Goran Vratnica, udruženje "Montenegro"

Istinska emotivna spona između iseljenika i zavičaja

Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva „Montenegro“ posebnu pažnju pridaje integracionim projektima, a s druge strane aktivnostima i održavanju veza sa matičnom državom Crnom Gorom zbog očuvanja jezika, kulture, identiteta, osjećaja pripadnosti i stvaranja uslova i ambijenta da i naši potomci budu vezani za državu-maticu. Crna Gora treba da dobrom strategijom i mudrom politikom zadrži svoju dijasporu i sačuva ovaj dragocjeni ljudski i ekonomski resurs, izjavio je predsjednik Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva „Montenegro“ Goran Vratnica.
Objavljeno: 06. 01. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

On je u intervjuu za Portal Analitika kazao da u Belgiji trenutno živi oko 2.500 Crnogoraca i da  većina radi u građevinskom sektoru. Udruženje "Montenegro", prema njegovim riječima, tijesno sarađuje sa asocijacijama naših iseljenika u  Njemačkoj i Luksemburgu. Podršku njegovom udruženju, osnovanom prije dvije godine, pružaju Ambasada Crne Gore u Briselu i Uprava za dijasporu.  

"Osnivanjem Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva u visokom procentu je uspostavljena istinska emotivna, i svaka druga spona između iseljenika i zavičaja", naglasio je Vratnica.

goranvratnicaANALITIKA: Koliko Crnogoraca živi u Belgiji i da li je tačno da većinu čine zaposleni u građevinskim firmama?

VRATNICA: Prema procjenama u Belgiji živi oko 2.500 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Zvanične statistike ne dozvoljavaju utvrđivanje tačnog broja naših državljana u Belgiji jer su još u upotrebi kategorije Srbija-Crna Gora i bivša Jugoslavija. Naime, mnogi naši državljani nemaju riješen boravišni status u Belgiji i zbog toga nijesu u prilici da jasno definišu svoj status. Pritom ne treba zaboraviti ni činjenicu da je veliki broj naših građana stekao belgijsko državljanstvo i u zvaničnim registrima se više ne vode kao crnogorski državljani.

Većina pripadnika naše dijaspore u Belgiji radi u građevinskom sektoru, ali imamo i ljekara, inžinjera, eksperata, lingvista, ugostitelja, sportskih radnika, umjetnika, samostalnih zanatskih djelatnosti…

ANALITIKA: Da li je Belgija pooštrovala uslove za radnike van EU? Da li je neophodna radna dozvola i postoje li bilo kakve administrativne prepreke za strance koji žele da rade i žive u Belgiji?

VRATNICA: Belgija je posljednjih nekoliko godina pooštrila kako imigracionu politiku tako i politiku zapošljavanja strane radne snage. Za rad u Belgiji obavezna je radna dozvola, za čije dobijanje treba da se izbori budući poslodavac.

Imajući u vidu da Belgiju sačinjavaju tri regije: Flandrija, Valonija i Brisel glavni grad, poslodavac je dužan pokrenuti proceduru dobijanja radne dozvole kod nadležnog regionalnog ministarstva prema sjedištu njegove firme. Po prijemu zahtjeva za izdavanje radne dozvole B, nadležne belgijske službe za zapošljavanje sprovode anketu na tržištu rada sa ciljem utvrđivanja postojanja takvih kvalifikovanih lica na teritoriji Belgije. Ukoliko je utvrđeno da se takva lica ne nalaze na birou za zapošljavanje odobrava se radna dozvola, na osnovu koje se dobija dokument za boravak (lična karta), koja u principu važi 12 mjeseci.

Za dobijanje radne dozvole A, koja važi za sve poslodavce, potrebno je četiri puta produžiti radnu dozvolu B.

Procedura dobijanja radne dozvole se pokreće preko belgijske ambasade u Beogradu koja je teritorijalno nadležna za Crnu Goru. Osim utvrđivanja kvalifikacija i profesionalnog nivoa potrebno je dostaviti i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje tražene djelatnosti. Postoje izuzeci kad poslodovac može pokrenuti proceduru direktno u Belgiji.

ANALITIKA: Kakva je, generalno, bezbjednosna situacija u Briselu nakon poznatih dešavanja?

