RAE od 2018. reguliše cijene

Voda sigurno skuplja i zbog investicija

Regulatorna agencija za energetiku će, uz regulaciju cijena struje, od naredne godine početi da reguliše i cijene vode u Crnoj Gori. Regulator radi na Metodologiji za utvrđivanje cijene vode, pa je nezahvalno prognozirati precizne brojke. Ono što je sigurno je da je vrijeme cijena vode kao socijalne kategorije prošlo, i da će zbog najavljenih investicija u vodoprivrednom sektoru građani Crne Gore u narednim godinama plaćati veće cijene vode.  Međutim, građani kroz cijenu vode ne smiju plaćati enormne gubitke na vodovodnim mrežama, višak partijski zaposlenih u opštinskim vodovodima i visoke zarade radnika tih komunalnih preduzeća.
Objavljeno: 25. 12. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Voda sigurno skuplja i zbog investicija

Da je povećanje cijene vode gotovo izvjesna stvar, najavila je ljetošnja vladina Strategija za upravljanje vodama Crne Gore.

U dokumentu, koji nije izazvao pažnju javnosti, navodi se da cijena vode nije socijalna, već ekonomska kategorija, a da će zbog najavljenih investicija u sektoru vodoprivrede biti potrebno značajno povećati cijenu vode - na nivou opština.

Potreba za povećanjem cijena će, kako se dodaje, biti niža ukoliko se paralelno bude obezbijedio rast stope naplate faktura za navedene usluge i smanjenje gubitaka u sistemu.

„Strateškim dokumentima u oblastima vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama do 2030. godine predviđeno je da se investira oko 710 miliona eura. Ako se u obzir uzme količina fakturisane vode, procjena je da bi se samo po osnovu otplate kredita za navedene investicije, cijena isporuke kubika vode povećala za 1,39  eura. Ovdje treba imati u vidu da je najviša cijena vode (sa PDV) u 2012. godini fakturisana u Kotoru, u iznosu od 1,1 eura po kubiku za fizička lica, što bi značilo više nego 100 odsto povećanje“, navodi se u ljetošnjoj Strategiji upravljanja vodama Crne Gore.

Drugi pristup u prikazivanju dodatnih izdataka za domaćinstva, po osnovu realizovanih investicija, polazi od trenutnih prosječnih mjesečnih izdataka za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda.

marezadanokRačuni možda veći za 40 odsto: Trenutni prosječni izdaci domaćinstva za plaćanje računa za izvršene usluge vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda su na nivou od 18 eura/mjesečno. Realizacija planiranih investicija povećala bi mjesečne troškove jednog domaćinstva za usluge vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama za oko 25 eura/mjesečno. Iznos ovog povećanja srazmjerno bi se umanjio u odnosu na učešće bespovratnih sredstava u finansiranju. Iako udio izdataka za komunalne usluge u budžetu domaćinstva nije visok, s obzirom na osjetljivost na podizanje linije apsolutnog siromaštva, i najmanje povećanje ovog izdatka moglo bi značajno da utiče na rast stope siromaštva u Crnoj Gori“, podvlači se u Strategiji.

Dodaje se i da je zbog izgradnje objekata i nabavke opreme potrebne za pružanje usluga, rast cijena - neminovan.

"U zavisnosti od strukture finansiranja, on će biti više ili manje nagao. Pored toga što sadašnji prihodi u sektoru, a posebno način funkcionisanja preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem, jedva obezbjeđuju pokrivanje operativnih troškova i osnovno održavanje, postavlja se pitanje finansiranja neophodnih investicija. Zbog toga treba težiti da cijena vode bude takva da ne poktiva samo troškove funcionisanja i održavanja sistema, nego da bude i osnovni resurs njihovog budućeg razvoja“, poručuje se u Strategiji.

Do sada opštine određivale cijene vode: Prema važećim propisima, odluku o visini cijene vode donosile su uprave gradskih vodovoda, uz saglasnost opštine. Prošlogodišnjim zakonom o komunalnim djelatnostima, cijene komunalnih usluga, pa i samim tim i cijene vode, utvrđuju se na osnovu  troškova angažovanja potrebne radne snage, utrošene energije (energenata), troškova tekućeg  i investicionog održavanja komunalne infrastrukture i pripadajuće opreme, troškova otplate kredita za izgradnju komunalne infrastrukture i nabavku pripadajuće opreme, nabavke potrošnog materijala i drugih opravdanih troškova nastalih u pružanju usluge.

Novi model finansiranja u sektoru voda mora poći od  pretpostavke da - voda nije “socijalna kategorija” - već ekonomsko dobro koje ima svoju vrijednost.  

"To znači da se moraju pokriti troškovi obezbjeđivanja vode, prečišćavanja, dopreme do potrošača i zaštita izvorišta, aktivnosti istraživanja, upravljanja, projektovanja i izgradnje treba finansirati iz povraćaja sredstava po osnovu realizovanih investicija. Jedino ovakav pristup garantuje dugoročnu održivost sistema“,  poručuje se u Strategiji.

pijacavodaRasipanje vode: Strategija je jedno, a stvarnost drugo. Što se tiče Crne Gore, može se slobodno reći da se osnovna životna tečnost nemilice rasipa i krade.

