Crnogorski ustanici zatočeni u “Jusovači” (II)

U knjizi »Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića-Dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori«, piše i ovo: » Očajno stanje zatvorenika i njihovih porodica primoralo je neke od njih na očajan korak koji se je tragično svršio. Osamdeset zatvorenika Crnogoraca odlučilo se jula 1920. godine da pobjegne iz zatvora na Cetinju, prilikom pregleda zatvora od strane srbijanske straže.
Objavljeno: 17. 10. 2017 - 11:30 Promjenite veličinu teksta: A A A
Crnogorski ustanici  zatoceni u “Jusovaci” (II)

Piše: Novak ADŽIĆ

Čim je straža otvorila vrata, zatvorenici su jurnuli da bježe, a srbijanci su ubili 23 na mjestu, među kojima i bivšeg plemenskog kapetana Sima Krivokapića. Jedan dio od onih, koji su ostali živi, uspjeli su da pobjegnu i umaknu u gore, drugi, koji su bili ranjeni, pali su u ruke Srbijanaca, koji su ih dotukli. ovom prilikom nijesu pošteđeli ni njihove porodice; tako su, na primjer, isprebijali Iku, ženu Vasa Martinovića, ( izbjeglog u Italiji) samo zato što nije kazala ( što onas u stvari nije znala) da se njen đever Savo Martinović, ranjen, sakrio u podrumu njene kuće«

(»Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića- Dokumenta o zločinima Sbijanaca u Crnoj Gori”, Rim, 1921, str. 17.)

U izvještaju Mihaila - Mila Plamenca, načelnika u Ministarstvu pravde Vlade Kraljevine Crne Gore, podnesenom 20 septembra 1919. Godine, Predsjedniku Ministarskog Savjeta Nj. V. Kralja i Gospodara Crne Gore, Gospodinu Jovanu S. Plamencu-Pariz, govori se, između ostalog, i o ustaničkoj i gerilskoj akciji Krsta Popovića, nakon njegovog dolaska sa ekspedicijom iz Italije polovinom jula 1919. Godine. Taj izvještaj Mila Plamenca glasi:

PODGORIČKI  SUŽNJI

novak2Usljed decembarske revolucije obrelo se u čuvenoj podgoričkoj »Jusovači« 153 zatvorenika, čiji spisak prilažem. Neki od njih, prije nego su smješteni u Jusovaču, bili su zatvoreni u zgradi Monopola duvana. Postupanje sa njima u Monopolu bilo je dostojno srbijanskih vlastodržaca. Bivši ministri i državni dostojanstvenici morali su ležati na cimentu i kupati se, pri tome u mokraći, koja je obilno doticala u njihove sobe iz obližnjih nužnika. Čuvani su bili od naročito sortirane čete Lipovčana pod starešinstvom famoznog Janka Toškovića, pa je lako zamisliti kakav su jadan život morali tu provoditi. Prevođenje u Jusovaču bilo je za njih uskrsnuće, pored svih neudobnosti, nečistoća, i drugih oskudica, koje tu moraju trpjeti.

            Hrana u zatvoru nije bila loša, moglo se prolaziti. Čuo sam da se je docnije i hrana, kao i sve drugo, mnogo izmijenilo na grđe –  i to od pojave ekspedicije Krsta Popovića.

            Za postelje svaki se zatvorenik mora sam brinuti; ako ne može nabaviti spava na cimentu što se je i meni za tri noći dogodilo.

            Zatvorenici su, do moga oslobođenja, posjećavani nekoliko puta od raznih osoba, koje su željele da vide njihovo stanje i čuju njihovo mišljenje (Franshet d' Espereu; Američka misija; đeneral Taon; novinari strani u pratnji srbijanskih sekretara min. spoljnih poslova). Te posjete nijesu imale nikakvih povoljnih posljedica za zatvorenike, već je redovno bivalo gore, valjda zbog slobodnih izjava, koje su zatvorenici davali u političkom pogledu. Željeti je da slične posjete, bez ozbiljnih namjera, izostanu, jer ionako liče na posjećavanje menažerija.

            Pored svih teškoća duž zatvorenika je bio odličan. Nijesu klonuli, ne popuštaju. Ali neophodna je potreba da im se po svaku cijenu dostavi glas o restauraciji Crne Gore. Samo to da im je znati, oni bi s mnogo više lakoća, upravo veselo i podnosili sve patnje zatvora.

