Skupo i za državu neodrživo

Crna Gora da obustavi gradnju novih obnovljivih izvora struje (II)

Crna Gora bi morala da obustavi ili ograniči gradnju novih, privatnih obnovljivih izvora struje koji imaju status povlašćenog proizvođača, jer će ta praksa, u narednim godinama, dovesti do značajnog poskupljenja električne energije. Struja iz malih izvora je višestruko skuplja od energije iz velikih, i primjena tih principa je u Njemačkoj i Danskoj udvostručila prosječnu cijenu struje. Crnogorski građani trenutno plaćaju najveću cijenu električne energije u regionu i ukoliko bi se nastavio ovaj trend gradnje vjetrogeneratora, malih hidroelektrana i solarnih elektrana koje imaju podsticaj, uz gotovo sigurno uvođenje evropske akcize, onda bi naša domaćinstva  za koju godinu plaćala struju kao u zemljama Skandinavije. Što je neodrživo i potpuno bi oborilo dostignuti nivo životnog standarda.
Objavljeno: 22. 01. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Crna Gora da obustavi gradnju novih  obnovljivih izvora struje (II)

Gradnja malih obnovljivih izvora struje u Evropi je bila apsolutni hit početkom milenijuma. Briselska administracija je vjerujući da pomaže saniranju posljedica klimatskih promjena, taj trend pretočila u direktive o javnom interesu.

Evropske države su morale, sve po diktatu Brisela, da postepeno povećavaju učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji. Drugim riječima, jeftinu energiju iz nuklearnih i termo elektrana su postepeno supstituisali skupom strujom iz malih hidroelektrana, elektrana na bio-masu, vjetro- parkova i sve popularnijih solarnih elektrana. Rezultat je svima poznat - drastičan rast cijene struje.

Crna Gora je, slijedeći evropsku legislativu, donijela odluku o podsticanju gradnje obnovljivih izvora energije i primjenila je, po investitore, ultrapovoljni  model garantovane cijene, otkupa i oslobađanja proizvođača troškova balansiranja prenosnog sistema. EPCG, je shodno propisima, dužna da otkupljuje struju proizvedenu u vjetro - parkovima, malim elektranama i solarnim elektranama, a sve to plaćaju građani na računima za utrošenu struju. Podsticajna tarifa  struje u Crnoj Gori je oko deset centi po kWh, što je pet puta veće nego proizvodna cijena struje iz HE "Perućica". Plus podsticajna naknada koja je lani povećana tri puta na 0,47316 centi po kWh.

Sve to kako bi Crna Gora do 2020. godine, shodno Nacionalnom cilju, postigla učešće od 33 odsto obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje.

piva

He "Piva" i HE "Perućica" su obnovlji izvori energije:  Potpisnik tog propisa nije znao da je Crna Gora, od nastanka svog energetskog sistema, gotovo u svakoj godini, pojedinačno imala taj procenat proizvedene energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji. Naime, svaki srednjoškolac zna da su dvije crnogorske hidroelektrane HE "Piva" i HE "Perućica" školski primjeri obnovljivih izvora energije.

Evo konkretnih cifara: Prema energetskom bilansu za 2018. godinu potrošnja struje  u Crnoj Gori, uključujući i uvoz, je projektovana na 3.534 gigavatsati (GWh) električne energije. Planirana godišnja proizvodnja HE "Piva" i HE "Perućica" je procijenjena na ukupno 1.670 GWh (920+750) struje što predstavlja udio od 47,2 odsto obnovljive energije  u ukupnoj potrošnji. Ne računajući proizvodnju iz vjetrolektrana (180 GWh) i malih privatnih hidroelektrana (70 GWh). Dakle, cilj je premašen i Crna Gora po svim kriterijumima ima dovoljno učešće obnovljivih izvora struje.

Vlada  obustavila izdavanje energetskih dozvola: To je uvidjelo Ministarstvo ekonomije koje je, krajem prošle godine uz saglasnost Vlade, privremeno obustavilo izdavanje energetskih dozvola.

