CAVOR: Crnogorstvo i srpstvo u Crnoj Gori (I)

Autor: Jovan Čavor

ČAVOR: Crnogorstvo i srpstvo u Crnoj Gori (I)

Oktobar mjesec, 1996. godina; familija, prijatelji, mi i naše brdo putnih torbi - čekamo autobus koji svakog trena stiže iz Budve, koji će nas odvesti za Beograd, odakle ćemo sljedećeg jutra polećeti za Novi Zeland. I dan danas se dobro śecam leptira u stomaku, i prosto surealnog ośećaja da zauvijek napuštamo Cetinje i Crnu Goru. I dan danas se dobro śećam svega te noći; prije svega sam bio razočaran što se iste noći odigravala košarkaška utakmica između Lovćena i Partizana, kojoj zbog puta nijesam mogao prisustvovati. 
Objavljeno: 18. 01. 2018 - 11:04 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Jovan ČAVOR

Kad stigosmo na Zlatibor, čuh da smo izgubili, ali (priznajem) bi mi lakše što nijesam propuštio pobjedu, jer nam ih je tada jaki Lovćen znao itekako prirediti protiv velikih ekipa na Cetinju. Koliko god dugo da sam odsutan iz Crne Gore, śećanje na djetinstvo, Cetinje, Lovćen, i sve ono što je sačinjavalo moj život u domovini ne blijedi - već postaje sve uticajnije i jače. Možda baš zbog ovoga nekad ne znam kako da odgovorim na pitanje odakle sam, odnosno koje sam nacionalnosti. Poslije skoro 20 godina na Novom Zelandu, izloženosti ovdašnjoj kulturi, jeziku, načinu života, mogu da kažem da me je Novi Zeland u velikom dijelu oblikovao kao osobu, ali korijeni crnogorskog identiteta čvrsto u meni odrzavaju ośećaj pripadnosti Crnoj Gori.

Po dolasku na Novi Zeland, śećam se prvog dana u školi i desetina zastava raznih zemalja okačenih u hodnicima moje srednje škole. Ubrzo sam doznao da se one nisu slučajno tu našle, već da je moja škola ponosni nosilac titule najmultietničkije škole u Auckland-u, sa nekih 60 različitih nacionalnosti zastupljenih među đacima te godine. Međutim, to nije ništa čudno uzimajući u obzir multietničnost koja je prisutna na Novom Zelandu. Kako god, ono što jeste interesantno je to da se novozelandjanima deklarišu i ośećaju ljudi različitih rasa, vjera, kulturnih i etničkih porijekala. Dakle, multietnički temelji društva su itekako vidljivi, i pripadnost novozelandskom nacionalnom identitetu je otvorena za sve one koji se sa njim i njegovim vrijednostima identifikuju. Takvo stanje stvari u mojoj novoj domovini me je često pozivalo na poređenja sa dosta različitijom situacijom na našim prostorima; često sam izvodio zaključak kako naše identitetske kategorije znaju biti rigidne, stroge, i ekskluzivne. Kako pripadnost nacionalnim korpusima ima striktne vjerske, ideološke, i mnoštvo drugih pretpostavki. Iako je identitet širok pojam, u našim krajevima je diskusija o identitetu često sužena isključivo na onaj koji se odnosi na nacionalnu pripadnost, odnosno nacionalni identitet. Možda je ovakvo stanje stvari i logično uzimajući u obzir burnu političku klimu u minulim decenijama, i zastupljenosti nacionalnog identiteta kao jedne od ključnih socioloških predodrednica. Kako god, njegovo posmatranje u kontekstu savremenih teorijskih tumačenja bi svakako ponudilo jednu svježiju perspektivu, kao i odgovore na važna pitanja koja uporno opterećuju dnevnopolitički diskurs.

