Astana se od svirepih zima brani "ogradom" od milion stabala

Kazahstanski predsjednik je 1997. godine napravio plan za zaštitu grada Astane od hladnih vjetrova tako što će izgraditi prsten od drveća. Dvadeset godina kasnije, njegovi naučnici se još uvijek bore da formiraju šume tamo gdje stabla nikada nijesu postojala.
Objavljeno: 23. 10. 2017 - 21:50 Promjenite veličinu teksta: A A A
Astana se od svirepih zima brani ogradom od milion stabala

Zima u Astanu obično počinje u novembru, a stanovnici toplinu osjete samo u maju. Temperature se obično kreću oko -20 stepeni Celzijusa. Astana se po hladnoći nalazi samo iza Ulanbatora u Mongoliji. Po naredbi Nursultana Nazarbajeva gradske vlasti su 1997. godine počele raditi na projektu formiranja prstena sastavljenog od milion stabala vjerujući da će na takav način barem djelimično zaštiti grad od ledenih vjetrova. Dvadeset godina kasnije mega zeleni prsten se još uvijek sadi. 

"Biznismeni nijesu bili zainteresovani za to. Njihov cilj je bio da osmisle impresivne zgrade, brzo ih izgrade i prodaju", kaže arhitetkinja Dijana Hegaj. 

Izazov za lokalne građevinare bilo je postizanje ravnoteže između opšte vizije grada i suočavanja s klimatskim uslovima. Pravljeni su uglavnom luksuzni apartmani u zatvorenim kompleksima, koje štite stanare od vjetra. U njima se obično nalaze prodavnice, apoteke i frizerski saloni kako stanari ne moraju da izlaze napolje. 

Nakon Nazarbajeve deklaracije iz 1997. godine kojom je status glavnog grada oduzet Almatiju, a dodijeljen Astani, naučnici su radili na proučavanju koliko je tlo oko Astane pogodno za stvaranje šuma na mjestima gdje stabla nikada nijesu postojala. U prvih nekoliko godina uslove je preživjela samo nekolicina stabala. Naučnici su se zato fokusirali na istraživanje koje drveće može da izdrži tako surovu klimu. Zbog visokog udjela soli u zemlji, zaključili su da su najpogodnije čvrste višegodišnje biljke. One smanjuju slanost zemlje i privlače insekte i na taj način obogaćuju ekosistem. 

"Tokom posljednjih 10 godina temperature u glavnom gradu su povećane za 0,3 stepena upravo zahvaljujući zelenom pojasu zbog kog je brzina vjetra sada u granicama prosjeka, a broj sniježnjih oluja se smanjio", kazala je Gulmira Akiševa iz Nacionalnog meteorološkog centra. 

Oko 5.000 novih stabala, koja su mješavina zimzelenih i listopadnih sorti, posadi se svake godine i to košta 4,5 miliona funti. Plan je da se zeleni pojas do 2020. godine proširi za od 200.000 do 250.000 hektara. 

Komentari: 0

Novi komentar