" Uzimajući u obzir činjenicu da je Crna Gora blizu ostvarivanja Nacionalnog cilja od 33% proizvedene energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnje energije, dominantno zahvaljujući povećanom korišćenju hidroenergetskog potencijala, Ministarstvo ekonomije ovim Planom ne predviđa mogućnost izdavanja novih energetskih dozvola za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije u 2018. godini, izuzev po osnovu već podnesenih zahtjeva koji se tiču solarnih elektrana, rekonstrukcije postojećih objekata i valorizacije energetskih potencijala hidrotehničkih sistema, a za koje Ministarstvo ekonomije zadržava mogućnost da kroz naknadnu komunikaciju sa investitorima provjeri važenje predatih zahtjeva, te nakon toga odluči po istim", piše u Planu uzdavanja energetskih dozvola za 2018. godinu.

cijeneokCrnogorska struja za privredu skuplja od skandinavske: Da je vrag odnio šalu, svjedoči podatak koji Portal Analitika prvi put objavljuje u crnogorskoj javnosti. Prema zvaničnim podacima EUROSTAT-a, struja za privredu u Crnoj Gori u iznosu 7,7 po kilovat-času je skuplja nego što je plaća bogata privreda Skandinavije. Podaci govore da je cijena struja za privredu Švedske, Norveške i Finske respektivno 6,5, 7,1 i 6,7 centi po kilovat-času. Ili 0,6 do 1,2 centi jeftinije nego kod nas.

Na  našu sreću, struja za domaćinstva u tim državama je značajno skuplja od domaće. Ali, ako se uvede evropska akciza za struju, uz najavljenu gradnju novih i skupih obnovljivih izvora struje, onda će crnogorska struja za domaćinstva  dostići nivo skandinavske! Što je neodrživo...

Korist od obnovljivih izvora:  Država je, ipak, imala koristi od gradnje privatnih obnovljivih izvora energije jer su po osnovu milionskih investicija plaćeni porezi, zaposlena radna snaga, povećan BDP...

Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekonomije, koje je objavila Pobjeda, u obnovljive izvore do sada je uloženo 224 miliona eura. Nadalje, ukupna vrijednost investicija za 12 malih hidroelektrana koje su stekle status povlašćenog proizvođača iznosi 39,4 miliona eura. U vjetro-generatore na  Krnovu je uloženo 140 miliona eura. Ove godine je planirano puštanje u rad još četiri male elektrane, ukupne vrijednosi 9,3 miliona. Procijenjena vrijednost vjetroelektrane Možura je 87 miliona eura, od čega je investitor do sada uložio 35 miliona.

Novi obnovljivi izvori energije, takođe, pomažu da država postane energetski nezavisna i da se manje zavisi od uvoza. Međutim, za aspekta poslovanja Elektroprivrede Crne Gore, iako je u zakonskoj obavezi, nije održivo da otkupljuje struju iz vjetroelektrana po 9,6 centi po kWh, a struje u okruženju ili na berzi ima u velikim količinama za upola manju cijenu.

strujaPodsticajni sistem se mora mijenjati: Postojeći  podsticajni sistem koji primjenjuje naša država i dio zemalja EU, se pokazao neodrživim zbog izvjesnog rasta cijena struje,  pa će Crna Gora (Vlada, opštine i privatni sektor) morati da traže neka nova rješenja. Ministarstvo ekonomije trenutno radi na novom Pravilniku o naknadi za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u 2018. godini, koji će biti donijet do kraja januara.

U Njemačkoj planiraju da se buduće koncesije za obnovljive izvore daju na tender, koji će dobiti firma koja traži najmanje podsticaje, pa treba razmišljati i u tom pravcu.

Prošle godine, male privatne hidrelektrane su, prema procjenama iz energetskog bilansa, proizvele 47 GWh struje, a krnovske vjetroelektrane su počele da rade tek u novembru pa takva situacija nije uticala na poskupljenje struje. Prema planovima do 2021. godine, Crna Gora će imati oko 650 GWh proizvedene energije iz privatnih obnovljivih izvora koji imaju status povlašćenog proizvođača. Nakon toga, država bi morala da obustavi gradnju novih obnovljivih izvora koji imaju podsticaj, a kompletni sistem novih izvora energije bi trebalo okrenuti prema tržišnom principu.

Naročito zbog činjenice što će do tada u rad biti pušten podvodni električni kabl sa Italijom koji prosto vapi za obnovljivom zelenom energijom.

Tada će gradnja novih obnovljivih izvora energije biti vjerovatno poželjna, ali na tržišnim principima i ne na teret crnogorskih domaćinstava.