Teorijske pretpostavke: Nauka nalaže da postoje dva predominantna tumačenja ljudskog identiteta: prvi, koji vidi identitet kao stabilan i centralizovan, otporan na velike varijacije; drugi, koji vidi identitet kao fleksibilan i fluidan, diskursivno konstruisan, i u konstantnom procesu regenerisanja u skladu sa okolinom i životnim prilikama. Upravo ovaj drugi vid identiteta, baziran na poststrukturalističkom viđenju identiteta, je onaj koji je modernizovao ovaj pojam, i kroz empiričke studije dokazao da ljudi neprestano konstruišu sami sebe, uz pomoć mnoštva elemenata koje koriste kad stvaraju sopstvenu sliku i svjiest o sebi i drugima. Dakle, identitet se bazira na onome sa čime se mi identifikujemo, i taj proces identifikacije i reidentifikacije traje dok smo živi, i zavisi od mnogo čega. Proces identifikacije, odnosno konstrukcije identiteta može biti oblikovan uticajem ideja, ideologija, idola, familije, širih socijalnih krugova, institucija - kao, naravno, i uticajem elemenata kao što su moralne vrijednosti, politička ubjeđenja, tumačenja istorije, zajedničke vizije budućnosti, materijalne koristi, i mnogo drugih. Jasno je da ovaj proces identifikacije varira od čovjeka do čovjeka, i da je često definisan onim što jesu kompleksne priče i životna iskustva svih nas kao pojedinaca.

Dakle, sve ono što smo u životu čuli, viđeli, i doživjeli (ili što želimo doživjeti, i kako zamišljamo budućnost) je riznica iz koje svjesno ili posvjesno biramo što će nas definisati kao ljude - i dakle zaokružiti naš identitet. Međutim, kako život zna biti podložan promjenama, tako i naš identitet često reaguje na te promejne, dajući nam konstatno šansu da redefinišemo sliku o onome što jesmo, i kako se pozicioniramo u odnosu na svijet oko sebe.

Identitet u crnogorskom kontekstu: Kome je đed bio Crnogorac, a kome Srbin? Da li su Petrovići smatrali sebe Srbima ili Crnogorcima? Da li je Njegošu pisalo u pasošu da je Crnogorac ili Srbin? Ovo su samo neka od pitanja koja se postavljaju tokom rasprava o nacionalnom identitetu u Crnoj Gori. I s punim pravom, uzimajući u obzir da nam naša istorija nudi mnoštvo fakata na bazi kojih se možemo identifikovati kao jedno ili drugo - dakle, kao Crnogorci ili Srbi - ili kao oboje. Međutim, analizirajući potencijalne temelje identifikacije naših predaka sa crnogorstvom i sprstvom, možemo doći do nekoliko važnih zaključaka.

Crnogorstvo i srpstvo: Crnogorstvo se može okarakterisati kao esencija identiteta Crnogoraca, uz sve prepoznatljivosti koje su Crnogorci kroz vjekove pripisivali sebi, i koje su im pripisivane od strane autsajdera. Crnogorstvo ima svoju istorijsku, kulturološku, lingvističku, i niz drugih prepoznatljivosti. Isto možemo konstatovati da se bazira(lo) na onome što se mogu nazvati tipičnim crnogorskim vrijednostima stare Crne Gore, kao što su sloboda, i čojstvo i junaštvo, između ostalih. Dakle, možemo konstatovati da se Crnogorstvo vjekovima oblikovalo kroz požrtvovanost za slobodu, crnogorsku državu, i prave moralne vrijednosti. Prije svega, ovakva slika se da stvoriti tumačenjem crnogorske istorije, sa kojom se i dan danas dičimo i ponosimo. S druge strane, koliko god su Crnogorci bili privrženi sopstvenom identitetu, njihova privrženost i percipirana pripadnost širim identitetskim kategorijama je neupitna. Kao što je opšte poznato, postojala je jaka doza identifikacije sa srpstvom i pravoslavljem, a onda i sa jugoslovenstvom.

Temelji identifikacije Crnogoraca sa ovim kategorijama se mogu pripisati vjeri, jeziku, kulturološkim sličnostima, i prije svega planovima proćerivanja imperijalnih sila i konačnog ujedinjenja južnoslovenskih naroda. Zamišljajući sebe dijelom srpstva/pravoslavlja/južnoslovenstva i planirajući svoju eventualnu budućnost u jednoj velikoj državi, Crnogorci su stvarali svoj Imagined Community (Zamišljeno Društvo), koji Benedikt Anderson naziva socijalnim konstruktom na bazi kojeg se stvara ośećaj pripadnosti naciji. Što više, ovaj koncept je dodatno razvijen u modernim studijama identiteta, u kojima se koristi koncept Imagined Identity (Zamišljeni Identitet) i koji dokazuje koliko ono što mi zamišljamo i želimo postati u budućnosti može imati jak uticaj na naš identitetski razvoj. Dakle, Crnogorci su uz crnogorski identitet, zamišljajući sebe dijelom srpstva/južnoslovenstva stvarali ośećaj pripadnosti i ovim širim identitetskim kategorijama. (Nastavak sjutra)