            Pri preslušanjima zatvorenika vrši se ova anomalija: da se okrivljuju za djela iz člana 85, 87 i 92 Crnogorskog Krivičnog zakona. O ovoj anomaliji ne treba riječi da trošim. Ali kako su u tome zakoniti, tako su i u svemu drugome. Navešću samo ovo: za suđenja u prvom stepenu određen je podgorički obl. sud, protivno zakonskim propisima o sudskoj nadležnosti, a sudiji su naknadno regrutovani, pa i od osoblja koje nikada nije bilo u sudu  (Ljubo Krunić, isljedni sudija); mjesto da bude saslušan u roku os 24 sata, od kako je pritvoren, i uruči mu se rješenje o pritvoru, ni jedan zatvorenik nije preslušan a da nije odležao prije toga bar 2. mjeseca u pritvoru: potpisani je k. pr. bez preslušanja proveo u zatvoru 117 dana.

            Ovako lišenje slobode zakon kvalifikuje kao zločin, koji se kazni do 15 godina robije, i nikakva eventualna amnestija političkih krivaca ne može ukinuti tu odgovornost ondašnjih upravljača većih i manjih, jer su gotovo svi upleteni u ovaj zločin.

            Od prvobitnog broja zatvorenika mnogi su oslobođeni, ali danas je broj pitomaca Jusovače mnogo veći nego ranije. Zatvoreno je mnoštvo novih osoba, zavod je prepun, pa su i bolijesti neizbježne pored i onako jadnih prilika.

            Postoji bojazan da bi zatvorenici mogli biti poubijani od strane srbijanskih organa, ako se evakuisanjem Crne Gore od srbijanskih vlasti – vojske ne bi vršilo pod jakom savezničkom kontrolom.«.

(Spisi Jovana S. Plamenca, Biblioteka Istorijskog instituta Crne Gore, Podgorica, fascikla 80-81).

Usljed represije i progona najgore vrste, protiv Crne Gore kao države i kontra prava na samoopredjeljenje naroda, organi državne vlasti KSHS, uz pomoć bjelaških renegata i drugih paravojnih struktura u njihovoj službi, sprovodili su nad crnogorskim narodom od kraja 1918. Godine i godinama kasnije tiraniju i vršili masovna politička hapšenja i zlostavljanja crnogorskih patriota. Podgorički zatvor »Jusovača«, pored drugih zatvora, bio je simbol ukradene i uhapšene crnogorske slobode i časti. U njemu su tokom 1919. godine bili žrtvenici oni Crnogorci koji nijesu pristali da država njihova bude uništena. Snosili su razne muke, iza brave, suprotno etici, pravo i pravdi, ali nijesu poklekli u odbrani prava, časti i slobode Crne Gore. Mnogo ih je takvih rodoljuba i vitezova bilo u odbrani Crne Gore, a ovom, prilikom, prezentiram, u našoj istoriografiji istraženi i objavljeni, jedan istorijski dokument o stradalnicima za opstanak crnogorskog naroda i otadžbine i domovine Crne Gore.

 

krstoCRNOGORSKI USTANICI U ZATVORU U »JUSOVAČI« U PODGORICI FEBRUARA 1919. GODINE

 

Bogić Radović, pješadijski komandir iz Bjelopavlića, star 43. godine,

Stanko Grubač, pješadijski komandir, iz Nikšića, star 50 godina;

Petar Lompar, artiljerijski komandir sa Cetinja, star 38 godina;

Jovan Plamenac, artiljerijski komandir iz Crmnice, star 65 godina,

 Petar Vujović, artiljerijski komandir iz Nikšića, star 47 godina,

Marko Martinović, artiljerijski komandir iz Cetinja, star 36 godina,

Stevan Radović, inžinjerijski komandir iz Bjelopavlića, star 39 godina,

Luka Stamatović, pješadijski kapetan iz Zagarča, star 46 godina,

ošo Jovović, pješadijski kapetan, iz Nikšića, star 41 godinu,

Milovan Radulović, pješadijski kapetan, iz Komana, star 36 godina

Puniša Bojović, pješadijski kapetan, iz Župe nikšićke, star 42 godine.