Predrag ZEČEVIĆ

 

Komentari: 11

Mitar26561

22. 01. 2018 - 00:14

Molio bih da neko demantuje ovu neistinu od 33%.Crna Gora sad ima oko 60 % obnovljivih izvora energije,dvije velike hidroelektrane.Ta direktiva o malim hidroelektranama je smisljena zbog tajkuna da skupo prodaju svoju struju koja nam nije potrebna jer vec imamo 2/3 obnovljivih izvora energije.Nadam se da cete objaviti komentar.
Pročitaj tekst

22. 01. 2018 - 08:29

Demantovano je u tekstu
Hegel

22. 01. 2018 - 00:42

Svaka čast za tekst!!!
Tronpol

22. 01. 2018 - 06:25

"Sto bi oborilo teskom mukom dostigniti nivo zivotnog standarda"...
Maestro

22. 01. 2018 - 08:00

Nisu problem obnovljivi izvori, već malecne elektrane. Pa nismo mi baš toliko glupi. Ovo je kao pitanje, šta je teže : kilo gvožđa ili kilo vune. Tj je li skuplji za potrošača kilovat dobijen iz termoelektrane ili kilovat dobijen od vjetrenjača.
pusti druge

22. 01. 2018 - 11:22

Ekonomska "snaga" nase drzave i stanovnistva nam ne dozvoljava da budemo pioniri u primjeni najnovijih skupih tehnologija . Bolje da sacekamo da razvijeni svijet razvije , Kina izkopira a mi od njih za 1 euro kupimo .
Mila K

22. 01. 2018 - 11:31

Citat: "Potpisnik tog propisa nije znao da je Crna Gora, od nastanka svog energetskog sistema..." ovo nije tacno je potpisnik propisa u CG veoma dobro znao da se EU propisi oko ovog pitanja ne odnose na CG. Iako tekst razvija argumentovanu cinjenicu, neocekivano advokatise za nase donosioce odluka, iako su oni veoma dobro znali sta je u pitanju i sta rade. Tako da nikako PA da izadje iz advokatisanja da je EK losa a nasa Vlada sjajna, odnosno nikako da se udalje iz kruga lobiranja da ulaskom u NATO nam je EU nepotrebna, a sto jeste skrivena agenda ukupne vladajuce politcke "elite". I ostaje neodgovoreno pitanje- da li stvarno ovo malo MHe i ponesto vjetroelektrana ili pak onaj jalovi koncept EE mogu da poremete cijenu struje toliko koliko im se pripisuje u ovom tekstu? Bice vjerovatnije da je problem negdje drugo, jer obicno su netrzisni problemi prevazhodno vezani za monopolisanje a ne za inovacije.
Zecevic

22. 01. 2018 - 11:34

potpuno netacne konstatacije... Mijesas procenat obnovljivih u potrosnji i proizvodnji energije. U proizvodnji smo imali dovoljan procenat ali u potrosnji (tu npr ulazi nafta i derivati) nijesmo jos dostigli.
?

22. 01. 2018 - 14:26

Zašto mi bišete komentar? Ne odgovara vam?
Boban Bg

22. 01. 2018 - 21:03

Možda nijesam u pravu, ali mi se čini da se radi o "čistoj", ili zelenoj energiji, a ne obnovljivim izvorima. Hidroelektrane se ne smatraju zelenim, jer vještačka jezera mijenjaju biodiverzitet. Opet kažem, možda griješim, ali slušajući u Srbiji diskusije na tu temu, tako sam razumio uslove EU. Dakle, energija vjetra i sunca. Ovo što piše Mila K je ideološka zatucanost, tako da njene komentare doživljavajte kao obračun sa vlastima, odnosno kostima, bez mesa. Crnoj Gori treba EU, njeni razvojni fondovi i svi benefiti koje članstvo donosi.
Obnovljivi izvori

30. 01. 2018 - 08:33

Nacionalni cilj udjela obnovljivih izvora energije se računa u ukupnoj finalnoj potrošnji ENERGIJE(ne struje). COTEE otkupljuje električnu energiju i prodaje je snabdjevačima i samosnabdjevačima. Podsticajna cijena je različita za svaki obnovljivi izvor, a trenutna ponderisana cijena je oko 9c€/kWh(ne 10). Naknada je dodatak na tržišnu vrijednost električne energije i ona pokriva oko 60% podsticajne cijene. Tržišnu vrijednost el.en. određuje ponuda i tražnja, dakle el.en. ili struja je berzanska roba, čija se cijena formira na berzi. Dakle, Gospodine Zečeviću, informišite se malo bolje, pročitajte zakone i direktive u CG i u EU pa će vam biti jasnije kako sve funkcioniše i onda se odvažite da sa pravim informacijama pišete tekst. Električna energija ili "struja" odavno nije socijalna kategorija da bi o njoj tako pisali, i od proizvodnje do potrošnje postoje dalekovodi i transformatori čije održavanje takođe košta.
Novi komentar