VRATNICA: U javnosti se često čuje "retorika majke Tereze", ali se u praksi sprovode oštre mjere kontrole granica i imigracije. Povjerenje među različitim etničkim i vjerskim zajednicama je poljuljano, pogotovo u gradovima sa visokim procentom imigracije iz muslimanskih zemalja (Brisel, Lijež, Verviers…).

Život u Briselu se normalno nastavio, ali se posebne mjere predostrožnosti primjenjuju tokom velikih događaja i zvaničnih posjeta institucijama EU i NATO. Gradonačelnik Brisela izjavio je da ne treba zanemariti prijetnje od terorizma, ali ni "odustati od našeg načina i stila života".

Vojnici i dalje patroliraju, ali u manjem broju nego ranije, u metrou i na značajnijim punktovima (aerodromi, koncertne dvorane, muzeji, stadioni…).  Policijske patrole su pojačane, ali kontrole više nijesu sistematske.

Pojačan nadzor nad belgijskim nuklearnim elektranama je i dalje aktuelan. Uvedene su dodatne sigurnosne mjere - kamere i rad na osnovu biometrijske kontrole pristupa (radnici se skeniraju).   Nivo terorističkog upozorenja je i dalje tri, od maksimalnih četiri.

Vrtići, osnovne i srednje škole, univerziteti i koledži i dalje su pod posebnim mjerama sigurnosti i kontrole.

proslavamontenegrogvratnicaANALITIKA:  Osnovali ste Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva “Montenegro” prije dvije godine. Koliko ste uspjeli u misiji razvijanja saradnje u oblastima od interesa za građane dvije države? Koliko imate članova? Zašto je udruženje osnovano u Ojpenu?

VRATNICA: Dana 29. novembra 2015. godine u Eupenu (Ojpen) je održana osnivačka skupština našeg Udruženja uz kompletan protokol koji to podrazumijeva. Prisustvovali su predstavnici Ambasade u Briselu, predsjednik, počasni predsjednik i predstavnici Saveza crnogorskih asocijacija u Njemačkoj, predstavnici naših udruženja u Luksemburgu...

Ojpen je grad u istočnoj Belgiji, na tromeđi Belgije, Njemačke i Holandije, centar i sjedište vlade germanofone zajednice u Belgiji koja je konstitutivni dio belgijske federacije, na granici na kojoj se valonsko, flamansko i njemačko prijateljstvo i saradnja sublimišu u duh Evrope, kojoj pripada i Crna Gora.

Udruženje "Montenegro" broji 105 članova. Udruženje je nastalo kao plod želje i potrebe crnogorskih i belgijskih građana, u cilju druženja, razmjene i organizovanja kulturnih, sportskih, humanitarnih i drugih aktivnosti. Ja sam predsjednik udruženja, a potpredsjednici su Ramzija Ramčilović, Christian Theek i Goran Vukčević. Sekretar je Eldisa Agović, počasni član Joseph Schuind (Spa, Belgija), a najstariji član je Stanislava Vratnica (Podgorica).

Istakao bih važnost postojanja prvog crnogorskog udruženja u Kraljevini Belgiji, prepoznatljivog po svojoj multietičnosti i multikonfesionalnosti. Slična udruženja su odavno postojala u susjednim državama. U nihovim aktivnostima sam učestvovao, naročito u dijelu koji se odnosi na kulturno-umjetničko stvaralaštvo.

Zadatak udruženja i njegovih članova je da aktivno rade na zbližavanju i razvijanju prijateljskih odnosa između Belgije i Crne Gore, kao i  na njegovanju maternjeg jezika, kulture, običaja, tradicije i prezentacije naše kulturne tekovine, jačanju veza crnogorskih građana sa domovinom, iniciranju i podržavanju osnivanja klubova na cijeloj teritoriji Belgije koji promovišu kulturno-umjetničke, humanitarne, sportske i druge aktivnosti, informisanju crnogorskih građanja o svim pitanjima važnim za boravak u Belgiji i za povratak u domovinu, organizaciji i proslavi državnih i drugih praznika i jubileja, naučno-obrazovnim i rekreativnim ekskurzijama djece i omladine u domovinu, učešću na kulturnim, radnim i drugim manifestacijama u domovini, gostovanju naučnih, umjetničkih, sportskih i drugih grupa i pojedinaca u Belgiji, uz razvijanje, održavanje i njegovanje kontakata i saradnje sa raznim organizacijama, ustanovama, institucijama i zvaničnim organima u domovini i Belgiji.