Nikola Nikolić, artiljerijski kapetan, iz Miločana, Nikšić, star 41 godinu,

Staniša Nikolić, artiljerijski kapetan, iz Ozrinića, star 45 godina,

Jakov Urošević, artiljerijski kapetan, iz Kočana, star 38 godina,

Savić Batrićević, artiljerijski kapetan, iz Bjelopavlića, star 47 godina,

Petar Nikčević, pješadijski poručnik, iz Stubice, star 32 godine,

Joksim Radović, pješadijski poručnik, iz Bjelopavlića, star 33 godine,

Blažo Begović, pješadijski poručnik, iz Zagarča, star 31 godinu,

Nikola Marković, pješadijski poručnik, iz Bukovala-Lješanska nahija, star 28 godina.

Stevo Radonjić, pješadijski poručnik iz Komana, star 36 godina,

Nikola Begović, artiljerijski potporučnik stojeće vojske, iz Zagarča, star 28 godina,

Luka Vukadinović, artiljerijski potporučnik stojeće vojske, iz Zagarča, star37 godina.

Blažo Vujović, artiljerijski potporučnik stojeće vojske, iz Nikšića, star 35 godina.

Stevan Radunović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Lješanske nahije, star 58 godina.

Miloš Radulović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Komana, star 56 godina.

Đuran Hajduković, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Crmnice, star 62 godine.

Pero Kustudija, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Nikšića, star 39 godina.

Jovan Kustudija, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Nikšića, star 58 godina.

Petar Vujović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Nikšića, star 40 godina.

Tomica Peković, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Nikšića, star 53 godine.

Miloš Kruška, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Nikšića, star 64 godine.

Marko Begović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Komana, star 65 godina.

Milo Đuranović, artiljerijski potporučnik narodne vojske, iz Komana, star 52 godine.

Đuro Marković, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Zagarča, star 34 godine.

Milovan Sekulić, pješadijski potporučnik narodne vojske.

 Savo Vuletić, ministar na raspoloženju, iz Zete, star 48 godina.

Risto Popović, ministar na raspoloženju, sa Cetinja, star 48 godina.

Marko Đukanović, ministar na raspoloženju, iz Nikšića, star 52 godine.

Mihailo Popović, Državni savjetnik u penziji, sa Cetinja, star 70 godina.

Rade Radović, sudija, iz Bjelopavlića, star 38 godina.

Marko Leković, profesor, iz Crmnice, star 65 godina.

Risto Radović, vojno građevinski činovnik 5.kl. iz Bjelopavlića, star 35 godina.

Dragutin Radović, student, iz Bjelopavlića, star 28 godina.

Savo Plamenac, upravnik carinarnice, iz Crmnice, star 50 godina.

Filip RaDulović, plemen. kapetan, iz Komana, star 52 godine.

Marko Mijušković, trgovac, iz Kotora, star 45 godina.

Ivan Čukić, učitelj, iz Berana, star 40 godina.

Filip Pejović, oblasni sudija, iz Nikšića, star 44 godine.

Savo Kustudija, predsjednik opštine, iz Nikšića, star 51 godinu.

Petar Vuković, svještenik, iz Komana, star 62 godine.

Maksim Pavićević, arhimandir, iz Ž. nikšićke, star 56 godina.

Zarija Kilibarda, pisar  kapetan, iz Banjana, star 31 godinu.

Blažo Đuranović, težak, iz Nikšića, star 30 godina.

Luka Koprivica, težak, iz  Banjana, star 32 godine.

Stevan Otašević, pješadijski potporučnik narodne vojske, sa Njeguša, star 53 godine.

Vlado Vrbica, pješadijski potporučnik narodne vojske, sa Njeguša, star 33 godine.

Radonja Mitrović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Markovine, star 59 godina.

Nikola Vrbica, perjanik, sa Njeguša, star 38 godina.

Marko Martinović, perjanik, iz Bajica, star 45 godina.

Luka Martinović, str.istr.zatvora , iz Bajica, star 28 godina.

Lazar Martinović, žandar, iz Bajica, star 27 godina.

Drago Martinović, žandar, iz Bajica, star 18 godina.

Jovan Milov Martinović, žandar, iz Bajica, star 20 godina.

Filip Martinović, žandar, iz Bajica, star 35 godina.

