Slobodan MILATOVIĆ: Najveća vrijednost crnogorskog tetatra su glumci

Mislim da je ovo realna slika crnogorskog teatra. Njegova najveća vrijednost su, ipak, glumci. Ponavljam i tvrdim: poslije sto godina rediteljskog teatra, počinje era glumačkog teatra, iz prostog razloga što pozorište da bi opstalo mora svojom živom energijom, živom emocijom u ovoj virtuelnoj stvarnosti da privuče publiku, kazao je za Portal Analitika selekor ovogodišnjeg Bijenala crnogorskog teatra, reditelj Slobodan Milatović.
Objavljeno: 18. 10. 2017 - 12:24 Promjenite veličinu teksta: A A A
Slobodan MILATOVIC: Najveca vrijednost crnogorskog tetatra su glumci

Kako je naveo u zvaničnom obrazloženju izbora predstava koje su proteklih šest dana izvođenje na Velikoji sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, izdvojio je „sedam predstava iz samo tri pozorišne institucije, vodeći se isključivo njihovim umjetničkim dometom“.

- O velikim rediteljskim imenima - a ovdje ih je više - nije se pričalo, već o glumcima i procesu rađanja predstava. Reditelji su stajali iza glumaca u drugom planu. Druga bitna stvar ove selekcije jeste da vidimo sam proces rada. U CNP-u to je više dramski repertoarski koncept, u „Zetskom domu“ imamo istraživački koncept koji se može vidjeti po glumačkim igrama, treći je u Gradskom pozorištu. Ove predstave su i u regionu značajne, što dovoljno govori da crnogorski teatar ima budućnost – istakao je Milatović.

Na ovogodišnjem Bijenalu izvedene su predstave: „Dokle pogled seže“ u režiji Arpada Šilinga Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“, „Samoubica“ Nikolaja Erdmana, u režiji Veljka Mićunovića CNP-a, zatim „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ Kena Kejsija u režiji Dijega de Bree i „Leptir“ Aleksandra Radunovića u režiji Andraša Urbana oba Kraljevskog pozorišta, „Šćeri moja“ Maje Todorović u režiji Ane Vukotić CNP-a, i „Čuvari tvog poštenja“ Borisa Liješevića Gradskog pozorišta iz Podgorice. Igranje sedmog odabranog komada, „Bure“ Viljema Šekspira u režiji Dejana Projkovskog CNP-a, otkazano je iz objektivnih razloga.

Pogled na program dovoljno govori: klasici i domaće teme i autori, te – kako je sam selektor rekao – reditelji koji mahom dolaze iz drugih sredina. Ne treba, naravno, zaboraviti da je svaki od njih istakako kako crnogorsku scenu čine upravo izuzetno dobri glumci.

- Postoji sada, da tako kažem, jedna blijeda slika beogradskog i zagrebačkog glumačkog dostignuća. Međutim, u Crnoj Gori su u pitanju specifični ljudi. I ponekad me nervira što glumci pokušavaju da igraju, da „oponašaju“ i preuzimaju stvari od drugih sredina. No, specifičnost postoji i publika u regionu prepoznaje crnogorske glumce u svakom pogledu, a tu razliku ne čini škola – dodaje naš sagovornik.

Ipak, problem našeg glumišta postoji i prilično je očigledan, a proteže se praktično od prve generacije glumaca sa cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti.

- Smjene generacija nije bilo, mladi glumci su ušli i počeli da igraju sve u pozorištu. Nisu imali proces da igraju mlade, pa stare... Onda su to donekle stilizovali, ali se u tome malo gubi nešto njihovo. Bojim se da ih takvim načinom rada ne potrošimo – dodao je naš sagovornik.

Kao ovogodišnji selektor, te reditelj i neko ko pomno prati dešavanja u crnogorskom teatru, Milatović ima svoj stav kada je u pitanju svrsishodnost održavanja Bijenala. A kako je prethodno izdanje bilo 2014. godine, smatra da se mnogo toga u međuvremenu promijenilio što bi moralo promijeniti sam koncept ovog takmičenja.

- Pobornik sam da ovo ne treba da bude bijenale, već festival crnogorskog teatra koji treba da se održava svake godine. Za mene je ovo ujedno najznačajniji festival, iz prostog razloga što se tu takmiče crnogorski umjetnici – glumci, koji nemaju drugu priliku ili način da se uporede, da se sagleda njihov rad. Uostalom, već imamo produkciju koja može godišnje da se sagleda. Tokom trogodišnje pauze bilo je čak 70 predstava, a to je prilično veliki broj.

Takođe, prije su svi ličili jedni na druge, a sada svako od njih – CNP, „Zetski dom“, Gradsko pozorište – profiliše svoj način igre i repertoar. I to je veoma značajno, jer ne mogu svi da igraju sve. Svako ima svoju misiju i koncepciju. To se na neki način osjetilo, kako naznaka, mada ne još u pravoj mjeri – zaključio je Milatović za Portal Analitika.

Bijenale crnogorskog teatra biće večeras zatvoreno proglašenjem najboljih o kojima odlučuje tročlani žiri koji čine pozorišni reditelj Dino Mustafić iz Bosne i Hercegovine, teatrolog i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević iz Novog Sada, i crnogorski dramski pisac i profesor Stevan Koprivica.

Biće dodijeljene nagrade za: nabolju predstavu, najbolju režiju, nagradu za najbolji domaći dramski tekst, nagradu za glavnu mušku ulogu, nagradu za žensku glavnu ulogu, nagradu za epizodnu ulogu i nagradu za autora saradnika.

Uslijediće performans „Koraci“ studenata FDU sa Cetinju, koji čine odabrane vježbe iz predmeta Scenski pokret, predavača prof. Ferida Karajice i saradnice Julije Milačić. Na sceni će biti Anđela Radović, Vule Marković, Vukan Pejović, Marija Labudović, Jelena Đukić, Marija Đurić, Milica Šćepanović, Omar Bajramspahić, Marko Todorović, Pavle Popović i Vanja Jovićević.

K.J.

Foto: CNP/D. Miljanić

Komentari: 0

Novi komentar