Tri decenije drvoprerade

Čovjek koji „savija“ drvo

Da je neko rođen u centru grada, u Ulici Milivoja Bulatovića, a da je više vremena proveo u šumi, pri njenoj eksploataciji, sa drvetom, u pilani, drvoprerađivačkom pogonu – nema ga sa Savom Ilinčićem iz Kolašina. 
Objavljeno: 14. 01. 2018 - 06:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

Nimalo lak posao se sjedinio sa Savovim originalnim rješenjima u kreiranju i preradi drveta. Posljednji originalni proizvod iz Savovih proizvodnih pogona je lamelirani drveni nosač, koji nastaje u halama „GS produkta“ i kojeg „ima samo u Bakoviću“...

Savo Ilinčić smatra da drvo zaslužuje neke posebne proizvode i prihvata taj izazov da iz njegovih fabričkih pogona izađe što drugi ne mogu. Vjerovatno bi bolje ekonomski prošao da se, kaže, odlučio na neko klasično rezanje drveta, ali smatra da se sa drvetom može više. - Osvojili smo novu tehnologiju kojom „savijamo“ drvo, tako što ga lijepimo i na taj način stvaramo mogućnosti da sa drvetom lučno savladamo velike raspone.

Tako dolazimo i do jednog od najboljih konstruktivnih nosača u građevinarstvu. Drveni lamelirani nosač, kojeg mi proizvodimo, može da savlađuje veće raspone od čeličnih i betonskih nosača – kaže on. Ilinčić podsjeća da se i u bivšoj Jugoslaviji svega nekoliko preduzeća bavilo proizvodnjom drvenih lameliranih nosača, a u „GS produktu“ su tehnološki unaprijedili proizvodni proces. - Naši lamelirani drveni nosači se sastoje od višeslojnog lijepljenog drveta, koje se presuje u namjenskoj presi koju smo za ovu proizvodnju osmislili.

Ono što izdvaja našu proizvodnju od ostalih koji se bave drvenim lameliranim nosačima jeste da možemo da radimo dužine do 25 metara. To je maksimalna dužina koja se može transportovati. Posljednja decenija je bila posvećena unapređenju i osvajanju „drugačijih“ proizvoda od drveta, ali su zadržani i stari po kojima je prepoznatljiv Savo Ilinčić.

Drveni prozori, vrata, višeslojni parket, izgradnja „brvnara“ i panelnih montažnih kuća, a posebno su bile tražene „brvnare“ sa termo-izolacijom. Ilinčić vjeruje da crnogorsko drvo zaslužuje kvalitetnije i, kako kaže, odanije oblike finalizacije. - Da sam sam rezao i prodavao dasku za šalovanje, vjerovatno bih imao manje poslovnih problema. Mislim da Crna Gora kao država šume mora sebi narediti iskorake u finalizaciji jer ni u jednoj djelatnosti ne pristajemo na inferiornost, pa ne treba ni u drvopreradi. To bi ličilo kada bi u turizmu duž cijele obale imali bungalove i naplaćivali prenoćište 5 ili 10 eura.

Ali mi smo izgradili hotele sa pratećim ponudama gdje je prenoćište deset ili petnaest puta skuplje. Znači, finaliziramo resurs koji se zove more, a ne radimo to sa resursom šuma i drveta. Zbog toga imam pravo da očekujem podršku u svojim projektima finalizacije drveta - zaključio je Ilinčić.

 

Komentari: 0

Novi komentar