Rašo Martinović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Bajica, star 50 godina.

Vaso Martinović, perjanik, iz Bajica, star 53 godine.

Jovan Krstov Martinović, učitelj, iz Bajica, star 27 godina.

Vladimir Gvozdenović, predsjednik opštine, iz Ćeklića, star 20 godina.

Mihailo Vicković, predsjednik opštine, iz Ćeklića, star 20 godina.

Spasoje Vicković, kmet, iz Ćeklića, star 30 godina.

Nikola Perutović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Markovine, star 48 godina.

Vukale Rajković, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Kosijera, star 36 godina.

Luka Adžić, učitelj, iz Kosijera, star 52 godine.

Filip Radović, žandar, iz Kosijera, star 20 godina.

Đuro I. Radović, žandar, iz Kosijera, star 21 godinu.

Ćiro G. Radović, žandar, iz Kosijera, star 21 godinu.

Nikola Radović, žandar, iz Kosijera, star 21 godinu.

Jovan Martinović, žandar, iz Bajica, star 30 godina.

Đuro Bećir, finansijski činovnik, sa Njeguša, star 45 godina.

Milan Bufić, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Zagrade, star 35 godina.

Jovan Jovetić, svještenik, iz Ćeklića, star 57 godina.

Šuljo Pobor, težak, sa Cetinja, star 53 godine.

Ilija Dubovičanin, artiljerijski vodnik, sa Cetinja, star 60 godina.

Krsto Vujović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Mikulića, star 32 godine.

Ivo Kapisoda, barjaktar, sa Cetinja, star 45 godina.

Petar Lipovina, učitelj, iz Bjeloša, star 27 godina.

Jovan Milanović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Ceklina, star 55 godina.

Ilija Milanović, učitelj pripravnik, iz Ceklina, star 24 godine.

Đuro Milanović, kmet, iz Ceklina, star 28 godina.

Savo Pejović, artiljerijski narednik, iz Lješanske nahije, star 41 godinu.

Ilija Jovićević, svještenik, sa Cetinja, star 49 godina.

Mirko Vujičić, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Zagarča, star 32 godine.

Mićo Popović, težak, sa Njeguša, star 19 godina.

Stevo Ivanišević, perjanik, sa Cetinja, star 45 godina.

Andrija Mirković, vod.žandarm, iz Nikšića, star 40 godina.

Savo Janković, perjanik, iz Ceklina, star 47 godina.

Nikola Mićunović, kmet, sa Čeva, star 37 godina.

Gorčin Vujović, kmet, sa Čeva, star 19 godina.

Jovo Turčinović, gimnazist, sa Čeva, star 18 godina.

Boško Radunović, narednik, iz Lješanske nahije, star 33 godine.

Đuro Đurišić, učitelj, iz Lješanske nahije, star 37 godine.

Savo Bojanić, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Lješanske                            nahije, star 48 godina.

Ilija Brnović, pješadijski potporučnik narodne vojske, iz Lješanske nahije, star 32 godine.

Pero Đurišić, kapetan, iz Lješanske nahije, star 46 godina.

Spasoje Abramović, težak, iz Velestova, star 41 godinu.

Đuro Milošević, pješadijski potporučnik narodne vojske, sa Njeguša, star 62 godine.

Đuro Kostić, plemenski kapetan, iz Ceklina, star 61 godinu.

Đuro Šoć, komandir, iz Ljubotinja, star 58 godina.

Marko Šoć, poštansko-telegrafski činovnik, iz Ljubotinja, star 42 godine.

Stevan Knežević, plemenski kapetan, iz Ljubotinja, star 55 godina.

Đoko Drecun, poručnik, iz Ljubotinja, star 32 godine.

Tomo Vujanović, poručnik, iz Ljubotinja, star 55 godina.

Pero Vučković, barjaktar, iz Ljubotinja, star 49 godina.

Vojvoda Božo Petrović, ministar u penziji, iz Nikšića, star 73 godine.

Vojvoda Đuro Petrović, brigadir, iz Nikšića, star 69 godina.

Marko  Petrović, brigadir, iz Nikšića, star 61 godinu.

Risto I. Radulović, oficir, iz Komana, star 57 godina.

Mitar Đ. Radonjić, oficir, iz Komana, star 48 godina.