Osnivanjem Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva u visokom procentu je uspostavljena istinska emotivna, i svaka druga spona između iseljenika i zavičaja.

Naše udruženje karakteriše raznolikost na etničkom, konfesionalnom i kulturnom nivou. Djelovanje udruženja zasnovano je na institucionalno pravnim okvirima akcionog plana Vlade Crne Gore kroz usvojenu strategiju saradnje sa dijasporom, kao i Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima od 31 jula 2015 godine i propisima države Belgije.

Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva „Montenegro“ posebnu pažnju pridaje integracionim projektima, a s druge strane aktivnostima i održavanju veza sa matičnom državom Crnom Gorom, zbog očuvanja jezika, kulture, identiteta, osjećaja pripadnosti, stvaranju uslova i ambijenta da i naši potomci budu vezani za državu-maticu.

Crna Gora treba da dobrom strategijom i mudrom politikom zadrži svoju dijasporu i sačuva ovaj dragocjeni ljudski i ekonomski resurs.

Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva „Montenegro“ je prepoznalo važnost organizovanja povezivanja i umrežavanja dijaspore zbog razmjene iskustava, boljeg korištenja resursa, usaglašavanja aktivnosti i zajedničkih projekata.

Povodom obilježavanja 10-te godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti, 20. maja 2017.  u Ojpenu je, u organizaciji našeg Udruženja otvorena izložba slika crnogorskog akademskog slikara Marka Pejovića.  Otvaranju i prijemu su, u ime Ambasade, prisustovali ambasador Vladimir Radulović i Milena Šofranac, drugi sekretar, predstavnici crnogorskih udruženja iz Luksemburga i Njemačke, kao i predstavnici lokalnih vlasti i germanofone zajednice. U 2017. godini naše Udruženje je prikupilo humanitarnu pomoć za liječenje crnogorskih državljana Milana Roćenovića i Amara Drndara.

Udruženje “Montenegro”, uz podršku lokalnih struktura i ambasade, želi da na cijeloj teritoriji Belgije češće i dinamičnije afirmiše Crnu Goru, njene vrijednosti, potencijale i interese, Crnu Goru kao multietničku zajednicu velikih raznolikosti, prijateljsku naciju koja sarađuje sa drugim narodima.

Na osnovu javnog poziva za dostavljanje inicijative za dodjelu nagrada iseljenicima i organizacijama iseljenika u februaru 2017.,  na prijedlog našeg Udruženja, Ljubomir Radanović je dobio nagradu za oblast sporta. Uručenje nagrade, na koju je naše udruženje ponosno, bilo je krajem jula prošle godine u Petnjici.

ANALITIKA: Koliko dugo živite u Belgiji? Na kojim poslovima ste angažovani?

VRATNICA: Živim više od dvije decenije u Kraljevini Belgiji, u Ojpenu. Rođen sam u Podgorici pored Sahat kule, gdje sam živio do svoje 18. godine. Inače, porodica Vratnica vodi porijeklo iz podgoričkog naselja Tološi.

Nakon završetka Filološkog fakulteta, odsjek za Orijentalistiku (arabistika i turkologija) upisao sam postdiplomske studije na odsjeku za Istoriju (tursko-osmanski period). U okviru studija Orijentalistike studirao sam u Jordanu i Turskoj.

Diplomirao sam na ULB (Slobodni Univerzitet u Briselu) 1996. godine na odsjeku za Islamski orijent. Radim kao sudski prevodilac od 1996. godine, ali i kao ekspert za južnoslovenske jezike pri francuskoj zajednici u Belgiji. Dugo godina sam radio u Odjelu za izbjeglice pri Crvenom krstu Belgije.

vratnicakidsOženjen sam Danijelom i imamo četvoro djece-  sinove Luku, Nika, Damiana i ćerku Leu.

ANALITIKA: Sa posebnim senzibilitetom za crnogorsku izvornu pjesmu predstavljate etno-repertoar sa prostora Balkana širom Evrope. Koliko ste sebe pronašli u muzici koju interpretirate? 

VRATNICA: Prve muzičke korake napravio sam u ranoj mladosti, nastavio kao student, a nakon dolaska u Belgiju pridružio sam se ansamblu na čijem čelu je bio poznati muzičar Branko Pavlović iz nekad veoma popularnog sastava “Sar e roma”.

