Tragom Predloga zakona o amnestiji

Da li amnestija gubi smisao?

Do sada smo učili da je zakonska amnestija mjera koja se preduzima ili u određenim svečanim prilikama (npr. Napoleonova amnestija iz 1815. godine, kojom je bio obuhvaćen i Taljeran); ili poslije sukoba, najčešće oružanih (amnestija u SAD-u poslije građanskog rata), ili pak kao jedna od mjera tranzicione pravde (npr. u Španiji poslije rušenja Frankovog režima). Jedna od medijski najatraktivnijih je svakako amnestija imigranata koju je sproveo Arnold Švarceneger dok je bio guverner Kalifornije.
Objavljeno: 16. 12. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Da li amnestija gubi smisao?

Crna Gora je od nezavisnosti četiri puta amnestirala zatvorenike, a na tragu je da to uradi još jednom. Ovoga puta kako bi ispravila nepravdu. Naime, amnestijom iz 2013. godine, donešenoj zbog prebukiranosti zatvora, nijesu bili obuhaćena lica osuđena za neka najteža krivična djela, kao što je teško ubistvo. Sada je deset poslanika vladajuće koalicije predalo u skupštinsku proceduru tekst zakona koji je potpisalo i sačinilo 16.000 građana, koji traže da se i onima koji su pravosnažno osuđeni za ubistva i pokušaje ubistva kazna umanji za četvrtinu. Izuzeti bi bili osuđeni za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, kao i osuđeni za silovanja, obljubu ili protivpravni blud nad nemoćnim licem – djetetom, maloljetnikom; nedozvoljene polne radnje, posredovanje u vršenju prostituciuje, prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije.

Licima koja su osuđena na tri mjeseca zatvora, a nijesu počela izdržavanje, kazna bi se zamijenila uslovnom osudom.

Poslanici su, kako nam je objasnio Željko Aprcović iz DPS-a, samo u skupštinsku proceduru dostavili integralni predlog zakona koji su potpisali građani.

Oko 16.000 crnogorskih građana, uglavnom porodica osuđenika, potpisalo je još prošle godine u avgustu inicijativu u kojoj navode da žele da izbjegnu diskriminaciju i da se nikome ne ograniči pravo na amnestiju. Smatrali su da u godini kada Crna Gora slavi deceniju nezavisnosti, država treba da pokaže dobru volju i prema osuđenim licima.

Aprcović je na pitanje našeg portala da li će DPS podržati ovaj zakon, kazao da će “skupštinska rasprava dovesti do konačnog predloga zakona”.

1612aprocovic

Inicijativa građana da amnestijom budu obuhvaćena najteža krivična djela prije četiri godine nije prošla u parlamentu, već se djelovalo amandmanski, tako da su na kraju bili izuzeti. Odluci parlamenta tada su prethodile oštre kritike dijela javnosti. Jedna od najglasnijih je bila sestra ubijenog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, Slavica, koja je ukazivala da bi to bila još jedna rana na porodičnu tragediju.

Njen brat ubijen je 2005. godine rafalom ispred kuće, a ubice su osuđene na po 30 godina zatvora.

“Poslanici treba da shvate da će se usvajanjem tog amandmana stvoriti situaciju u kojoj će izrevoltirane porodice žrtava pravdu sprovoditi krvnom osvetom, a to, vjerujte mi, nikome neće donijeti dobro”, poručila je tada Slavica Šćekić.

Advokat Zdravko Begović za Portal Analitika kaže da podržava ovaj zakon, posebno potencirajući da govori iz uloge nekoga ko je branilac većine onih koji se nalaze iza rešetaka.

1812begovic

“To je akt milosti koji ima smisla. Dobro bi bilo da se ispravi diskriminacija onih koji su osuđeni na najteža krivična djela, jer oni ionako služe najtežu kaznu i izuzimanjem iz amnestije ih ne treba dodatno kažnjavati”, smatra on i dodaje da je to bilo značajno za njihovu socijalizaciju.

Sa druge strane, advokat MANS-a Veselin Radulović, kaže da bi umanjenjem kazne još jednom bila poslata poruka da se najteži oblici kriminala isplate.