Petar Šćepanović, težak, iz Zagarča, star 23 godine.

Jovan Šoć, carinik, iz Ljubotinja, star 29 godina.

Niko Vučković, težak, iz Ljubotinja, star 28 godina.

Ilija Vučelić, težak, iz Ulcinja, star 35 godina.

Đon Marika, težak, iz Ulcinja, star 32 godine.

Pavle Marković, težak, iz Zagarča, star 33 godine.

Simo Mraković, težak, iz Zagarča, star 27 godina.

(Viđi o tome: Prof. Dr Šerbo Rastoder, “Skrivana strana istorije”, Tom I, dok. br. 133, str. 225-229.).

I na kraju ove tematske ekspozicije, a bez mog autorskog komentara, valja, makar  ponekad, “pustiti činjenice neka same govore” (L. Ranke), te primjereno savremenoj istorijskoj nauci  podsjetiti se na onu tvrdnju najpoznatijeg istoričara XX vijeka Francuza F. Brodela, koja glasi: “Istorija stvara ljude i oblikuje njihove sudbine”. (Kraj)

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari: 20

"nezavisni intelektualac"

17. 10. 2017 - 12:54

Svaka čast Adžiću, nauk za ubuduće i opomena vlasti da poštenim radom primiče omladinu i svoje sunarodnike svojoj državi. Da smo bili jedinstveni, bez obzira na međunarodne pritiske Crna Gora je mogla opstati...
Deki

17. 10. 2017 - 13:14

Vazda su nam srbi bili "braća". Kako tad, tako dan danas. Jedan fenomen ostaje nerazjašnjen i nejasan. Maltene, nema familije u CG kojoj u prošlosti nije neko stradao od pogane srpske ruke, a postoji masa Crnogoraca koji sebe smatraju srbima. I ponosni su na to. I najbolji svjetski psihijatri bi se o jadu zabavili da otpetljaju ovo klupko.
Hvala gospodine Adžiću

17. 10. 2017 - 14:15

Hvala na ovome što radite za Crnu Goru da se to nikad ne ponovi!
SDP - odvojeni od stvarosti

17. 10. 2017 - 14:41

U srpskom nacionalistikom listu "Dan" Ranko Krivokapic je prije par dana rekao da je danasnja opozicija prozapadna. Ranije je izjavio da su Dan i Vijesti prozapadni i prodrzavni. Ceka se izjava da je SPC i Amfilohije prodrzavni "progresivni" elementi. Rankov omiljeni izraz je progresivan - za ovu opoziciju.
Objektivno

17. 10. 2017 - 16:46

Ranko ne ide sa DF-om , ne spamuj botu. Gospodinu Adžiću svaka čast na tekstovima i energiji koju ulaže da se istina konačno vidi. Neka se stide ove današnje porodice kojima su prađedovi ginuli za slobodu Crne Gore i nisu je izdali bez obzira što su mučeni na najgore načine. Bruka i sramota za mnoge porodice kojima prađedovi junački poginuše za Crnu Goru od strane Srba, a oni danas imaju obraza da se predstavljaju kao Srbi... Amfilohije i njegovi plaćeni i dobro obučeni agenti manipulatori i danas rade i sakrivaju se iza tobož Hristvovog učenja...
Tacnije

17. 10. 2017 - 17:17

http://www.vijesti.me/vijesti/krivokapic-dps-ce-pod-pritiskom-pristati-na-nove-izbore-958883 O ovome sam govorio. Sve lazi, beozbrazluke I spinovanja Ranka Krivokapica nece ostati zataskana. Ucutkat logiku ne mozete. Evo pa ovo branite: "Po prvi put od 1990. godine je na sceni opoziciona PROZAPADNA alternativa, čija je snaga i rejting, po svim sondažama, veća od rejtinga DPS-a" ""okupljajuće moći GRADJANSKE opozicije najviše svjestan DPS čiji formalni a i neformalni, klijentelističko-dvorski krugovi, označavaju upravo GRADJANSKU opoziciju kao glavnu opasnost po DPS "
Bodin

