Slučaj Pomorskog muzeja u Kotoru i Muzeja grada Perasta

Biblioteka siromašnija za 4.310 stručnih knjiga

Ako je suditi po količini stručne literature koja nedostaje bibliotekama muzejskih ustanova u Crnoj Gori, onda bismo mogli donijeti brzoplet zaključak da su Crnogorci oduvijek bili gladni znanja. Na to bi nas mogao navesti i konkretan podatak da Pomorskom muzeju u Kotoru iz bibliotečkog odjeljenja fali 4.310 stručnih knjiga!
Objavljeno: 20. 01. 2018 - 06:45 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Jovan NIKITOVIĆ

Međutim, nije riječ o pozajmici već o predmetima nestalim iz zbirke koja je 1962. godine proglašena za kulturno dobro. Manjak više od četiri hiljade knjiga utvrđen je 2013. tokom projekta „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore“. Pomorskom muzeju, takođe, fale biste, komadi oružja, bakrorezi, akvareli, ikone, narodne nošnje i ukrasi, fotografije, predmeti iz Numizmatičke zbirke i Zbirke brodskih instrumenata, opreme i ribarstva. Ukupno, Pomorskom muzeju nedostaje 5.205 predmeta.

Loša dokumentacija

U izjašnjenju Upravi za zaštitu kulturnih dobara, direktorica Pomorskog muzeja Mileva Pejaković-Vujošević u martu 2016. napominje da je Muzej od formiranja 1952. godine do današnjeg dana mijenjao više metodologija u sakupljanju materijala, vođenju zbirki i muzejskoj dokumentaciji.

Kao prvu fazu u vođenju muzejske dokumentacije, Pejaković-Vujošević navodi period od osnivanja Pomorskog muzeja 1952. do zamljotresa 1979. godine.

- Taj period je karakterističan po velikom broju donacija i otkupa, ali sa druge strane, muzejska dokumentacija nije rađena po opšte prihvatljivim muzejskim normama, a nedostajala je i dokumentacija vezana za ne mali broj predmeta- kazala je Pejaković-Vujošević.

Druga faza, prema njenim riječima, teče nakon ponovnog otvaranja muzeja, tj. nakon 1984. godine. U ovom periodu, ističe Pejaković-Vujošević, Pomorski muzej dobija moderniji oblik i počinju da se primjenjuju pravila muzeologije i zakona o muzejima koji su tada bili na snazi. Ona takođe ističe da je po samom otvaranju ustanove 1984. godine evidentiran određeni manjak predmeta, koje je muzej posjedovao prije zemljotresa, tj. 1979. godine.

- Pretpostavljamo da su ti predmeti stradali u zemljotresu, tj. lošim skladištenjem tokom godina obnove zgrade muzeja (1979 -1984). O svemu gore navedenom ne postoji precizan pisani trag. S obzirom na to da je posljednja valorizacija kulturnih dobara obavljena davne 1962. tj. 1964. godine nemoguće je razlučiti šta je stradalo u toku obnove zgrade muzeja, a što u godinama prije toga - navodi Pejaković-Vujošević.

Problem spisak

Kao dodatni problem, Pejaković-Vujošević naglašava nepostojanje poimeničnog spiska predmeta koji su dobili status kulturnog dobra 1962. tj. 1964. godine. Zato su, kako kaže, jedini parametri za uvrštavanje predmeta u predlog Elaborata bili podaci o otkupima ili poklonima prije 1962. tj. 1964. godine.

- Spremni smo da u vezi sa svim navedenim dostavimo sve potrebne podatke o  današnjem stanju muzejske dokumentacije i broju predmeta – kazala je Pejaković-Vujošević.

Nestali Darovno pismo i Diploma

Muzej grada Perasta prošao je mnogo bolje od Pomorskog muzeja, tokom projekta „Revalorizacija kulturnih dobara“. Stručni tim je konstatovao da u zbirkama nedostaje 27 predmeta, koji su 1962. godine upisani u Registar kulturnih dobara. Među njima je i Darovno pismo, a manjkovi su konstatovani i u numizmatičkoj zbirci, zbirci diploma i zbirci fotografija.

U izjašnjenu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, direktor JU Muzeji Kotor Andro Radulović kazao je da Darovno pismo nije evidentirano u postojećoj inventarskoj knjizi (staroj) i novoj.

- Međutim, po urađenoj reinventarizaciji od 2013/2014, pronađena je dokumentacija - Priručnik za muzejske predmete iz 1937. godine - u kojoj je upisano pomenuto Darovno pismo, što je ujedno i jedini podatak koji Muzej grada Perasta posjeduje – ističe Radulović.

On navodi da se zbirka diploma, po Registru iz 1962. godine, sastoji od dva predmeta. Sporna je, kaže, registrovana Diploma, izdata u Beču, 1826. godine, dodijeljena jednom peraškom kapetanu za zasluge u moreplovstvu. Pominje se, prema riječima Radulovića, jedino u Priručniku za muzejske predmete iz 1937. godine.

- U kasnijim inventarskim knjigama i ostalim dokumentacijama, predmet nije evideniran – navodi Radulović.

Upravu za zaštitu kulturnih dobara Radulović je obavijestio i da su zaposleni u Muzeju pronašli svih 22 predmeta, koji su nedostajali u numizmatičkoj zbirci. Takođe, uspjeli su da pronađu i tri nedostajuća predmeta iz zbirke fotografija. 

 (nastavlja se)

 

(opširnije u Pobjedi)

Komentari: 2

Pero

20. 01. 2018 - 13:31

Odvratno, da ne može biti odvratnije.
Zamisli,

20. 01. 2018 - 13:59

ostaviš vrijedan legat nekom muzeju, npr. knjige, odlikovanja, umjetničke predmete, slike...i onda banda to razbuca, pokrade i proda. I nikome ništa.
Novi komentar