U Belgiji, kao interpretator, učestvovao sam na promovisanju međukulturalne i međuetničke saradnje. Belgija njeguje ovaj vid komunikacije kao sredstvo borbe protiv podjela i predrasuda.

Promovisao sam muzičko nasljeđe Crne Gore i Balkana kako u Belgiji, tako i u zemljama okruženja. To je bio pravi izazov za mene kao interpretatora i lingvistu, kako ispuniti bogate fonetske, ritmičke i druge kriterijume… Projekat je dobio naziv “Muzička šetnja Balkanom”. Interpretiram izvorne pjesme koje izražavaju senzibilitet i dušu različitih etničkih grupa u Crnoj Gori i na Balkanu.

U skladu sa poštovanjem muzičkog nasljeđa Crne Gore i Balkana, snimio sam interpretacije pet albanskih pjesama, što je zainteresovalo albanofonu javnost, a nekoliko portala i dnevnih novina je i predstavilo moj rad. Poseban akcenat stavljen je na kultnu albansku pjesmu "Baresha (Pastirica)".

Sa zadovoljstvom ističem da sam aktivnostima na polju promocije multikulturalnosti zavrijedio gostovanje u novogodišnjem programu RTCG (2018), na albanskom jeziku. Mojim interpretacijama šaljem poruke mira, ljubavi, poštovanja i suživota i vrlo sam srećan što svojim skromnim angažmanom doprinosim tome.

Sa posebnim zadovoljstvom bih predstavio projekat “Muzička šetnja Balkanom” i crnogorskoj publici, kao i u zemljama regiona. Krajem 2008. godine izdao sam  prvi album- prepjev pjesama koje čine muzičko nasljeđe jedne multinacionalne sredine kao što je Crna Gora, pa su se u izboru našle: “Oj vesela veselice”, “Sjela Hajra”, “Milica jedna u majke”, “Sejdefu majka buđaše”, “Ugrijala mjesečina”... Želio bih i ovim putem zahvaliti dragom prijatelju, profesoru Omeru Đurđeviću koji je za mene uradio aranžmane, kao i Tanji Sekulić na podršci.

Moj prvi album posvećen je mladim ljudima u dijaspori sa željom da pamte i čuvaju svoje kulturno nasljeđe i korijene.

ANALITIKA: Sa crnogorskim udruženjima iz Njemačke i Luksemburga ste prošle godine potpisali sporazum o saradnji. Koliko su crnogorska udruženja u dijaspori upućena jedna na druge, koliko se često sastajete?

VRATNICA: Sredinom marta 2016. godine u Dudelanžu (Luksemburg) potpisan je Sporazum o saradnji između Udruženja “Montenegro-Köln” (Njemačka), “Luksemburg-Crna Gora” i našeg Udruženja. Sporazumom su definisane oblasti saradnje, način koordinacije, obaveze potpisnika i načini realizovanja konkretnih aktivnosti, saradnja između crnogorskih iseljenika i nadležnih institucija za saradnju sa iseljenicima u Crnoj Gori, očuvanje jedinstva crnogorske dijaspore...

U skladu sa sporazumom, prva zajednička akcija tri udruženja potpisnika bilo je organizovanje centralne proslave Dana obnove crnogorske nezavisnosti (21. maj), uz prisustvo predstavnika crnogorskih ambasada i konzulata u Briselu i Frankfurtu i umjetnika iz zemlje, Proslava je održana 13. maja 2017. godine u mjestu Šiflanž u  Luksemburgu. 

proslavaudruzenjagoranvratnica

ANALITIKA: Kako održavate kontakt sa domovinom i kakva je saradnja vašeg udruženja sa crnogorskom Upravom za dijasporu?

VRATNICA: Kontakte sa maticom Crnom Gorom stalno intenziviramo i borimo se da našim aktivnostima zavrijedimo pažnju kako crnogorske tako i belgijske javnosti.

Kontakte sa domovinom održavamo kroz privatne porodične boravke (i po nekoliko puta godišnje), praćenjem političkih, ekonomskih, kulturnih i sportskih aktuelnosti u elektronskim i štampanim medijima.

