U Podgorici počeo Forum poljoprivredne politike zemalja Jugoistočne Evrope

U Podgorici je danas počeo dvodnevni Forum poljoprivredne politike zemalja jugoistočne Evrope(APF 2017), koji se od 2001. godine organizuje kao platforma za diskusiju i preporuke o poljoprivrednoj politici i ruralnom razvoju.

Objavljeno: 11. 10. 2017 - 11:42 Promjenite veličinu teksta: A A A
U Podgorici poceo Forum poljoprivredne politike zemalja Jugoistocne Evrope

Na forumu koji se održava u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Stalne Radne Grupe za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi (SWG) učestvuje oko 120 predstavnika relevenatnih regionalnih, internacionalnih i domaćih institucija i organizacija, kao i predstavnika EU.

Otvarajući skup, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović kazao je da forum predstavlja dobru priliku za razmjenu mišljenja, analizu postojeće politike, definisanje novih pravaca zajedničkih akcija, ali i otvoren razgovor o trgovinskim barijerama i prilika da se utvrde smjernice koje će svim zemljama poslužiti za unapređenje poljoprivrede.

Navodeći da poljoprivreda u Crnoj Gori predstavlja značajan sektor u crnogorskoj ekonomiji, koji se razvija i unapređuje iz godine u godinu, potpredsjednik Simović je kazao da je poseban izazov unapređivanje konkurentnosti, kao neophodan uslov opstanka na tržištu u uslovima globalizacije i rastućeg pritiska konkurencije. On je dodao da je prioritet Crne Gore istovremeno i zaštita zdravlja ljudi i prava potrošača, u čemu je naročito bitna stalna komunikacija i adekvatna reakcija, ne samo na nacionalnom, već, upravo, na regionalnom i širem nivou.

„Na putu Crne Gore u EU i pripremi kako institucija tako i poljoprivrednih proizvođača, uspjeli smo da kroz niz projekata unaprijedimo poljoprivrednu proizvodnju i podignemo nivo bezbjednosti hrane u Crnoj Gori. Svjesni brojnih i zahtjevnih obaveza koje nas očekuju ulaskom u EU, veliku pažnju i energiju usmjeravamo upravo ka obezbjeđenju dodatnih finansijskih sredstava i cilju što bolje pripreme za te obaveze, kako na planu jačanja institucija, tako i na planu pripreme samih proizvođača. Oko 250 miliona eura biće usmjereno u poljoprivredu u narednom četvorogodišnjem periodu kroz više projekata“, saopštio je Simović, navodeći da je riječ o sredstvima iz nacionalnog budžeta, podršci Investiciono razvojnog fonda, kao i značajnim projektima koji se realizuju ili će biti realizovani sa EU, Svjetskom bankom, IFAD-om, i drugim međunarodnim partnerima.

Ističući da Crna Gora kontinuirano prilagođava svoju agrarnu politiku sa Zajedničkom evropskom poljoprivrednom politikom, usaglašavajući zakonodavstvo i dosljedno realizujući Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2014-2020, Simović je saopštio da se očekuje skori početak IPARD programa, odnosno objavljivanje prvog javnog poziva za podršku poljoprivrednim proizvođačima.

„Zbog toga nam je posebno drago što su tu kolege iz Direktorata za poljoprivredu Evropske komisije i još jednom naglašavamo da smo spremni da počnemo sa IPARD-om i da je to očekivanje i potreba naših poljoprivrednih proizvođača. U odnosu na to njihovo očekivanje i na tu potrebu, u Ministarstvu smo vrijedno i odgovorno radili na ispunjavanju svih preporuka i mislim da danas možemo da kažemo da sa pravom očekujemo dobre vijesti iz Brisela“, kazao je Simović. 

On je podsjetio da je kvalitetno sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike zahtijevalo da Crna Gora ojača postojeća i osnuje nova tijela i strukture, i naveo da na tom polju ima još posla. Simović je kazao da je Direktorat za plaćanje – buduća Agencija za plaćanje, koja će biti spona između crnogorskih poljoprivrednika, nacionalnih i EU institucija, kadrovski znatno ojačana, spremna za buduće izazove, uz razumijevanje potrebe daljeg jačanja administrativnih kapaciteta.

„Znači, idemo korak po korak, gdje svi zajedno napredujemo, kako administracija, tako i naši poljoprivrednici. Mislim da svi zajedno možemo konstatovati da je Crna Gora ostvarila konkretne rezultate na planu izgradnje institucija u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koje će omogućiti da se sredstva Evropske Unije koriste u skladu sa propisanim standardima“, ocijenio je Simović.  

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede ocijenio je da je ovogodišnji međunarodni forum dobra prilika da se konstatuje da se, uprkos brojnim potpisanim sporazumima o slobodnoj trgovini i učestaloj retorici o potrebi eliminisanja brojnih necarinskih barijera, u praksi stvari odvijaju na drugačiji način. Simović je ocijenio da je obaveza svih da unapređuju konkurentnost proizvođača i na domaćim i na inostranim tržištima, što će doprinijeti zdravoj konkurenciji, u korist proizvođača i potrošača.

Prema riječima Simovića, prilikom kreiranja politika i mjera podrške za poljoprivredne proizvođače moraju se uzeti u obzir činjenice i aspekti vezani za sve izraženiji uticaj klimatskih promjena, održivo i racionalno korišćenje prirodnih resursa, bolju valorizaciju poljoprivrednog zemljišta, kao i potrebu zajedničke akcije svih subjekata u pravcu efikasnijih politika razvoja ruralnih područja.

Učesnike Foruma pozdravio je i sekretar Stalne radne grupe za ruralni razvoj (SWG) Boban Ilić koji je istakao važnost politike ruralnog razvoja u svijetlu dalje integracije zemalja zapadnog Balkana u EU. On je istakao da je na političkim agendama zemalja ulazak u EU prioritet, ali da sa druge strane na Balkanu, ali i globalno, postoji sve više izazova, a potrebno je definisati jasne i efikasne smjernice koje bi doprinijele suštinskoj realizaciji reformi poljoprivrednog sektora, kako bi bili spremniji za članstvo. Ilić je dodao da za promociju slobodne trgovine između zemalja Balkana potrebno imati iskreniji pristup i poštovati međunarodne sporazume koje su zemlje potpisale, i poboljšati međusobnu saradnju. Ovaj forum, koji se održava već 17 godina, daje, kako je kazao, doprinos poboljšanju regionalne saradnje.

U uvodnom djelu Foruma održane su i dvije prezentacije. Profesor Tio Rauh sa Slobodnog univerziteta Berlina govorio je na temu povezanosti ruralnog razvoja i migracija, dok je o upravljanju šumama, vodom i zemljištem u okviru ekološke i politike ruralnog razvoja govorio predstavnik Instituta za prirodnu konzervaciju u Albaniji, Genti Kromila.

Komentari: 0

Novi komentar