(Autor je doktorand na Oklandskom univerzitetu u oblasti sociolingvistike, i predaje akademski engleski) 

 

Komentari: 41

MNE

18. 01. 2018 - 11:20

Lako ti je Čavoru da držiš predavanja o Crnoj Gori i Crnogorcima iz dalekog Novog Zelanda. Predaleko si od Domovine i možeš razborito, smireno i promišljeno da pričaš o fenomenu srpstva kod nas. Isto tako mislim da bi tvoje analize imale više naboja da kojim slučajem živiš i dalje u CG. Jer bi svakodnevno morao da slušaš i gledaš kako srbi i posrbice uništavaju sve crnogorsko, kako sekta spc uz pomoć Beograda i dalje vrši asimilaciju onoga što je ostalo od tvoje i moje Države.
Nik

18. 01. 2018 - 12:13

Ne mozemo mi znati je li mu lako govoriti ili nije... tacno je da mi vise osjecamo svu nepravdu jer smo direktno izlozeni tome ali ne znaci da iseljenici ne mogu znati kroz sta prolazimo i da njih to ne dotice. Jasno je da Cavor, koji je toliko godina van CG, vise zna o Crnoj Gori i Crnogorcima nego pola ovih sto su ovdje cio vijek.
MNE

18. 01. 2018 - 13:55

Tačno ti je to da i on više zna o Crnoj Gori od ovih naših duduka, ali priznaćeš, nije mala stvar biti doktorant na Oklandskom Univerzitetu. Nego, kad malo bolje razmislim, i moja baba zna više od nepismenih posrbica i velikosrba koji su svu Istoriju Crne Gore prekrojili kako njima odgovara. Kad sam rekao "lako mu je" mislio sam da ga je Bog dragi pogledao kad mu je dao da živi u visokocivilizovanom svijetu u 21 vijeku. Ne želeći nikako da umanjim njegov osjećaj za patriotizam, mislim da je jako teško sa tolike distance osjećati svu našu nemoć i nepravdu koja se nadvila nad jedinom Domovinom CRNOM GOROM!
Nik

18. 01. 2018 - 21:45

Slazem se u potpunosti. Pogresno sam protumacio ovo tvoje "lako ti je" iz prvog komentara i izvinjavam se zbog toga. Nama sto ostajemo ovdje ne ostaje nista drugo do da se borimo da dokazemo istinu o istoriji Crne Gore i da zabranimo drugima da nam pisu istoriju kako njima odgovara.
On je OBJEKTIVAN

18. 01. 2018 - 12:44

Vi nijeste, on je CRNOGORAC sta ocete . Da uzmete Vojvodi Mrku SRPSTVO ! Bez ovakvog sagledavanja idemtiteta vi kao CRNOGORCI ne mozete uci u CRNOGORSKU ISTORIJU nikako.
Bodin

18. 01. 2018 - 13:24

SA LOVCENA CRNOGORSTVA VILA- to su Njegoseve rijeci. Pasosi u doba Njegoseve CG su superiorno i neoborivo svjedocanstvo o postojanju, o posebnosti crnogorskoga naroda i crnogorske nacije.
On je OBJEKTIVAN

18. 01. 2018 - 13:41

Naravno pa sta ? I Vojvoda Mirko pise CRNOGORCE pa sta ali isprepleca i SPSTVO SRBE u jednom liku i tijelu duhu .To ne mozete negirati jer sve zapisano bilo bi APSURDNO da negirate SRPSKU CRKVU ? A vi to radite nazalost ne svi CRNOGORCI ali neki?Vas je i dalje styrah od CETNIKA PAVLA DJURISICA pa su vam oci natekle da zovete umjesto razuma MRTVE KOMUNISTE u vidu SPOMENIKA da vas brale-LUDILO.
MOMO

18. 01. 2018 - 14:39

Kad si čuo da mi CRNOGORCI negiramo vašu crkvu? Mislim, sektu SPC? Nikoga i ništa mi ne negiramo. Ali zato vi posrbice i srbi negirate sve živo. I Crnogorsku naciju i Crnogorski jezik i Crnogorsku Crkvu... Isto tako negirate i Makedonsku Crkvu. Vi ste do te mjere iskompleksirana nacija da mi vas je ponekad žao.
Nije TACNO