Prema podacima dobijenim od svih opštinskih komunalnih preduzeća za 2013. godinu (novih podataka nema, jer Strategija barata sa podacima iz 2012. godine), u gradske vodovodne sisteme potisnuto je ukupno oko 108 miliona kubika vode, a fakturisano svega oko 40 miliona, što govori o izuzetno visokim gubicima u ovim sistemima.

Prosječna vrijednost gubitaka vode na nivou Crne Gore, iznosila je nevjerovatnih 63 odsto, a najveći gubici zabilježeni su u sistemima Cetinja i Herceg Novog.

I nije to jedini problem s kojim će se suočiti regulator. Naime, zbog različitih ljetnjih i zimskih tarifa nije lako utvrditi neku prosječnu cijenu kubika vode, na nivou Crne Gore. Ono što se zna jeste da najpovoljniju cijenu ima ona sa izvorišta "Bolje sestre".

Najjeftinija voda iz Regionalnog vodovoda: I zaista, najjeftinija voda za piće u Crnoj Gori je ona iz Regionalnog vodovoda, čija cijena nakon poskupljenja iznosi 37 centi po metru kubnom. Cijena kubika vode, za budvansko područje je oko 1,2 eura, a u ljetnjem periodu i preko dva eura. Nije voda jeftina ni u ostalim primorskim preduzećima.

Odnos cijene vode iz Regionalnog vodovoda i u primorskim gradovima, govori da primorska vodovodna preduzeća prebijaju gubitke na mreži - preko cijene vode. Prema podacima Primorskih novina, u Kotoru cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom je 1,66 eura po kubiku, a za privredu 2,77 eura. U Tivtu cijena vode za domaćinstva je 0,80 eura po kubiku, dok je cijena za privredu 1,80 eura. U Ulcinju  cijena vode za domaćinstva  u ljetnjem periodu je 0,77  eura po kubiku, odnosno 0,67 eura zimi. Za privredu je  2,52, a zimi 2,18 eura. U Herceg Novom cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom i PDV-om je 1,05  eura po kubiku, a privredi 2,16 eura. 

Na sjeveru su cijene vode drastično niže. U Beranama cijena vode za domaćinstva je 0,22 eura po kubiku, a za privredu 0,86. U Podgorici kubik vode za domaćinstva košta 40 centi, a za privredu 1,3 eura. U Bijelom Polju cijena vode za domaćinstva je 0,36  eura po kubiku, a privredu 1,26 eura. Na Žabljaku cijena vode za domaćinstva je 0,38 eura po kubiku, za privredu 1,56  eura. U Kolašinu se kubik za domaćinstva naplaćuje 0,49, za privredu 1,47 eura. U Mojkovcu cijena vode za domaćinstva je  0,35 eura po kubiku, a za privredu 1,25 eura. U opštini Šavnik voda se isporučuje po najnižoj cijeni i ona iznosi 0,12 eura /m3 za fizička lica, odnosno u Andrijevici po 0,41 eura/m3 za pravna lica. Uporedne analize govore da je u Crnoj Gori, zajedno sa Hrvatskom, najskuplja voda u ovom dijelu Evrope!

bd-regionalni-vodovod-bolje-sestre-2909-2010-dragan-mijatovic-7Crne prognoze o nestanku pijaće vode: U svijetu se daleko više vodi računa o vodi, gdje su gubici nekoliko puta manji. Ipak, nestašica pijaće vode biće jedan od najvećih svjetskih problema u budućnosti. 

Prema procjenama stručnjaka UN-a, do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetiće ozbiljan nedostatak vode. Procjene eksperata kažu da trenutno oko 1,1 milijarda ljudi nema stalni pristup pijaćoj vodi, da 2,5 milijarde nema obezbijeđene elementarne sanitarne uslove, a da više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom. 

Organizacija UN-a je prije petanestak godina proglasila 22. mart za Svjetski dan voda, s namjerom da istakne njenu važnost i ograničavajuću ulogu u razvoju. Stručnjaci upozoravaju da se bližimo vremenu kad će potreba za vodom premašiti raspoložive zalihe. Nakon toga, kako upozoravaju oni, mogu započeti borbe za pijaću vodu, a postoji čak i opasnost od ratova. Zbog toga se naši nadležni organi, ali i potrošači moraju što prije dozvati pameti i sa više odgovornosti koristiti naše vodne resurse.

Prema prošlogodišnjem Zakonu o komunalnim djelatnostima, Metodologija mora biti donešena u februaru. Ono što treba da bude imperativ, je da građani kroz cijenu vode ne smiju i ne mogu plaćati enormne gubitke na vodovodnim mrežama, višak partijski zaposlenih u opštinskim vodovodima i visoke zarade radnika tih komunalnih preduzeća.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari: 1

Nick

25. 12. 2017 - 14:33

Voda u Crnoj Gori je mnogo jeftinija nego u Njemačkoj i Austriji, a cijene moraju da budu jednake
Novi komentar