18. 10. 2017 - 01:02

Proslost DPS i njegovih satelita i saveznika iz unitaristickog bloka, iz vremena ratnih i gladnih Devedesetih godina XX vijeka za Crnu Goru i njene gradjanje, bila je porazavajuca.Crna Gora je vec bila provincija u rukama Miloseviceve Srbije, i rezultati njene vlasti, koju je vrsio i tada DPS, zbog njihovog cinjenja i necinjenja, svakodnevno su urusavali zivotni standard gradjana, njihova ljudska prava i slobode, egzistenciju njihovih familija, devastaciju istorijskog, kulturnog i nacionalnog dostojanstva Crne Gore i eskalaciju govora mrznje, progona, hapsenja, mucenja i satanizacije brojnih pripadnika manjinskih naroda.Dr Radoslav Rotkovic, je maja 1993 u Skupstini CG rekao: "Mi lijemo svoje i tudje suze. Nasa djeca idu bosa. Zavadjeni s cijelim svijetom gladujemo-iz prkosa" ("Liberal", br. 34 od 5. 5. 1993, "Mi jos cekamo", 1). Tada smo bili u tzv. SRJ i rat je buktao u bivsoj JUG, a danas koliko ima socijalno ugrozenih familija u CG? Mnogo, ali vlast i njeni dvorjani su bogati.
SDP - odvojeni od stvarosti

17. 10. 2017 - 14:46

Molim vas lijepo, ako SDP tvrdi da puch organizovanog od GRU nije bilo, a da jke danasnja opozicija ukljucujuci DF, SNP, Demokrate i Demos prozapadna i prodrzavna, kredibilitet njihovih rijeci se dovodi u pitanje. Kako mogu vjerovati u ono sto kazu da je bilo prije 100 godina. Mozda to nisu bili srbijanci i njihove prostalice, no je sve izmisljeno ? Razumijete sto velim? Kreiranje alternativnih cinjenica od vodjstva SDP rusi marginu izmedju stvarnosti za koju nije bilo niakkave sumnje i za koju se znalo kako se percepira i dokazuje, i na drugoj strani politickih ambicija, lazi, ispiranja mozga , prljave propagande ovog vremena i ove opozicije.
Svaka cast na brzini

17. 10. 2017 - 14:55

tri minusa isti momenat kad je objavljen komentar :) E pa zao mi je na surovoj stvarnosti. Ima nas koji ne zelimo da budemo gaslighted od provincijalnih ala od politicara. Drzati glavu van Crne Gore je apsolutno potrebno za mentalno zdravlje pod uslovom da je drzite u civilizovanom dijelu sviejta.
Pojasnjenje

17. 10. 2017 - 14:58

Ne treba odvise intelekta da se zakljuci da autor ovog komentara gore vjeruje u zlocine o kojima govori clanak jer su mu i neki rodjaci stradali. Medjutim, nastojim da ukazem na opasno kreiranje alternativnih cinjenica, "istine" okrenute na glavu, bezocnih lazi kakve se samo u ovim dinarskim krajevima mogu izmisliti i govorim o danasnjem vremenu i licemjerju clanova SDP.
Bodin

18. 10. 2017 - 08:59

Stanislav Cano Koprivica, suverenista, ugledni privrednik i dobrotvor, Predsjednik Gradjanskog foruma CG optuzio je 25. 9 1993. ondasnju vlast DPS za "izdaju nacionalnih interesa Crne Gore". Tada je on porucio: " Ja ne znam zemlju koja ne bi promijenila vladu koja je dovela sopstveni narod u situaciju da nema hljeba, da se penzioneri ubijaju od gladi" te je nastavio da je ondasnja Vlada dovela do toga da u CG vlajaju "sirotinja, bijed, glad, kriminal, unistena privreda, unisteno dostojanstvo covjeka". Koprivica je ispravno tada prosudio i veli: "Oni moraju da su svjesni toga i da ce kad-tad odgovarati za ove stvari. Bez obzira sto ce i narod morati jos dugo da placa. Ratni zlocini, kradje, kriminal, unistenje privrede, unistavanje kulturnuh ustanova, crkava, dzamija, ratna odsteta moraju doci na dnevni red i mora se znati da ce to da placa narod" (Intervju S.C.K Monitoru, br. 153 od 24.9. 1993, str. 12-13, naslov " Oni lazu narod"). Takvu je CG donijela nesrecu vlast tadasnjeg DPS.
Djuro