18. 01. 2018 - 15:27

Bilo bi lijepo ,da je tako al te demantije tvoj vokabular odaje te neistini, ,,,, Mislim, sektu SPC? ...
CiNick

19. 01. 2018 - 10:26

Što je sekta? Vjerska skupina koja je svoje učenje odvojila od mainstream učenja odnosne religije. Dok sve hrišćanske Crkve u središte svojega učenja smještaju Isusa Hrista, dotle SPC u svojemu središtu ima trgovca vjerom (kupio autokefalnost Crkve i to ne od vlastnika, već od moćnika) Rastka Nemanjića, crkveno ime Sava. Dalje je nepotrebno trošit riječi.
Nije TACNO

18. 01. 2018 - 15:36

Vrijedas recnikom koji ne bi trebalo da ti repliciram al ajd, zbog GLEDALACA, Ne treba ja a i drugi CRNOGORSKI SRBI ne negiramo nijednog pojedinca koji zeli biti samo Crnogorac i imati svoju CRNOGORSKU CRKVU koju tako naziva - a bezargumentovano je govoriti podmrcati da mi negiramo i MAKEDONSKU ili SRPSKU u MAKEDONIJI crkvu kao i UKRAJINSKU ILI RUSKU u UKRAJINI svi ti vjernici kao i u Crnoj Gori ja ih licno mjerim i vagam po nekom drugom kritetijumu a ne tim na koji se vi pozivate.
CiNick

19. 01. 2018 - 16:25

Upitao si se kako je SPC sekta i ja sam ti odgovorio. Tvoje vjera i uvjerenja ne utiču na tu činjenicu.
Bodin

18. 01. 2018 - 15:29

U istorijskoj nauci neophodna je logicnost naucne misli. U interpretaciji istorijskih cinjenica takodje. Nekoliko pitanja. Ako je Njegos bio Srbin i ako je "Gorski vijenac" djelo vascijelog "srpstva", a nije, sto ga Njegos ne naslovi "Srpski vijrnac" vec "Gorski vijenac" a to je crnogorski vijenac slobode Crne Gore? Sto ne napisa Njegos pjesmu "Zarobljen Srbin od vile" nego napisa "Zarobljen Crnogorac od vile". Doduse jedno Njegosevo djelo je objavljeno kao "Ogledalo srpsko" iako ono pjeva o crnogorskom ratnom albumu, vojevanju iz proslosti Crne Gore, a to djelo se u rukopisu, Njegosevom izvorniku zvalo prvo " Ogledalo gorsko", pa "Ogledalo crnogorsko" da bi bilo pod uticajem politicke propagande i pragmatizma objavljeno pod naslovom "Ogledalo srpsko". No time Njegos nije pokazao da je bio Srbin. Njegos je bio Crnogorac u drzavotvornom, etnickom i nacionalnom smislu. Kod Njegosa pojam Crnogorac nije geografska, administrativna, regionalna, vec etnicka i nacionalna kategorija.
Bravo,bravo,

18. 01. 2018 - 12:07

Bolji tekst na ovu temu nijesam odavno citao, bravo UREDNIKU POTALA ANALITIKA -te prelomi o bjavi, HVALA!
Zamišljeni Identitet

18. 01. 2018 - 12:10

Nikad nijesam imnao problema sa tim . Nit sam krio ko sam nit sam mogao. Cim zinem oni me lociraju . Postovao sam druge i oni mene i nikad mi niko nije osporio identitet . Volio bi da nijesam al sto cu nijesam ja kriv . Tu me majka rodila i ne mogu pobjec od zle sudbine .
ima li ga na FB

18. 01. 2018 - 12:16

Ovog Jovana ?Ne mogu ga naci odlican tekst , eo ovi iz ANALITIKE opet nece da objave moj komentar dje sada i njih pohvaljijem u odabiru teksta -ali se plase POZADINE mojih komentara ???
Novak Adzic

