HIA studija

Kruzeri više neće dolaziti u Kotor?

Treba preispitati i donijeti stratešku odluku o mogućnosti da veliki brodovi odnosno kruzeri ulaze, tj. da im se onemogući ulaz u područje najstrožije zaštite, i u Boku Kotorsku u cjelini, navodi se u HIA studiji za područje Kotora.


Objavljeno: 27. 11. 2017 - 11:44 Promjenite veličinu teksta: A A A
Kruzeri vise nece dolaziti u Kotor?

Nedavno objavljena Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment), koju je za Minstarstvo kulture uradio Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore,

U segmentima vezanim za saobraćaj i turizam u zaštićenoj zoni, podsjeća se da su turizam i njemu prateće ekonomske grane najznačajnija ekonomska aktivnost u Boki Kotorskoj, „koja u najvećoj mjeri osigurava i materijalne uslove za život lokalne zajednice, ali i za zaštitu i očuvanje najvećeg broja kulturnih dobara koja čine vrijednosti kulturno-istorijskog područja Kotora“.

Dalje se podsjeća da, zbog univerzalnih vrijednosti zaštićenog područja i njihovih materijalnih i nematerijalnih atributa, područje Kotora je „izuzetno veliki receptivni magnet za sve veći broj turista koji područje posjećuju“.

- Nužno je istaći i činjenicu kako prihodi koje ostvaruju jedinice lokalne samouprave i građani koji žive na njihovom području, uveliko zavise od intenzivne turističke aktivnosti, u okviru koje posjeta velikih turističkih / putničkih brodova / kruzera, zauzima značajan dio.

Turizam u cjelini, a posebno intenziviranje uplovljavanja i povećanje broja posjetilaca sa velikih brodova za kružna putovanja, su izuzetno velika opasnost za baštinu, ali i životnu sredinu usljed povećanog i učestalog ulaska tako velikih brodova u zatvoren i ekološki najosjetljiviji dio zaliva Boke Kotorske, tj. Risanski i Kotorski zaliv – precizira se u tekstu studije.

Kao primarna mjera navodi se ograničavanje kreatnje kruzera kroz zaštićeni zaliv, tačnije samo kroz njegov obod.

- Razmotriti mogućnost da se kruzerima ne dozvoli ulaz u područje zaliva rješava značajne saobraćajne i ekološke probleme i opasnosti, ali uz jasan stav da navedena odluka ni na koji način ne smije ugroziti ekonomske koristi koje su lokalnoj zajednici neophodne za održavanje sistema koji zahtijeva ulaganja u zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, tj. gubitak prihoda mora biti kompenzovan.

- Ispitati mogućnost da se na području opštine Kotor planira, projektuje, a u krajnjem i izgradi nova putnička luka/terminal koji bi bio u dijelu opštine koji je uz obalu otvorenog mora i da se sa toga mjesta osigura prevoz turista do Kotora i drugih dijelova Boke Kotorske manjim i ekološki prihvatljivim turističkim brodovima ili sistemom kopnenog javnog prevoza, gdje je unutar zaliva ta lokacija Risan, u kome je lakše organizovati prihvat turista, a zatim ih manjim brodovima ili autobusima preko Perasta voziti do Kotora.

- Insistirati na razvoju hotelskih kapaciteta, posebno onih tipa resort, koji jesu utemljeni u Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine (2008) ili Prostornom konceptu za turistički razvoj regiona Boka Kotorska (2003) - regionalnom Master planu za turizam, na prostoru Kotora može se pojaviti dodatna intenzivna izgradnja kao značajan izvor opasnosti za atribute izuzetne univerzalne vriednosti, tj. praktično razvijanje kapaciteta koji po svojim karakteristikama zahtijevaju značajne prostorne resurse i njihovu drastičnu transformaciju, a sve ne bi li osigurali minimum sadržaja i uslova za adekvatan rad. To znači apsolutnu invazivnu politiku prema za sada neizgrađenim lokalitetima na prostoru Boke Kotorske, od kojih se mnogi nalaze na pejzažno vrijednim mjestima i predstavljalju jednu od krucijalnih komponenti za atribute izuzetne univerzalne vrijednosti (cezure između izgrađenih djelova naselja uz obalu), a potencijalno su pred realizacijom, jer za mnoge od njih prostorno-planska dokumentacija dozvoljava razvoj takvih sadržaja (npr. lokacije u Ljutoj ili Stolivu, gdje je prostorno-planskom dokumentacijom definisana turistička namjena na značajnom dijelu površina)

- Mjera koja može smanjiti zavisnost od razvijanja glomaznih, no bez svake sumnje za masovni turizam atraktivnih sadržaja, jeste orijentacija na kvalitet usluge u istoj mjeri kao i na kvalitet materijalne infrastrukture, dok se i sama materijalna infrastruktura može posmatrati, a zatim i realizovati na specifičan način, posebno u cjelinama gdje baština uslovljava i ograničava značajane građevinske intervencije – navodi se u Procjeni uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment).

Komentari: 4

Boro

27. 11. 2017 - 12:02

Ne nego treba kruzere preselit da se vezu u Vranjinu, bando jedna sram vas bilo!!!
?

27. 11. 2017 - 13:09

Tako je to kad cutuci odlucuju. Da li su razmotrili posljedice po kotorsku ekonomiju, resorane, kafee, prodavnice. Pa od cega drugo zive.Lako je odlucivat kad zemlja nije tvoja, pa sto gore to bolje
Nick

27. 11. 2017 - 13:19

Ovakav naslov nije u saglasnosti sa tekstom koji ste objavili
Putnik Namernik

27. 11. 2017 - 16:05

To je klasicna otmica musterija od neke druge strane kome odgovara da svi kruzeri dolaze samo kod njih i samo tamo ostavljaju pare, Nije bas tesko pogoditi kome to odgovara. E dame i gospodo oni i placaju ove da vas "ZASTITE" od kruzera i njihovih para. Pamet u glavu. Ekonmija provo a onda sve ostalo. Ovo je ocita podvala. Sto bi rekli: "Kad ima sumnje onda nema sumnje..." :)
Novi komentar