17. 10. 2017 - 15:49

Umijes li Ti uvazeni i zajedljivi komentarore ovog priloga citati naucni text autora, a ne se baviti jeftinim politickim ocjenama i denuncijacijama onih Ti se ne politicki ne dopadaju. Izgleda da si rezimski, uvazeni gospodine komentatore, dobro indoktriniran ili si specijalac u propagandi protiv SDP. Po nalogu mile nam i revnosne tajne sluzbe. Ako nesto nije tacno sto je autor rekao demantuj. Ne valja biti vazda sluga, ulizica i dodvorica svakoga rezima. Ovo sam ja shvatio kao autorski strucni i utemeljeni dokazima istorijski text a ne partijsko-politicki proglas bilo koga ili bilo cega. Naucimo jednom da pricu o istoriji odvojimo od politike i licnih simpatija ili antipatija. Pozdrav.
Balkanski Spijun

17. 10. 2017 - 16:20

Bice da si ti Djuro Cvorovic, brat Ilije Cvorovica, kad otkrivas strane agente i placene spijune? A sto bi dokona provincija radila no otkrivala spijune. Pa to je u tradiciji narocito ovih dinarskih krajeva ciji sam mentalitet pun samoironije, kontradikcija, drskosti i iracionalnosti htio dotaci ovim komentarima. Upravo sam ih namjerno ucinio provokativnim, Postoji izreka "Da che pulpito vinene la predica" ili "Sa koje katedre se drzi pridika". Je li malo jasnija ideja Djuro? Licno ne mogu nista pa ni patriotizam pretpostaviti ubijanju zdravog razuma, propracenog drskim bezobrazlukom. Ja sam naveo samo neke izjave iz SDP koje vrijedjaju patriotizam prema ovoj drzavi pa i duhove ovih mucenika koje pobise 1918-te. I sada iz iste stranke koja dijeli opstinsku vlast sa ideoloskim potomcima onih koji su ugusili CG jastukom preko glave, dolaze ovakvi clanci koji neminovno isticu samoironiju, samosprdnju. Nastavljam ....
Bodin

17. 10. 2017 - 21:21

Ne treba prkositi cinjenicama, jer su one snage cunamija za one koji ih namjerno ignoriraju. Savjest i znanje mi nalaze da kazem istinu da se DPS na celu sa g. Djukanovicem od unutrasnjeg raskola postepeno ideolosko-politicki mijenjao, otgnuo ispod skuta Milosevica, SPC, SANU i ostalih centara moci u BG, te da je isti Djukanovic, preuzeo barjak nezavisne CG od izvornih suverenista, koje je vlast njegova do tada proganjala i klevetala i da je kasnije od 2001 krenuo na pravi put obnove nezavisne CG. Nesporno harizmatski je vodja bio bivsi Premijer u pogledu obnove CG, ali to nije samo njegovo djelo. Bez podrske izvornih suverenista i manjinskih naroda njegov DPS ne bi uspio u tom projektu. U njega ne bi ni kretao.No problem je od 2006 kakvu je CG u unutrasnjem planu napravila ova vlast. Orobila je i zarobila. Progoni strucnjake iz javne uprave, ostavlja ih bez posla zato sto ne odobravaju autoritarni i plutokratski sistem vlasti itd. "Elita gora od rulje "(M. Kovac). Recept nase zbilje.
Balkanski Spijun - I

17. 10. 2017 - 16:26

Djuro Cvorovicu, ja ne pripadam crno bijelom svijetu balkanskih spijuna, niti pripadam Balkanu, niti sam u zivotu glasao za DPS, niti ih smatram za dobrom vlascu... Medjutim bez samo Hitlera mozda i Mussilinije za ovu opoziciju nikad glasao ne bi. Mozes li pojmiti malo vise boja i dimenzija stvari. Neko ko je ukazao na sve iracionalnosti, nelogicnosti, otvorene lazi i bezobrazluke SDP i njihovog lidera ne mora uopste biti niti spijun niti pristalica DPS-a. Ja sam ti naveo specificnije zasto tako mislim. Ucite se polemisanju u tehnickim aspektima umjesto sto ste svi "filozofi" ili tacnije moralizatori koji se drze nebeskih visina u rezonovanju. Jos jedna osobina provincije. Inace ove materijale koje Adzic ovdje navodi sam citao davnih 90-ih,kad su njihovi promoteri radili iskljucivo patriotizma radi , a ne radi vlasti, novca, egoa, osvete ......
Bodin