18. 01. 2018 - 12:39

Crnogorstvo je eticki i etnicki identitet crnogorske nacije. Ono je autohtoni, samobitni, samosvojni, sui generis izraz i iskaz crnogorske istorijske, drzavno-pravne, eticko-etnicke, kulturne, socio-psiholiske, mentalitetske, jezicke i ekonomske posebnosti crnogorske nacije. Crnogorstvo je jednako pripadnost, osjecanje, nasljedje, samosvijest o crnogorskoj drzavotvornoj ideji i nacionalnoj misli i identifikaciji. Srpstvo u Crnoj Gori je politicka ideologija izmisljena u 19 vijeku. Znacajno je uvezeno indoktrinacijom, sa strane, nametnuto je Crnogorcima a znacajnim dijelom je bio i politicki integralisticki vjersko-jezicki program pojedinih vladara iz kuce Petrovic-Njegos i njihovih sljedbenika. Takodjer, srpstvo je istorijska, i realna, mitoloska, epsko-religijska, etnogenetska zabluda mnogih Crnogoraca u 19, 20 i 21 vijeku. Srpstvo u Crnoj Gori istorijski objektivno nije etnicka i nacionalna kategorija, vec politicka ideologija, koprena i iluzija u kolektivnoj, istorijskoj svijesti.
pite

18. 01. 2018 - 13:32

Novace ijes li ti burek kad ogladnis ? Ako nijesi znava to je turski specijalitet uvezen nedje tamo 15 vijeka .
CiNick

18. 01. 2018 - 14:01

Nigda nijesam razumio vas veljesrbe što mislite ako ubijete čoeka da ćete ubit i istinu. Valjda su stoga svi veljesrbi skloni zločinu. Da li je to odraz vaše gluposti ili arogancije, nebitno je.
Dr.Adzicu

18. 01. 2018 - 13:46

Identitet je liucno pitanje svakog slobodnog pojedinca i vi u ime drzave na popisne listice nemate pravo da mene odredite ko sam i sto sam unaprijed bez TRECE MOGUCNOSTI da imam pravo da se ja kazem ko sam i sto sam . Tu praksu nas popisivanja na taj nacin treba obrisati jer to je po meni kao LIBERTARIJANCU zloupotreba zbog politickih pitanja i uvesti SLOBODU IZJASNJAVANJA i ponovo uraditi popis .
Pr,Dr ???Akademik

18. 01. 2018 - 14:15

“Intelektualna elita je uvek bila donekle protiv kapitalizma jer u čistom kapitalizmu njen relativni položaj slabi. Intelektualci imaju najviše posla i najbolji status kada se država meša u sve, pa su joj onda oni potrebni da osmišljavaju mere i programe, zbog čega su onda važniji i bliži strukturama vlasti. Osim toga, u kapitalizmu se i neki manje školovani, ali preduzimljivi i riziku skloni ljudi na pošten način obogate, što intelektualcima intuitivno smeta”.
No fluff, just the facts

18. 01. 2018 - 19:24

Svaka cast Novace, ti si u jedan paragraf jasnije objasnio ovaj problem nego ijedan nas istoricar. Bez uvijanja, bez sofistike, direktno i kristalno jasno. Svaka cast!
miloandrov

18. 01. 2018 - 19:24

DADADA .....Čuvena crnogorsko komunalna istoriska škola radosav rotković i družina koja ide prvo u komitet da vidi šta da piše..pogotovo da uzbacuje riječ Srbin đe god se nalazi..pa tako testament Đurđa Crnojevića na montenegrini PIŠE DA JE PISAN SLOVENSKIM JEZIKOM AU ORGINALU STOJI SKRIPTA SERBA...Neka se svako osjeća kako hoće ...to je lično pravo svakog čovjeka..Kako bi NJegoš rekao,,SRPSTVUJ ĐELOM ,VJERUJ ŠTO VJERUJEŠ,LAKTOM VJERE GLUPOST ČOJKA MJERI A OZBILJNOST ĐELOM I VRLINOM
Ok,

18. 01. 2018 - 12:57

Necete vi mene vise ZAJEBAVAT , posto ne DAJETE KOMENTARISANJE naravno da necu vise slova napisati i ako pozivate na komentarisanje , Dol se ne promijeni UREDNIK ili ADMIN koji uvodi BLOKADU /A kada objavite ovako nesto mislite da su citaoci naivni ili onaj sa mnogo gramatickih gresaka zbog brzine kuckanja itd.... ne cotaju vas mnogi. Bojite se vi mog PISANJA inace bi objavljivali ali se ja ne BOJIM nikoga osim BOGA !
opet

