Alpi nam umiru pred očima

Grupa naučnika je pješice prešla Alpe 1992, a to je ponovila ovog ljeta. U projektu Whatsalp su utvrdili: promjene su ponegdje zastrašujuće kao posljedica klimatskih promjena. Ipak ima i inicijativa koje im ulivaju nadu.

Objavljeno: 06. 10. 2017 - 11:37 Promjenite veličinu teksta: A A A
Alpi nam umiru pred ocima

Ideja je bila da idu istim putem kao prije 25 godina: od Beča pa sve do Nice u Francuskoj. Očekivali su promjene, ali ponegde su one bile i veće nego što su slutili. U nižim dijelovima Alpa šume umiru i ima sve više štetnih insekata. Voćnjaci su oštećeni čestim mrazom i preranim otopljavanjem. Na vrhovima Alpa glečeri se povlače i tamo gdje je snijega bilo i zimi i ljeti, ovog ljeta je bilo suvo. 

To nije sve: kišne oluje su postale češće i njihove vode mijenjaju krajolik. Često više nije bilo ni staze kojom su hodali prije četvrt stoljeća, jer se zemlja od kiša obrušila u dolinu.

„Sve su to znakovi klimatskih promjena“, zaključak je švajcarskog geografa Harija Spajsa.

„Svi su svjesni toga, ali niko ne mijenja ponašanje. Vremena su se promjenila. U prioritetima i u politici. Sad se svi bave samo globalnim temama kao što su terorizam i izbjeglice.“

Došljaci mijenjaju krajolik

Štaviše, upravo kada je riječ o izbjeglicama i u Alpima se dogodilo nešto o čemu prije 25 godina nisu mogli niti sanjati: ovaj planinski masiv je bio i glavna prepreka izbjeglicama na njihovom putu prema sjeveru Evrope, tako da i danas neki od njih koriste planinske puteljke i staze, prije svega u pokušaju da iz Italije dospiju do Francuske. 

Ali mnogo veće promjene su izazvali turisti. Mnoštvo je posjetilaca i sa Dalekog istoka i na Alpima je mnogo toga promjenjeno kako bi im se omogućio boravak. Sagrađeni su ili su prošireni putevi, hoteli su daleko veći, parkirališta mnogo prostranija.

„To još nije dovoljno da uništi Alpe, ali ima još mnogo posla da bi se stvorila prava strategija“, smatra Spajs. Turizam je u nekim dolinama već došao do samih granica koje je postavila priroda. A klimatske promjene će ugroziti egzistenciju i mnogih naselja. 

Klimatski modeli govore da će južni obronci Alpa biti izloženi većoj suši i talasima vrućine, ali i ekstremnim kišama i snježnim olujama. Sjeverni obronci će pak ubuduće retko biti pod snijegom, ali će ih češće pogađati obilne kiše iz snažnih atlantskih meteoroloških strujanja.

Inicijative koje bude nadu

Dominik Zigrist, švajcarski arhitekta životne sredine i geograf ipak je u ovogodišnjem putovanju našao trag nade: prije četvrt stoljeća se na njihovom putu rijetko ko obazirao na upozorenja za očuvanje okoline, a sada ima više lokalnih organizacija koje su aktivne na tom planu.

„To je velika zajednica ljudi sa Alpa koji aktivno rade na tim promjenama“, kaže Zigrist. 

Ta aktivnost obuhvata naučna istraživanja, projekte koji podstiču održivu poljoprivredu i turizam. Mnogo je novih lokalnih, regionalnih, ali i međunarodnih inicijativa koji nastoje da prošire područja koja su ionako pod zaštitom ili su proglašena nacionalnim parkovima. 

Te grupe su aktivne i na međunarodnoj pozornici kako bi se usprotivile projektima koji bi promijenili krajolik Alpa, poput projekta autoputa od Minhena do Venecije. Ali aktivno djeluju i protiv onih koji skijaške terene premještaju prema vrhovima planina, tamo gdje još ima prirodnog snijega. 

Zbog toga su se ovaj put sastali sa mnogim takvim organizacijama – ukupno je bilo 110 susreta i to sa sagovornicima iz svih alpskih zemalja, bilo da je to udruženje austrijskih planinara koji podstiču boravak u Alpima bez motornih vozila ili udruženja koji se bave organskom poljoprivredom i uzgojem goveda na obroncima planina. 

A šta će biti za 25 godina? U svakom slučaju žele da krenu i na taj put, ako im to dozvoli zdravlje. Teško je verovati da klimatske promene neće još više promeniti Alpe, ali lako je moguće i da će biti još prijatnih iznenađenja.

 

Komentari: 0

Novi komentar