17. 10. 2017 - 17:43

Mozete li mi vi neukom meni reci kako se ponasao DPS, tada Milosevicevi gaulajteri u CG, trijumvirat MMS, kad su izvorni suverenisti i partije ondasnje udruzene opozicije (bez srpskih partija) odrzale dva istorijska mitinga za suverenu i nezavisnu CG na Cetinju i u Podgorici pocetkom 1992? Dje je tada bila dvorska kamarila DPS, za CG ili protiv CG ili za krnju (iste godine nastalu na onakvom referendumu, uz jedinstvo DPS vlasti i srbocetnika) SRJ, koje je bila samo drugo ime za Veliku Srbiju ili kako je dr Dragan Veselinov zvao Srbogoru.? Tada su LSCG i nekoliko partija koje su se ujedinile i formirale 1992 SDP CG, te i Demokratska koalicija, CFP i jos neke partije manjinskih naroda bile za nezavisnu CG, a DPS tada jedinstveni sa Amfilihijem i Arkanom nalagao je cetnicko-ratnohuskacke i asimilatorske "basnjake" u Cetinjskom manastiru, te u PG. I jurisali kao varvari na Dubrovnik. Ne moze se kreciti jupolom i brisati gumicom istorija. Niti svojatati CG kao da je miraz danasnjeg DPS.
-

17. 10. 2017 - 19:21

Prijatelju, uistinu sam bio dio toga o cemu pricas tada. Ne vjerujem da smo se razumjeli dobro, odnosno treba malo prosiriti poglede da bi se slozili, a vidim da nijemo daleko. Pozdrav od autora komentara gore
Maki80

17. 10. 2017 - 14:51

Vidite li u kakvom jadnom stanju je ova Jusovača danas? Šteta!
Ponovo samo-ironija

17. 10. 2017 - 15:16

“pustiti činjenice neka same govore” (L. Ranke) Gospodien Adzic, niko se narugao nije ovoj izreci Ranke-a nego danasnja Crna Gora. Vasa stranka je imala veliki udio u relativiziranju, razvodnjavanju, kretanju na glavu, pomjeranju, spinovanju stvarnosti. Trend je globalan, istina,aliste vi u Crnoj Gori na prvoj liniji fronta obesmisljavanja ove maksime gore. Kako drugacije tumaciti izjave o saradnji sa DF-om, komplimentima DF-u, izjavama Sputnjiku o krivici vlade CG za lose odnose sa Rusijom, svjedocenje o pacifizmu DF-a i jesen 2015, negiranje postojanja ruskog plana prosle godine, price o prozapadnoj opoziciji i prosurkoj vlasti u CG. Sta su cinjenice za vas? Treba najprije definisati cinjenice, jer ocigledno tradicionalna definicija koja postoji vjekovima vise ne vrijedi danas i ovdje u CG.
Bodin

17. 10. 2017 - 20:52

Nije ironija no kristalna cinjenica. Moj pokojni prijatelj i omiljeni pisac Mirko Kovac 1992. godine u pariskom "Liberationu" napisao je sjajan esej " Polja smrti" o ideoligiji, politici, agresiji, ratovima za Veliku Srbiju, masovnim zlocinima, ubistvima, pljacki, urbicidu i kulturocidu. O Milosevicu, Cosicu i Beckovicu i ostalima, koji su bili svetackim oreolom omotani od strane DPS. I u bratstvu s njima, pa im je urucena i jednom i drugom Njegoseva nagrada, Cosicu "90 a Beckovicu 98, pa su ziriji koji je DPS imenovao u ime Republike CG 93 dali .Ratkovicevu nagradu R. Karadjicu, a poslije njega i Beciru Vukovicu, velikosrbinu danas u rukovodstvu partije A. Mandica. Tadasnja DPS vlast vjerno je sluzila i izvodila najprljavije radove po nalogu i za potrebe svog tutota "Nerona iz Pozarevca". Opsada Dubrovnika, agresija na Hrvatsku i Bosnu, hiperinflacija, izolacija od svijeta, glad, unistenje nase privrede, progoni...to je samo dio iz politickog zivotopisa DPS i njegovih celnika. Pozdrav
Novi komentar