18. 01. 2018 - 14:42

si jutros zaboravio da popiješ tablete. ajde, ajde, polako, smiri se...
Auuuu

18. 01. 2018 - 19:32

Sto velis jadan ne bio? A sto su te naljutili....Ja mislim da su oni pomalo i komunisti i fasisti.
CiNick

18. 01. 2018 - 13:20

Razumijem običan svijet, ali ne razumijem obrazovane ljude kad nacionalnu pripadnost naroda dokazuju izjavama i tvrdnjama njegovijeh gospodara!? Ako su bili gospodari države i naroda, nipošto nijesu bili gospodari istine, osobito kad se zna da su prije svega vodili POLITIKU. Također, propušta se bitna činjenica, a to je da srbstvo Crnogoraca nije poteklo iz naroda, već su ga gospodari, ne čak ni nametnuli, već podmetnuli narodu, jer Crnogorci i dan danas meću znak jednakosti između srbstva i pravoslavlja. Druga bitna istina je da su prostore Crne Gore do srbske okupacije naseljavali Dukljani, a povijest ne bilježi ni egzodus Dukljana, ni doseljavaje Srba na područje Duklje. Pa, ĐE su onda nestali Dukljani? Izio ih mrak svetosavske mitomanije. Povijest također veli da su Dukljani bili melting pot različitijeh naroda koji su nastavali ove prostore do stvaranja dukljanske države, Romani, Iliri, Vlasi, Goti, Grci i svakako Slaveni. Tačno tako danas zbori i nauka o haplo-grupama.
CiNick

18. 01. 2018 - 13:20

Treća, ne manje bitna stvar, jest da su upravo radi heterogenoga porijekla nastavatelji ovijeh prostora sebe nazivali po imenu svoje države, najprije Dukljani, potom Zećani pa Crnogorci. Tome je doprinio diskontinuitet vlastite državnosti, pa se svaki put narod samodefinisao iz početka, što ne bi bilo moguće bez svijesti o zajedništvu. Obnovu toga zajedništva, paradoksalno, odpočeo je upravo Nikola Mirkov, da bi sve upropastio svojom megalomanskom ambicijom da bude kalif umjesto kalifa. Danas imamo priliku za izgradnju moderne crnogorske nacije od ljudi koji dijele tu svijest o milenijumskome zajedništvu, koje je preživjelo sve iz vana nametnute podjele. Imamo jednu državu, jedan jezik, a sve ostalo možemo smatrat bogatstvom različitosti koje jedna drugu ne izključuju, jedna drugoj ne smetaju. Potrebno je samo da se složno odupremo nasrtajima iz užega i širega okruženja.
Bodin

18. 01. 2018 - 14:00

Bravo, to je sustina price i spoznaje i razumijevanja na pravi nacin identiteta. No, ne zaboravimo da je i Sveti Petar Cetinjski Crnogorski znao za Duklju/Zetu kao pretecu Crne Gore i istorijsku drzavu crnogorskog naroda. Znao je to i kralj Nikola, koji je 1910 rekao na Cetinju prilikom krunisanja: "Duboki su temelji OVOJ OBNOVLJENOJ KRALJEVINI NASOJ. ONI SEZU DO NEKADASNJIH DUKLJANSKIH/ZETSKIH KRALJEVA VOJISLAVA, MIHAILA I BODINA". VOJISLAV (po popu Dukljaninu Dobroslav) bio je Knez, a ne Kralj, no i Knezevina je po obliku vladavine sustinski Monarhija kao i Kraljevina. Dva lica istoga. Crnogorci imali su 1077 prvog kralja Mihaila Vojislavljevica, vijek i po prije Srba koji su 1217 dobili svog prvog kralja Stefana Prvovjencanog Nemanjica. Zato se i zvao Prvovjencani, jer se prvi od Srba ovjencao kraljevskom krunom od rimskog Pape. Doduse i nas Mihailo je od rimskog Pape Grgura VII dobio kraljevsku krunu dukljansku, koja je nasa crnogorska i koju nam velikorbi ne mogu oteti i posrbiti.
tamo ne znaju za nas EX YU

18. 01. 2018 - 13:28

Recent MA thesis topics www.arts.auckland.ac.nz/en/about/schools-in-t... ... topics. Recent MA thesis topics. Ex-Yugoslav migrant: Jovan Cavor ----------------------------- Znas kao su Crnogorci opalili raketu na svjecku silu i cekaju kad ce ovi da uzvrate a njihov komadant prijeti " J vam kevu samo kad vas nadjemo ."
rigidne, stroge, i ekskluzivne