Zoran Vujičić iz Građanske alijanse kaže da amnestija – iako sama po sebi pozitivan akt jer oprašta dio kazne – u Crnoj Gori počinje da gubi smisao.

„Usvajanje zakona o amnestiji ne može se pristupiti jednostrano i bez uključivanja šire društvene zajednice, stručne javnosti i, prije svega, bez komunikacije sa oštećenom stranom. Zakonska rješenja moraju biti zasnovana na humanosti i potpunoj resocijalizaciji“, istakao je on za Portal Analitiku.

S druge strane, pitanje je i zašto su poslanici upravo u ovom trenutku dostavili parlamentu pomenuti predlog zakona, posebno ako se ima u vidu da inicijativa postoji još od avgusta prošle godine. Aprcović kaže da ga nijesu tada procesuirali, kako, prema njegovim riječima, ne bi ostavili sumnju da to rade iz političkih razloga, s obzirom da su Crnu Goru čekali parlamentrani izbori. Kako dodaje, u septembru ove godine su potpisnici inicijative ponovo tražili da se dostavi parlamentu, tako da su oni odlučili da ga bez intervencija dostave Skupštini.

Zoran Vujičić kaže da se Zakon o amnestiji usvaja, po pravilu, na nekim značajnim datumima za državu, te da se ne bi smio zloupotrebljavati u predizborne svrhe, već isključivo koristiti u cilju pravde, humanosti, stvaranju novih vrijednosti i garancija da se učinjena nedjela ne ponove ili svedu na minimum.

2608vujicic

„Ovoliki broj amnestija direktno obesmišljava i rad sudija, pa se s pravom postavlja pitanje da li se prilikom odmjeravanja kazne trebaju uzet u obzir i česte amnestije“, istakao je on.

Ukoliko bi zakon bio usvojen, kazna bi za četvrtinu bila smanjena i osuđenima za ubistvo Slaboljuba Šćekića i Duška Jovanovića, ali i osuđenom Svetozaru Maroviću.

Crna Gora, prema dostupnim podacima, ima u regionu najviše zatvorenika po glavi stanovnika. Nije, međutim, jedina koja zbog prebukiranosti zatvora amnestira zatvorenike. To je prije nekoliko godina uradila i Srbija, a  tada je jedna od najuglednijih profesorica prava, Vesna Rakić-Vodinelić, u pokušaju da upozori da to ne mogu biti razlozi za amnestiju ispričala poznatu anegdota o tome kako je nastao zatvor u Požarevcu, jedan od najvećih u Srbiji. Naime, putujući po Srbiji, knez Miloš se zabavio duže vremena u Požarevcu. Lokalni glavari su mu priredili svečani doček i poželjeli ugodan boravak u gradu. Knez je bio izuzetno zadovoljan, pa je stoga zapitao na koji način bi mogao d aim se oduži na gostoprimstvu. Predložio je da im pomogne da sazidaju škola ili crkva. „Jok, presveti kneže“, odgovoriše glavari. „Sagradi ti nama zatvor!“ Još tada su znali da u slučaju prenatrpanosti zatvora treba podići novu zgradu, a ne puštati zatvorenike. Pametnom dosta.

Komentari: 4

Zatvor u koji ne zele da se

16. 12. 2017 - 06:22

vrate je trajno resenje. Pravedno sudjenje, sto bi rekao nas narod, ni po babu ni po stricevima i zestoke zasluzene kazne su jedini nacin da se suzbije kriminal. Odlican primjer za ovo je Singapur gdje sam se osjecao najsigurnije od svih drzava koje sam do sada posjetio. Razumijem da ovo nema sanse da prodje u EU koja boluje od politicke korektnosti, ali normalan cojvek mora da pogleda istini u oci.
maximus

16. 12. 2017 - 11:15

amnestija za najteza krivicna djela iamala bi smisla samo u porimjerima ako su osudjeni prilikom sudjenja priznali izvrsenje krivicnog djela822-4
koroman

16. 12. 2017 - 18:01

Amnestirati sve, nema smisla. Recimo, recidiviste, ubistva sa predumišljajem i koristoljubljem itd.
Epilog

19. 12. 2017 - 22:06

Usvajanjem zakona o amnestiji došlo bi i do vraćanja krvne osvete.
Novi komentar