Dana 23. aprila 2017. u Briselu je organizovan skup povodom prve posjete našem Udruženju direktora Uprave za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Predraga Mitrovića. Tom prilikom istaknuta je važnost posredničke uloge Direkcije za dijasporu Crne Gore između matice i predstavnika dijaspore koja bi trebala biti aktivno uključena i konsultovana. Takođe, istaknuta je potreba za bliskom saradnjom, te važnost postojanja naših udruženja u zemljama gdje postoji naša dijaspora.

Ambasada Crne Gore u Briselu na čelu sa ambasadorom Vladimirom Radulovićem je sa nama od prvog dana i pruža nam svestranu podršku i sigurnost.

Najprije smo željeli formiranje udruženja, a vremenom smo postali svjesni njegove neophodnosti i činjenice da samo udruženi možemo proširiti vidike, osmisliti i obogatiti naše zajedništvo u procesima, odnosno sadržajima vezanim za našu zajedničku domovinu Crnu Goru i zemlju u kojoj živimo. Uvjeren sam da će vrijeme potvrditi naša očekivanja i opravdati svrhu postojanja našeg udruženja.

 

 

 

 

Komentari: 14

Clima

06. 01. 2018 - 00:45

Iseljenici ili prognanici!
Emira

10. 01. 2018 - 19:26

E ti da si dao bog bar jedno nego ni jedno
Mirko Bgd.

06. 01. 2018 - 09:00

Ovaj gasarbajterski mentalitet koji ispoljavaju naša udruženja po inostranstvu duboko je podprt iz same države koji imaju isti odnos prema našim iseljenicimma kao nekada organizovanim u jugoslovenskim klubovima.Još uvijek je nejasno mnogima da Crnogorci treba da se izbore za svoja nacionalna prava u zemljama u kojima žive,pravima koja su ustanovljena kovencijama i međunarodnim sporazumima o ljudskim i nacionalnim pravima.Skoro sva ova udruženja su ustanovljena na folklornom nivou bez prave svijesti o stvarnom indetitetu ,nacionalnom i kulturnom.
mentaljitet

06. 01. 2018 - 09:38

Znaci to je cisto gubljenje vremena i nasa omladina uglavnom slabo ili nikako ne ucestvuje u tim folklorno-guslarskim vecerima .Dodju one stari seoski djilkosi da se napiju i osjete ceznju i miris zavicaja i poslusaju lazi nasih " diplomatskih predstavnika" CG omladina uglavnom ima pasose evropskih drzava jer znaju da im u CG nema buducnosti .
sojka tica ostala bez glasa

06. 01. 2018 - 09:20

Solidno pjeva ovaj soko sivi ali o patriotizmu nek ne prica . "Izdao" je domovinu rece prije 20 godina taman kad smo postali lider i Monako .
Momčilo

06. 01. 2018 - 09:54

Izdao si ti srbuljne svoju domovinu, a ne on.On ne navija za tuđu državu, ne pripada SPC i ne utaje na tuđu himnu....
ostoja

06. 01. 2018 - 10:19

A ti mu bese onak momcilo iz smoga izPljevalja ? E pa uzivaj jarane ja radije slusam svapsku himnu.
Momčilo

06. 01. 2018 - 11:01

E vjerujem ti junače Ostoja, vjerujem.Taka sorta se može roditi samo kod "nas" u CG.Nije džabe došlo 1300 popova iz Bosne i Serbije, nego da takvima ulivaju srbstvo...
sira i smoga izPljevalja

06. 01. 2018 - 11:21

Vazda su prosvetitelji morali dolaziti medju cobane .
Momčilo

06. 01. 2018 - 11:37

Da junače, kao što je bio u svoje vrijeme "sveti" pop Maca...Filaret,Pahomić,Kačavenda...
taki tebi treba

06. 01. 2018 - 12:01

Ne bi marilo da i tebi pokazu svetu tajnu .
Momčilo

06. 01. 2018 - 12:20

>Oće oni oće, samo in okreni leđa....
soce mori soce ej dicka metkal

06. 01. 2018 - 13:13

Ova sojka tica mu se nista ne cuje al zato roka mandoljinaaaaaaa
R

06. 01. 2018 - 16:39

Bože svaka li je stara sveta. Svi Crnogorci koji žive po svijetu su Crnogorci izuzev Crnogoraca koji ojdu u Srbiju i postanu Srbi i ovo malo jada u Crnoj Gori što sebe smatra srbinom crnogorskim, a u stvari je raspolućena osoba bez indetiteta.
Novi komentar