18. 01. 2018 - 13:55

No sto je no zloubotreba ako se pojedinac na nasem prostoru izjasni ka Bosnjak ili ,Srbin ili ,Crnogorac e onda ili nije vise Crnogorac ili Bosnjak ili Srbin ili sve obratno a on smatra da jeste- tako se i poziva ovaj mladi intelektualac Jovan Cavor kada kaze ,,,,,,,,često sam izvodio zaključak kako naše identitetske kategorije znaju biti rigidne, stroge, i ekskluzivne.,,,,
68184

18. 01. 2018 - 13:58

Srećni čovječe, koji ne moraš da slušaš crnogorske nacionaliste, koji ne mrdaju dalje od prodavnice mješovite robe, a sve znaju...
narode spasavaj se

18. 01. 2018 - 14:38

To sto se ovdje propagira je najprimitivniji nacionalizam . Citam ovog Adzica pa ne vjerujem ocima svojim Sto se mene tice blizi mi je crni Arapin od takvog "Crnogorca "
Ni sam nijesi svjestan...

18. 01. 2018 - 16:44

...koliko si u pravu! Pa i ime ga legitimiše!
kvazi naucnik

18. 01. 2018 - 19:52

E pa i ovim sto su ga postavili za naucnika vise se ogadio i isutirali ga . Sad prosipala otrovanu istoriju po portalima
pazi, arapi i nisu crni.....

18. 01. 2018 - 17:26

...oni su malo mrki, skuri - crni su oni iz ekvatorijalne Afrike - kao glamnja ispod snijega!
CiNick

18. 01. 2018 - 18:38

Na vašu veljesrbsku žalost znamo mnogo više no biste vi voljeli. Doć će vrijeme kad će ovovremeni Srbi, kao i svi potomci emigranata, zakopat dublje u svoju prošlost, e da bi spoznali konačno ko su i što su. Ne zavidim im ni malo, jer ih čeka veliko razočarenje u bliže predke što su se odrekli samijeh sebe radi kore ljeba ili uobičajene "vreće krtole". Možda će ih najviše zaboljet što su se tako jeftno prodali. Jer, "zlato doba" Crnogoraca u Srbiju (koji se deklarišu kao Srbi) otišlo je u nepovrat. Sad su prezrena sorta, koja zasluženo služi samo za posprdivanje.
gusj gusj

18. 01. 2018 - 19:49

Dace bog prije da ti i tvoji istomisljenici kleknete sa praznom vrecom i zamolite za oprost i milost kao vazda . Mislim da ste na dobrome putu . Nema vas puno dosta su vi dvije vrece krtole .
CiNick

19. 01. 2018 - 16:34

Ne pratiš tok povijesti. Crnogoraca je danas više nego igda! Otresli smo vas inferiorne, koji nijeste niđe dospjeli i jači smo no '45. Razlog što je tako upravo je činjenica što nigda nikoga nijesmo molili za milost, kao što vi od kad ste nastali čekate milost Beograda.
Identitet nije relativan

18. 01. 2018 - 19:20

Kao sto ni principi ne trebaju da budu relativni ako covjek zeli da pogleda u svoju dusu i da kaze "Ja sam dobar i castan covjek koji se drzi mojih principa. Citiram: "Kao što je opšte poznato, postojala je jaka doza identifikacije sa srpstvom i pravoslavljem, a onda i sa jugoslovenstvom." Jovane, znas li razlog zbog cega je ovo bilo tako i hvala Bogu sve manje i manje? Zbog toga, Jovane, sto je narod bio izlozen zestokoj propagandi od strane nase "brace" i domacih megalomana koji su trovali i dijelili narod. Ovo je veoma vazno.
Станислав

25. 01. 2018 - 10:44

Пише Новак Аџић да је србство увезено у 19.в. а у 18. Вицко Змајевић ту види Србе и зетску равницу назова србском равницом. За надбискупа барског и примаса Србије из 18. вијека, Вицка Змајевића, Доклеа је у српској низији (зетска равница) [1] Дабовић, Ђоко (2006). Племе Шестани, стр. 131. Бар: Удружење грађана Шестани. Исто Дукљане као Србе помиље Скилица и прије Немаљића као и Србе у Далмацији Ајнахр у 9.вијеку.
Novi komentar