji smo u Argentini bili misionari.Misho Krivokapis npr.A i ja nesto malo uceci nase Argentince crnogorskog porijekla crnogorski jezik. Mozda ne bi bilo lose da i nas neko pomene?
gost

26. 09. 2017 - 14:57

Svaka cast i tebi i Misu i Gordanu. Radili ste sto ste mislili da treba, sto su vas poslali da uradite. Neko je to prepoznao, neko nije. U svakom slucaju, nastavi da radis jos bolje, a nemoj da istes javno priznanje. To samo dodje ili nikad ne dodje...
Novi komentar